HOP

Udruge građana u 5 godina dobile 7,4 milijarde kuna državnog novca!

Udruge građana: U 5 godina dobile 7,4 milijarde kuna državnog novca! NEMA KONTROLE Provjerava se samo one na koje se netko žali.

U posljednjih su pet godina, prema podacima istog ureda, udruge dobile ukupno 7,4 milijarde kuna. Za usporedbu, to je 1,7 milijardi kuna više od godišnjeg proračuna Zagreba

Kako god gledali na preveliki broj udruga i nemali iznos koji “muzu” iz državnog proračuna, sloboda udruživanja jedna je od temeljnih građanskih i političkih sloboda, a kao takva zaštićena brojnim međunarodnim dokumentima, kojih je potpisnik i Republika Hrvatska. Neki od njih su Opća deklaracija o ljudskim pravima, Međunarodni pakt o građanskim i političkim slobodama, a udruge štiti hrvatski Ustav koji u članku 43. jamči pravo na slobodno udruživanje građana radi zaštite vlastitih probitaka ili zauzimanja za gospodarska, socijalna, politička ili druga uvjerenja.

Prijedlog Zakona o udrugama koji je predstavila Vlada trebao bi rasvijetliti na što se troše silni milijuni kuna iz javnih proračuna, unijeti transparentnost i na koncu riješiti pitanje broja od oko 50.000 udruga u Hrvatskoj. Problemi koje bi novi Zakon trebao riješiti su nejasne odredbe o upravljanju udrugama, tijelima udruga, udruživanju u saveze, članstvu, skupštini, poštivanju načela demokratskog zastupanja i očitovanja članova u pitanjima ustroja, te imovinskim i financijskih pitanja. Još jedno pitanje koje bi se trebalo riješiti novim Zakonom je financiranje, za koje nisu dovoljno razrađeni uvjeti dodjele iz javnih proračuna na državnoj i lokalnoj razini, što omogućuje niz zloporaba u korištenju javnih sredstava koja su namijenjena za opće dobro. Prepreka je većoj transparentnosti ograničeni opseg podataka u Registru udruga, a također i nemogućnost uvida u financijske izvještaje udruga i njihovo poslovanje. Upravo je ovo i najveći izvor kritika u trenucima kad u javnost izađu podaci o silnim milijunima koji se odvajaju za rad raznoraznih udruga, bilo iz državnog ili iz lokalnih proračuna. Što je najgore, često niti same institucije državne i lokalne vlasti ne mogu konkretno i precizno odgovoriti za što je potrošen novac koji izdvajaju za ovu namjenu. Skorašnjim izmjenama propisa o računovodstvu neprofitnih organizacija također se očekuje da će javnosti biti dostupna i izvješća o financijskom poslovanju. Također novim zakonom regulirat će se i uvjeti u kojima se udruge mogu baviti gospodarskom djelatnošću, a jednako tako i jači nadzor za one koje se time i bave.

http://www.zakon.hr/z/64/Zakon-o-udrugama

Trenutno je zbog složenog postupka likvidacije i brisanja udruga iz Registra u Hrvatskoj zabilježeno gotovo 50.000 udruga, što zasigurno ne odgovara stvarnom stanju. Realniji prikaz aktivnih udruga može se vidjeti kroz podatke Ministarstva financija u čiji se Registar neprofitnih organizacija dužna upisati svaka udruga.

U tom Registru upisano ih je tek 21.500, što je tek oko 43 posto. Još je manji broj udruga koje predaju financijska izvješća – njih oko 12.500, što pokazuje na veliku razliku između broja aktivnih i broja udruga kojima se barata prema Registru udruga. Udruge su i dosad morale podnositi financijska izvješća, ali kako nije bilo sankcija, to često nisu činile ili bi izvješća bila nepotpuna.Drugi je problem što se većina udruga pomaže, na ovaj ili onaj način, javnim sredstvima, a to je jako nepregledno i netransparentno.

