HOP

HEP U RUKAMA SRPSKIH TAJKUNA- OVE GODINE U JEDNOM TRENUTKU RADIO SA 10% SVOJIH KAPACITETA

U večernjem listu od 08.12. 2017. ministrica Žalac je priopćila svekolikom puku da će Hrvatska konačno do kraja godine, cit: po uzoru na razvijene države zapadne Europe, SAD-a i Kanade,  prvi put imati zakonski okvir za dugoročno i srednjoročno planiranje i praćenje učinaka javnih politika. Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanje razvojem RH, koji je Vlada uputila u Sabor, a očekuje se do kraja godine, kao jedan od najvažnijih noviteta definira izradu nacionalne razvojne strategije do 2030. kao krovnog planskog dokumenta koji će ubrzati gospodarski rast, ojačati konkurentnost i repozicionirati Hrvatsku u globalnom okruženju, s naglaskom na diversifikaciju izvora rasta, obrazovanje, demografske izazove… te povećanje kvalitete života građana u svim regijama Lijepe Naše.

Trenutačno u Hrvatskoj imamo velik broj planskih dokumenata koji nisu međusobno usklađeni. Samo na nacionalnoj razini izrađeno je više od 200 planskih dokumenata, dok na regionalnoj i lokalnoj razini imamo više od 1700 različitih strategija i planova razvoja i tome moramo stati na kraj – kaže ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac ističući kako će prvi put u 26 godina samostalnosti i suverenosti Hrvatska partnerstvom ključnih dionika definirati svoju dugoročnu viziju razvoja. Objašnjava da će se izradom nacionalne razvojne strategije i njezinim usvajanjem u Saboru do kraja 2019. kreirati temeljni dokument za upravljanje razvojem u RH, s ciljem povezivanja strateškog i proračunskog planiranja kako planski dokumenti ne bi bili samo popis želja na papiru.

 

Vrlo lijepo rečeno, a odmah se postavlja pitanje kojim mehanizmima će država osigurati praćenje i provedbu programsko planskih dokumenata koji trebaju uslijediti nakon krovnog državnog strateško planskog okvira. Kod ozbiljnih država među koje teško da možemo našu svrstati, ovo je ključna poluga za upravljanje razvojem zemlje i Bože daj da to ne bude samo „popis želja na papiru“ bez ikakve naknadne evaluacije i snošenja odgovornosti za eventualna negativna odstupanja od strateško programskih usmjerenja. Naime ovih dana mi je došao do ruku Program rada Uprave HEP-a za razdoblje 2004 – 2008. godine, nažalost posljednji takav dokument kojeg je ova kuća uopće i napravila, a u cijelosti usklađen s Energetskom strategijom RH od 2002. godine, a prihvaćen od svih relevantnih vladinih tijela pa u nastavku  procijenite je li riječ o „popisu želja na papiru“, te jesu li se aktivirali ikakvi kontrolni vladini mehanizmi zbog izostanka realizacije zacrtanih planova.

 

Naime, PROGRAM RADA UPRAVE 2004-2008  kao krovni dokument usvojen od strane Nadzornog odbora 2004. g., ni u jednom bitnom elementu nije ostvaren, osim samo u elementu utrošenih sredstava.

 

Pa pogledajmo što je ovim važnim dokumentom predviđeno realizirati u ovoj prevažnoj državnoj kompaniji u četiri godine.

 

cit Prog:U tom razdoblju (2004. – 2008.) predviđa se povećanje bruto potrošnje električne energije s 15,5 TWh na 17,5 TWh, a poslovni prihodi porast će s 8.123 mln. kuna na 10.449 mln. kuna. Također će doći do smanjenja broja zaposlenih u HEP grupi s 14.944 na približno 13.900 i to smanjenjem za 2000 sadašnjih zaposlenika i zapošljavanjem 1000 mladih stručnih radnika, što daje apsolutno smanjenje za približno 1000 radnika.

HEP grupa će u tom razdoblju povećati instalirane kapacitete za proizvodnju električne energije za 350 MW, čime se uravnotežuje proizvodnja i uvoz električne energije s povećanom potrošnjom.

 

Prema tabličnom prikazu u navedenom Programu rada uprave realizacija kapitalnih proizvodnih objekata bi ovako izgledala:

 

Termoelektrana Tip elektrane Gorivo Snaga

(MW)

Plinovod Investicije

milijuna EUR

Najraniji mogući rok
TE-TO Zagreb Kombi kogeneracija Prirodni plin 100 Postojeći dugoročni ugovor o plinu s Inom 65 kraj 2007.
TE Sisak Kombi Prirodni plin 250 Mala GEA 150 kraj 2007.
TE Osijek Kombi Prirodni plin 250 Spoj na Mađarsku ili Srbiju 170 kraj 2009.
TE Plomin Kondenzacioni Ugljen 500 500

Tablica 7. Termoelektrane kandidati za gradnju

 

A što se tiče hidroobjekata „obećanja na papiru“ još ljepše izgledaju

Hidroelektrana Snaga

(MW)

Moguća

proizvodnja

(GWh)

 

