Petir naime smatra da bi to moglo biti adekvatno rješenje za zaštitu malog ribolova koji je u Jadranu ukinut nakon što je završilo odobreno prijelazno razdoblje predviđeno Ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Upoznata s činjenicom da su neke države članice uspjele sačuvati mali ribolov, pred najavljenu reviziju europskog zakonodavstva o ribarstvu, Petir je apelirala na ministra Hasanbegovića da pokrene proceduru kako bi se u Hrvatskoj mali ribolov zaštitio kao kulturno dobro jer je on, osim izvora egzistencije mnogih obitelji, i neizostavan dio hrvatske nematerijalne baštine.
Na ovaj bi se način, kako ističe Petir, od EU moglo zatražiti da se ta vrsta ribolova ugradi kao iznimka u europsko zakonodavstvo što bi doprinijelo očuvanju identiteta hrvatskog primorskog kraja, kao i opstanku ljudi koji žive na tom području, budući da mali ribolov predstavlja stoljetnu tradiciju. U pismu kojega je uputila ministru Hasanbegoviću Petir argumentira i da su s ribolovom povezani brojni običaji i vještine (izrada i krpanje mreža) te drugi oblici materijalne i nematerijalne kulturne baštine, kao što je i leksik povezan uz ribarske alate, tehnologije, morske organizme koji se love tradicionalnim alatima…
Mali je ribolov temeljni izvor življenja stanovnika na otocima i jadranskom priobalju. Zastupnica podsjeća kako je ukidanjem malog ribolova dodatno pogoršan život stanovnika u tim područjima koja su ionako suočena s izrazitom depopulacijom stanovništva koje je za nepovoljnih vremenskih prilika ponekad potpuno izolirano od kopna te je za njih riba koju ulove pitanje preživljavanja. U zaštiti malog ribolova kao tradicijskog kulturnog dobra hrvatska zastupnica vidi ruku spasa hrvatskih malih ribara i njihovih obitelji.
Podsjetimo, prijelaznim razdobljem predviđenim poglavljem 6. „Ribarstvo“ Priloga V. „Popis iz članka 18. Akta o pristupanju: prijelazne mjere“ za male ribare iz Ugovora o pristupanju RH EU, odobravalo se ograničenom broju plovila koja su obuhvaćena specifičnom kategorijom negospodarskog ribolova „mali ribolov za osobne potrebe“ korištenje jednostrukih mreža stajaćica ukupne duljine do najviše 200 metara. Ono je isteklo 31. prosinca 2014. godine nakon čega je, inertnošću nadležnih hrvatskih institucija, mali ribolov u Jadranu ukinut. Da hrvatske institucije nisu reagirale kako i kada je trebalo, zastupnici Petir potvrdio je i sam povjerenik za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Karmenu Vella na raspravi održanoj u Europskom parlamentu¬.
Petir je već upozoravala da postoji mogućnost zaštite tradicijskog gospodarskog ribolova kao tradicijskog kulturnog dobra, međutim bivša Vlada nije marila za rješavanje tog problema, prepuštajući brojne obitelji koje žive od malog ribolova borbi za vlastitu egzistenciju. Petir je izrazila nadu da će nova hrvatska Vlada prihvatiti njen prijedlog i ispraviti nepravdu nanesenu malim ribarima.