Zašto je pitanje udruga jedno od vrlo zanimljivih državi, ali i javnosti, kazuje i podatak da je proračunom za ovu godinu predviđeno oko 600 milijuna kuna za financiranje nevladinih udruga. Tome treba pridodati i nemale iznose koji se za rad udruga izdvajaju iz lokalnih proračuna, pa interes javnosti na što se troši i kako se raspodjeljuje taj silni novac nije za čuditi. Novac za projekte donira se i na razini gradova i županija, a vlastite fondove ima i većina ministarstava. Tako se udruge nalaze na svojevrsnom tržištu na kojem jedne drugima konkurirajukvalitetom projekata, čija tematika može biti zajednička nekolicini organizacija: za istu donaciju često se mogu prijaviti sasvim različite udruge jer se, primjerice, u borbu protiv HIV-a mogu uključiti mnoge. No hoće li dobiti novac za određeni projekt često ovisi i o njihovoj reputaciji u javnosti, koja se stječe rezultatima ali i marketingom. Nevladin sektor je, generalno gledano, tek unatrag nekoliko godina počeo ozbiljnije funkcionirati i zakonski ga se počelo konkretno regulirati tek nakon 2000. godine. Jedna od najvećih njegovih mana je činjenica da je pred zakonom cca.50.000 udruga jednako – isto su tretirane Udruga za rastjerivanje dosade “Antuntun”, Klub prijatelja telefonskih kartica , Klub prijatelja telefonskih kartica i Udruga za širenje tantričkih nauka kao i one koje se bave promicanjem ljudskih prava ili se bore protiv korupcije.

Svaka informacija koju posjeduje tijelo javne vlasti, a pogotovo ako se tiče trošenja javnog novca, mora biti javna i dostupna svim građanima – kazao je Zorislav Antun Petrović iz TransparencyInternational Croatia. To se odnosi i na podatke o plaćama i otpremninama menadžera i direktora u trgovačkim društvima u javnom vlasništvu, dok bi jedini izuzetak od tog pravila bila neka informacija koja bi mogla ugroziti nacionalnu sigurnost ili koja je predmet istražnih radnji – kazao je Petrović istaknuvši da su to prava na informiranje koja se temelje na Zakonu o pravu na pristup informacijama (ZPPI).

„Prema istraživanju svaki deseti ispitanik izjavio je da nije nikada tražio informacije od nekog tijela javne vlasti, jer ‘ionako ne bi dobio odgovor’

U Hrvatskoj je početkom 2012. godine bilo registrirano preko 45.100 udruga, pokazuju podaci Registra udruga. U rubriku vjerovali ili ne mogli bismo uvrstiti podatak da se u prosjeku dnevno registrira čak osam novih udruga.

Na temelju pouzdanih informacija /“visoki izvor“/ doznajemo da je riječ o “legaliziranoj sivoj ekonomiji kojoj zasad očito nitko ne želi stati na kraj”.

Udruge građana: U 5 godina dobile 7,4 milijarde kuna državnog novca! NEMA KONTROLE Provjerava se samo one na koje se netko žali.

U posljednjih su pet godina, prema podacima istog ureda, udruge dobile ukupno 7,4 milijarde kuna. Za usporedbu, to je 1,7 milijardi kuna više od godišnjeg proračuna Zagreba .

Za usporedbu na Donatorskoj konferenciji NATOa u Sarajevu 2012 Ministrica Pusić podsjetila je“ kako je Hrvatska do sada sama obnovila više od 140 tisuća stambenih jedinica, za što je izdvojeno više od 5,5 milijardi eura.“/cca,40 milijardi kuna/

