ISTRA: SKANDALOZNA NEBRIGA PREMA RTU KAMENJAKU

0
2076

Donji Kamenjak nalazi se na krajnjem jugu istarskog poluotoka, udaljen samo desetak kilometara od grada Pule. Značajan je to dio Istre koji svojim prirodnim bogatsvima privlači posjetitelje sa svih strana svijeta, tijekom cijele godine. Brigu o Kamenjaku vodi Javna ustanova za zaštitu prirodnih vrijednosti u općini Medulin “Kamenjak” (JU Kamenjak). Donji Kamenjak (Donji Kamenjak i Medulinski arhipelag – puno ime) zaštićeno je područje od 1996. godine, u kategoriji značajnog krajobraza (IUCN Category: V). Donji Kamenjak je dug 3400 metara, a širok od 500 do 1600 metara. Na površini nešto manjoj od 400 ha nalaze se brojne biljne i životinjske vrste, a obalni dio čini više od 30 slikovitih uvala koje oplakuje kristalno bistro i čisto Jadransko more. Da bi doživljaj savršenog mjesta za odmor duše i tijela bio potpun tu se nalazi još i 11 nenastanjenih otočića zajedno sa otočićem Porerom na kojem se nalazi i svjetionik. Budući da se Donji Kamenjak nalazi na samom jugu Istre i cijelom svojom dužinom prostire se u smjeru jugoistoka klimatska obilježja su vrlo specifična. Sa skoro svih strana okružen morem te s visokim udjelom mora u odnosu na kopno Kamenjak ima mikroklimatske uvjete koji su karakteristični za otoke. Vrlo malo kiše, topla i suha ljeta, samo su neka od obilježja prave mediteranske klime. Niske nadmorske visine Kamenjaka nisu baš privlačne oblacima koji bivaju odnošeni vjetrom pa je tako Kamenjak mjesto sa najmanjim prosječnim brojem padalina u cijeloj Istri.

kamenja2
Ogromni slojevi prašine u parku prirode

Flora Kamenjaka uvelike je određena klimatskim uvjetima koji vladaju na tom području te su biljke prilagođene sušnim uvjetima i visokoj temperaturi. Brojni vegetacijski oblici koje čine travnjaci, garig, makija i šuma pravo su bogatstvo Kamenjaka. Na cijelom prostoru nalazi se oko 600 biljnih vrsta, od kojih se posebno ističu orhideje koje rastu na travnjacima koji zauzimaju jednu petinu površine Kamenjaka. Na Kamenjaku raste 30-ak vrsta orhideja koje su zakonom zaštićene, a 13 vrsta je strogo zaštićeno. Na Kamenjaku rastu i dvije endemske vrste orhideja, Serapias istriaca Perko(istarska kukavica) i Serapias x Pulae Perko, što znači da rastu samo na tom području. Kukcima, gmazovima, vodozemcima, pticama i sisavcima sklonište i izvor hrane čini degradacijski stadij poznat po imenu makija. Na tom staništu brojni su veliki vrijes (Erica arborea), brnistra (Spartium junceum), šmrika (Juniperus oxycedrus), mirta (Myrtus communis) i mnoge druge. Površinu od čak 44 ha zauzima trajni degradacijski stadij bušik (garig). Iako im visina rijetko prelazi jedan metar, otvorene su to i vrlo otporne šikare koje sadržavaju one najotpornije vrste biljaka, kao što su smilje (Helicrisum italicum), majčina dušica (Tymus vulgaris) i brojne druge. Poseban doprinos koloritu Kamenjaka dat će svojim bijelim i ružičastim cvjetovima, u proljeće i ljeto, nekoliko vrsta grmolikih bušina (rod Cistus). Obalni rub u kojem vladaju ekstremni uvjeti za život, zbog velikog prisustva posolice, krije dvije vrlo rijetke vrste biljaka, koje su svoje utočište pronašle na samom jugu Kamenjaka, a to su pustenasti jarmen (Anthemis tomentosa) i uskolisni slak (Convulvulus lineatus). Kombinirani mirisi šume alepskog bora, mora i brojnog ljekovitog i aromatičnog bilja pružaju poseban doživljaj prilikom šetnje Kamenjakom.

Iako je manje istražena od flore Kamenjaka, fauna je također vrlo značajan dio Donjeg Kamenjaka. Važan je to migratorni pravac za mnoge ptice koje na Kamenjaku nalaze hranu i mjesto za odmor. Periodičkim istraživanjima ornitofaune, od XIX. stoljeća zabilježeno je 146 vrsta ptica. Osim uobičajenih vrsta kao što su ševa, kos, trepteljka, grmuša koje spadaju u red vrapčarki, te kobac i ćuk, koji se gnijezde u šumama alepskog bora ovdje obitava i jadranski endem, podvrsta smeđe čiope (Apus pallidus iliryicus) koja svoja najzapadnija gnjezdilišta ima upravo u špiljama na jugu Kamenjaka. Octodrilus istrianus vrsta je gujavice koju je 1989., slovenski biolog Narcis Mršić otkrio po prvi puta, upravo na Kamenjaku te je zato ta vrsta dobila službeno stručno ime u čast Istre. Vrlo značajni su to organizmi, u biološkom smislu, jer organsku tvar pretvaraju u humus koji povećava plodnost tla. Donji Kamenjak vrlo je pogodno stanište za brojne kukce među kojima su posebno zanimljivi leptiri, kojih ima 50-ak danjih leptira. Za noćne leptira brojka još nije konačna te se vrše daljnja istraživanja kako bi se utvrdio približan broj. Također, na ovom se području susreću i zmije, gušteri, pauci te mnogi sisavci kao što su srne, lisice, vjeverice, divlje svinje te jedini leteći sisavci, šišmiši.

kamenjak kamenja3

U vrijeme Jugoslavije na rtu su bile redovite vojne vježbe tadašnje armade, u Hrvatskoj je prekinuto sa tom praksom. Predan je park na upravljanje općini Medulini, koja je taj park iskoristila za brzo bogaćenje i naplaćuje danas 40 kuna ulazak u park vozilom. Tisuće vozila dnevno ulaze u park, a putevi puni prašine padaju po biljkama i rastjeruju životinjski svijet. Gotovo je otužno gledati cijelu situaciju. Nitko iz Iste ne mari za ovaj ekološki pomor ugljičnim monoksidom, oblacima prašine i smeća. Park je po ljeti otvoren do 22 sata, što znači da gotovo nema odmora za floru i faunu. 

Nije jasna zaštita parka na ovaj način. Umjesto da uprava parka u park dozvoli ulaz samo biciklima, vlast županije dozvolila je automobilima, motorima, gušenje flore i faune.

Najam bicikla ili pješačenje u parku jedini je pravilan način održavanje parka. I ništa manja zarada.

Iako su svima puna usta zaštite okoliša, na očigled sviju uništava se okoliš zbog pohlepe za novcem.

HOP portal