Da za sve pojave i događaje u životu postoji zakonomjernost najbolje nam ilustriraju rezultati provedog istraživanja stupnja pismenosti i obrazovanja odabrane 61 države svijeta sa svih kontinenata. U repezentativnom uzorku našlo se dakako najviše europskih zemalja. Konačni poredak što ga je objavio sajt organizacije “World’s most literate nations” još jednom nam samo potrvđuje naše prijašnje tvrdnje o razlozima posvemašnjeg društvenog nazadovanja Srbije. Balkanska država s brdovitoga Balkana po kriteriju oorganiziranja obrazovnog sustava našla se na 59. mjestu u konkurenciji 61 zemlje svijeta. Srbi sukladno lošem polaznom temelju katastrofalnog obrazovnog sustava ne mogu imati neku naročitu nadrgradnju unatoč evidentnom trudu naknadnog samostalnog otkrivanja tajni znanosti. To se prožima kroz sljedećih nekoliko kategorija u kojima je Srbija tek za nijansu malo bolja, ili možda tek malo manje lošija u usporedbi s iznimno niskim stupnjem svoga obrazovnog sustava. Tako prema parametru čitanja tiskovina i online medijskih izdanja Srbija zauzima 48. mjesto od 61 bodovane zemlje, a istu 48. poziciju drži i u klasifikaciji urađenih testova znanja, točnije tu je na diobi 48. i 49.mjesta. Neznatno bolji Srbi su u ovladavanju zanjem tehnologije i uporabe računala, gdje se kotiraju na 44. mjestu rang liste. Jedino je Srbija solidno plasirana u korištenju fonda stručnih, javnih i školskih knjižnica, te po broju objavljenih naslova stručne literature za čitateljsku publiku visokog obrazovanja. Tu je Srbija na 22. mjestu i to nam govori da tek kroz taj okvir ona uspijeva nadomijestiti očite nedostatke u sklopu redovitog obrazovnog sustava. I to još i pokazuje da su barem oni obrazovaniji Srbi gladni i željni znanja, koje im na instrumentaliziran način država očiglednom politizacijim školskog gradiva, posebice društvenih i humanističkih znanosti, namjerno ograničava tijekom školovanja, kako ne bi mislili svojom glavom u životu, nego bespogovorno usvajali servirane laži kao općeprihvatljive društvene činjenice. Kakve dalekosežne posljedice to ima i po tako sluđene i izmanipulirane Srbe, ali i za cijelo srpsko okružje od strane takve jedne hipnotizirane i neznanjem zavedene gomile, svi odlično znamo iz iskustva godina iza nas, ali i aktualnog trenutka.
Autor istraživanja, novinar i publicist John Muller navodi opće poznatu istinu kako visok trend opismenjavanja jednog društva i na individualnoj i na kolektivnoj razini pozitivno doprinosi sveukupnom razvitku zemlje, osobito boljitku na ekonomskom planu. I onda je posve logično da su na vrhu liste najpismenijih i najobrazovanijih država i naroda svijeta oni što najviše čitaju, radeći tako na svojoj duhovnoj nadgradnji. Na prvih pet mjesta generalnog poretka su redom skandinavske zemlje, gdje je i životni standard već dugi niz godina i desetljeća daleko iznad općeg svjetskog prosjeka. Prvo mjesto drži Finska, druga je Norveška, treći Island, četvrta Danska, a peta Švedska. Među prvih 10 našli su se dalje ovim redom: 6. Švicarska, 7. SAD, 8. Njemačka, 9. Latvija, 10. Nizozemska. Prema pojedinačnim podjelama utemeljenim na pet posebnih vrsta selektiranja, situacija je sljedeća:
Prema kriteriju stupnja razvijenosti obrazovnog sustava: 1) Brazil, 2) Izrael, 3) Meksiko, 4) Belgija, 5) Argentina.
Prema rezultatima urađenih testova općeg znanja: 1) Singapur, 2) Finska, 3) Južna Koreja, 4) Japan, 5) Kina.
Prema korištenju fonda stručne, školske i javne literature knjižnica i broju naslova stručnih knjiga tiskanih za visokoobrazovanu populaciju stanovništva: 1) Estonija, 2) Norveška, 3) Njemačka, 4) Švicarska, 5) Češka.
Prema obučenosti ljudi za uporabu tehnologije računala: 1) Nizozemska, 2) Island, 3) Danska, 4) Luksemburg, 5) Norveška.
Primjetno je i u konačnom plasmanu, kao i u listama po razvrstanim grupama da ima nekih pozitivnih i negativnih iznenađenja. Među neočekivano slabo plasirane zemlje mogu se ubrojiti Francuska i pogotovo Velika Britanija. Francuzi su u ukupnom plasmanu na 12, mjestu, a Britanci tek na 17. poziciji, a Englezi bi bili još slabiji da donekle nisu popravili rezultat relativno boljim rangiranjem u korištenju računala, gdje se nalaze na 11. mjestu. U svemu ostalom su u donjem dijelu tablice. Također, neprijatno iznenađuju i niske pozicije Italije i Španjolske kojih nema nigdje u vrhu po sistemu pet datih kategorija, niti u generalnom poretku među prvih 10 na ljestvici. Na samom dnu našle su se u okviru 61 svestrano analizitane države Tajland, Indonezija i kao najgora Bocvana. I ima pravo glavni organizator provedenog
Dragan Ilić
dopisnik iz Beograda
HOP portal