Za usporedbu,to je više nego što je potrebno za cjelovito deminiranje područja u RH;“ Za potpuno dovršavanje procesa deminiranja u Hrvatskoj potrebno je osigurati još oko četiri milijarde kuna (više od pola milijarde eura), izjavio je direktor Hrvatskog centra za deminiranje Dražen Jakopec. U razdoblju od osnutka Hrvatskog centra za razminiranje do 2012godine ukupno je Republici Hrvatskoj u poslove humanitarnog razminiranja uloženo 3,94milijarde kuna. Državni proračun je sudjelovao s 59% u ukupnim sredstvima za razminiranje, odnosno sa ukupno 2,28 milijardi kuna.

http://www.hcr.hr/pdf/Plan2013.pdf

http://www.federalna.ba/bhs/vijest/99669/pretpostavlja-se-da-je-minama-zagaden-prostor-od-skoro-600-kilometara-kvadratnih

http://www.nato.hr/zavrsena-donatorska-konferencija-u-bih

Glavninu novca sposobnije udruge dobivaju iz europskih i privatnih fondova, od tvrtki, međunarodnih organizacija ili pojedinaca. Udruge su oslobođene plaćanja PDV-a, ali mogu imati stalno zaposlene djelatnike. Mogu osnovati d.o.o., odnosno trgovačko društvo i poslovati s profitom, primjerice otvoriti ugostiteljski objekt. I tu ulazimo u sivu zonu jer nitko ne kontrolira njihovo poslovanje, osim ako se netko požali, primjerice konkurencija. Uz novac iz EU fondova, rad udruga se financira i državnim novcem. Godišnje državna tijela raspisuju stotine javnih natječaja i poziva za dodjelu bespovratnih sredstava projektima i programima udruga. Udruge godišnje realiziraju oko šest tisuća različitih programa i projekata financiranih iz državne kase, s tim da se jedna trećina sredstava dodjeljuje iz državnog proračuna a dvije trećine iz proračuna županija, gradova i općina. Sve u svemu, u pet godina NVO sektor dobio je 7,4 milijardi kuna državnog novca. Dobar dio išao je preko Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, osnovanu na inicijativu Vlade 2003. Zaklade raspolaže s 14 posto novca što ga godišnje ostvari Hrvatska lutrija. Zaklada financira isključivo projekte namijenjene općem dobru, i to u nekoliko kategorija: od malih građanskih inicijativa u iznosima do 50 tisuća kuna pa do institucionalnih potpora koje dosežu najviše 350 tisuća kuna godišnje i koje se dodjeljuju udrugama ‘koje su svojim rezultatima dokazale da su značajne za razvoj civilnog društva’.

Prema podacima iz financijskih izvještaja dostupnih u Registru neprofitnih organizacija, u nevladinom sektoru godišnje radi oko 18.500 osoba, što je oko 1,3 posto ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj. NVO sektor pokazao se iznimno propulzivan baš u kriznim godinama jer, prema podacima Ureda za udruge, povećale su zaposlenost za osam posto. Godine 2008. neprofitni je sektor u Hrvatskoj zapošljavao 17.291 osobu, godinu potom 18.228, a u 2010. 18.667. Dakle u dvije godine povećanje od osam posto ili čak 1.376 radnih mjesta. To znači i da svaka 76. zaposlena osoba radi u nekoj udruzi, čime postaje sve relevantniji ekonomski faktor.

Što se tiče nekih zamijećenih nepravilnosti, na nevladinoj sceni prisutan kao i u ostalim segmentima društva te da je on pitanje ‘cijele države, odnosno cijelog državnog aparata.’ Oko dodjele prostora za rad udruga bilo je dosta sporenja. Dok iz NVO sektora poručuju kako gradovi i županije moraju utvrditi koje su udruge od opće koristi za Hrvatsku i koje bi trebale imati prioritet u dodjeli novca i prostora za djelatnost s obzirom na to koju vrstu djelatnosti obavljaju, iz npr. Grada Zagreba uzvraćaju kako ni udruge nisu čiste po tom pitanju. Jer, kako je utvrdilo povjerenstvo Gradskog poglavarstva, samo 52 od 159 nevladinih udruga imaju uredne ugovore o korištenju prostora, dok ih druge koriste u komercijalne svrhe ili čak kao stambene prostore.

Osim o propulzivnosti sektora, podaci o broju zaposlenih ukazuju i na to da sve više ljudi u radu u udrugama vidi priliku za gradnju karijere, a i plaće su u pravilu nešto iznad državnog prosjeka.

– Ima li netko ikakvu NGO-ovsku vezu u Mongoliji? Moja kći Tamara, nakon volontiranja u Bocvani i lanjske biciklijade po Islandu, sad bi malo volontirala i jahala po Mongoliji – stoji u “privatnom” pismu koje je Vesna MihokovićPuhovski, poznata aktivistica i predsjednica udruge Protagora, uputila brojnim nevladinim udrugama.

http://www.vecernji.hr/hrvatska/trazi-vezu-da-joj-kci-ide-dzabe-jahati-u-mongoliju-945808

Vlada je odlučila 2002. na inicijativu udruga, a 2003. je Sabor osnovao Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva koja raspolaže s 14 posto tog iznosa.

http://www.uzuvrh.hr/stranica.aspx?pageID=227

“Funkcija Ureda za udruge jest nadzor nad raspodjelom sredstava iz državnog proračuna koji se transferira prema Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva. Njoj svaki mjesec pripada 14 posto prihoda od igara na sreću, što u prosjeku iznosi dva do dva i pol milijuna kuna mjesečno.

U nadzornom odboru Zaklade sjede predstavnici pojedinih nevladinih udruga, koji novac za projekte međusobno dodjeljuju jedni drugima. Nacionalna zaklada godišnje raspolaže s oko 24 milijuna kuna koji se dodjeljuju za projekte pojedinih udruga po nepoznatim kriterijima te Uredu jednom godišnje dostavlja djelomične izvještaje. Čak su nam iz Središnjeg ureda za unutarnju kontrolu i reviziju sugerirali da bismo mogli doći u sukob sa zakonom jer ne tražimo povratnu informaciju kamo je otišao novac. Čim je netko nametnuo priču o prikupljanju financijskih izvještaja od svih tijela uprave koja raspoređuju sredstva te od Nacionalne zaklade, smijenjen je. Velik je novac u pitanju i mnogi su za njega zainteresirani.”

Problem 2005. je bio u tome što su dvije udruge čiji su članovi ujedno bili i članovi našeg Upravnog odbora dobile potporu Zaklade, na što su udruge koje nisu dobile potporu Zaklade otvorile javnu raspravu o tome je li to bio sukob interesa.

http://www.uzuvrh.hr/stranica.aspx?pageID=32

Kad od udruga odbijemo sportske i kulturne, ostane nam 20.000 udruga koje uglavnom spadaju u civilni sektor. No, ne smijemo zaboraviti da imamo dosta fantomskih organizacija civilnog društva, što znači da mnoge postoje na papiru i pojave se tu i tamo na natječaju. Po procjenama 6000 udruga stvarno funkcionira, ali je potrebno napraviti reviziju jer mnogima ne znamo ni broj članova. O tome se počelo pričati tek 2005. Popriličan kaos vlada u nevladinom sektoru i nadam se da će Vladin Ured donositi kvalitetne zaključke i znati ih nametnuti Vladi koja ima dužnost ustrojiti funkcioniranje nevladinog sektora i napraviti red kako bi se omogućio zadovoljavajući financijski okvir unutar kojeg bi organizacije podlijegale propisima koje im država nameće.

GONG djeluje od 1997. i ima 18 stalno zaposlenih, a udruga je najpoznatija po tome što sudjeluje u nadgledanju izbornih procesa te provodi edukaciju o njima. Oko 10 posto svih prihoda godišnje dobiju iz državnog proračuna, a ostalih 90 posto sredstava od inozemnih donatora poput stranih ambasada i udruga kao što su Balkan Trust for Democracy, MOTT Foundation i drugi.

http://gong.hr/hr/o-gong-u/tko-cini-gong/

http://www.gmfus.org/grants-fellowships/grantmaking-programs/balkan-trust-for-democracy/donors/ 10.mjesto donatora RockefellerBrothersFund

Siniša Grgić, predsjednik udruge Europski pokret, također je kritičan prema Nacionalnoj zakladi. Kako je njegova udruga dio međunarodne organizacije čija se centrala nalazi u Bruxellessu, sredstva za rad dobiva od središnjice, europskih fondova, privatnog sektora i Grada Zagreba koji im je ustupio i prostor u kojem rade. Svoje projekte prijavljivali su i Zakladi za promicanje civilnog društva, ali su odbijeni pa je Grgić komentirao:

“Zaklada je procijenila da nemamo kvalitetan projekt. I sve bi bilo u redu da u Zakladinim komisijama ne sjede ljudi za koje odgovorno tvrdim da ne mogu kompetentno ocijeniti kvalitetu određenog projekta.”

Grgić priznaje da u Hrvatskoj postoji određeni pravni nered te da bi se osnovane udruge ipak trebale uskladiti sa zakonskim izmjenama u Zakonu o udrugama.

http://www.jurpro.hr/index.php/novosti/11-priopcenje-za-javnost-puc-u-europskom-domu .Često provjerava Registar udruga i tvrdi da oko 18 tisuća njih ima otvorene račune, ali i da mnoge od njih ne posluju. Nevladine organizacije i dalje zapošljavaju ljude i plaćaju poreze. No, činjenica je da je u situaciji krize, odnosno recesije, a u nerazvijenosti i nefleksibilnosti poreznog sustava, država ona koja je postala gotovo ekskluzivni financijer nevladinog sektora, što otvara mogućnosti korupciji, nepotizmu i klijentizmu.

Zašto je dijelom tako, govori dr. sc. Andrea Feldman, docentica Učiteljskog fakulteta, dugogodišnja aktivistica ženskog pokreta te bivša direktorica Instituta Otvoreno društvo Hrvatska: Civilno društvo u Hrvatskoj je u prošlosti pomoglo konsolidaciji demokracije u najširem smislu, no nakon dvadeset godina i pod teretom krize je dovedeno u situaciju da se na nevladine organizacije uglavnom gleda kao na balast, nepotrebnu gomilu udruga (i) građana koja opterećuju državni proračun. Udruge su u posljednjih pet godina dobile gotovo 7,5 milijardi kuna, trenutačno postoji jedna udruga na svakih 95 stanovnika, a sve veći broj zaposlenih u tom sektoru jamče snagu – kako političku tako i ekonomsku – tog segmenta društva.

Referendum o braku iznio je na vidjelo brojne mehanizme kojima organizirana skupina na vlasti koči promjene i oslobađanje kreativnosti, poduzetnosti i sposobnosti Hrvata. Jedan od tih mehanizama je i stvaranje umjetnog civilnog društva koje predstavlja uzak krug privilegiranih,odlično plaćenih boraca za prava samo nekih, onih bliskih aktualnoj vlasti, onih koji misle isto kao i oni. Desetljećima financirani našim novcem od SDP-a za širenje njihove ideologije.

Ljudi koji su podržavali udrugu U ime obitelji jako su dobro znali da ne mogu očekivati nikakvu financijsku pomoć od države, već da uspjeh ovisi samo o njima. I rezultati su bili zapanjujući: inicijativa je prikupila više od 300,000 kn, i to većinom (89%) od privatnih građana donacijama koje su se većinom (92%) sastojale od uplata manjih od 1000 kn. Uz to, građani su svojim volontiranjem donirali rad u vrijednosti većoj od 2.8 milijuna kuna. Druga strana (inicijativa Glasaj protiv) u svom izvješću navodi donacije u visini nešto većoj od 600,000 kn. I to sve kroz svega nekoliko mjeseci!

 

Daran Bašić, dragovoljac izvor

HOP portal