Napomena

Investicije

milijuna EUR

Najraniji mogući rok
HE Lešće 40 94 80 2008.
HE Podsused 43 215 150 2009.
HE Drenje 39 185 125 2011.
Retencija Drežničko polje * * Snaga i proizvodnja će se odraziti na HE Gojak i HE Lešće 8 2006.
HE Ombla 63 172 80 2015
MHE Krčić 7,86 37 30 2018
HE Kosinj Iznad 25 MW 76 Snaga će ovisiti o rješenju

koje za sada nije definirano

160 2012
HE Novo Virje 137 650 400

Tablica 8. Hidroelektrane kandidati za gradnju

 

Dakle, i manje upućen čitatelj će lako izvući sud da je skroman broj planiranih projekata (HE Lešće, TE-TO Zagreb i TE Sisak) završen s prolongiranjem roka izgradnje za gotovo 100%, a nažalost i utrošena sredstva u odnosu na planirana i ugovorena se dobro približavaju navedenom postotku. Kako su navedene investicije financirane uglavnom iz kreditnih sredstava, a ovi objekti nisu počeli vraćati uloženi novac kroz novoproizvedene kWh, HEP je zaronio u duboku financijsku krizu od koje se dugo nije oporavio. Ako slučajno želite ovu temu malo dublje istražiti jednostavnim „guglanjem“ naići ćete na izjavu tadašnjeg ministra gospodarstva, gospodina Damira Polančeca da će „Hrvatska do 2015 godine izgraditi 1.500MW kapaciteta i da će biti energetski samodostatna“, a čak je preko HRT-a izjavljivao da će biti električne energije i za izvoz.

Najbolji sudac ovoj izjavi je činjenica da je Hrvatska ovo ljeto uvozila preko 50% ukupne potrošnje, a bilo je dana kada je domaća proizvodnja participirala svega 10% u ukupnoj potrošnji. Očito je puno isplativije uvoziti el. energiju nego istu proizvoditi. Sigurno da srpski trgovac el. en. Vuk Hamović i Vojin  Lazarević znaju pravi odgovor na ovakvu politiku vlade RH.

Što se tiče plana svođenja broja zaposlenih s 14.944 na 13.900, na isteku planskog razdoblja na dan 30.06. 2008. u HEP-u je bilo uposleno 14.345 djelatnika, a namjesto pomlađivanja starosne strukture ista je pogoršana za preko 2 godine prosječne starosti. Naime, u HEP-u se putem političkih veza u planskom razdoblju zaposlilo oko 1.500 novih djelatnika prosječne životne dobi 49 godina s vrlo sumnjivim HEP-u nepotrebnim kvalifikacijama u većini slučajeva postignutim kroz sustav doškolovanja u poznoj dobi. Interesantno je da su gotovo svi postavljeni putem političkih sponzora, tako da je preko 350 milijuna kuna koje je HEP uložio u poticajne otpremnine još dodatno obezvrijedio faktor radne snage.

 

Što mislite kakve posljedice su slijedile članovima Uprave HEP-a zbog ovako katastrofalno postignutog rezultata u četverogodišnjem planskom razdoblju. Predsjednik Nadzornog odbora sveučilišni profesor FER-a dr Željko Tomšič nagrađen je članstvom u Upravi HEP-a za razdoblje 2008.- 2012. god., a većina članova uprave koja nisu produžila svoj mandat ispraćena je s milijunskim odštetama, a neki su po istom modelu bili postavljani na visoke direktorske funkcije u drugim državnim poduzećima koje su doveli pred vrata bankrota.

Ako je domaći politički establišment ovako izdašno nagradio neuspjeh Uprave HEP-a, međunarodne financijske institucije su reagirale sukladno svojoj stručnoj ekspertizi i počevši od 2008. godine sunovratili HEP-ov kreditni rejting za čak 5 razreda u duboko investicijsko smeće (s BBB stabilan s pozitivnim prognozama, na BB – s negativnim prognozama). Za posljedicu HEP je izgubio kreditnu sposobnost, a država mu je morala biti garant za svako pozajmljivanje sredstava i tako je dodatno RH povećavala svoj inozemni dug. Naravno, posljedično i HEP i RH su se mogli zaduživati na svjetskom tržištu kapitala po daleko većim kamatama od onih koje bi bile da su zadržale dostignuti kreditni rejting.

Hoće li budući državni dužnosnici koji ne realiziraju Program i Plan razvoja Hrvatske za naredno razdoblje biti nagrađeni kao što su to bili članovi Uprave HEP-a u mandatu 2004 – 2008. godine???

Nažalost, sadašnji procesi oko izbora i postavljanja novih članova Uprave HEP-a ni najmanje nam ne daju za pravo nadati se da će se stanje promijeniti nabolje, dapače saznanja da se izbor kadrova koji bi trebali biti najstručniji i dokazani energetičari, radi isključivo po političko trgovačkom modelu je užasavajući. Postojeći model izbora kadrova iz raznoraznih političkih kabineta koji je totalno dezintegrirao ne samo HEP već i sve druge kompanije pod državnom kontrolom je više nego sablažnjujuć i nije čudo da smo danas na zadnjem mjestu u cijeloj Europi po pokrivenošću potrošnje s vlastitom proizvodnjom, jer ovakav način feudalizacije poduzeća se pokazao totalno sterilnim za bilo koji napredak u poslovanju.  Naše energetske kompanije kao što su INA i HEP iako su bile daleko najjače u regiji postale su plijen susjeda umjesto obrnutog procesa.  Osim ubiranja feudalne rente za sebe i svoje političke mentore iz područja dodjeljenih im resora sadašnji članovi Uprave ništa nisu napravili niti imaju stručni kapacitet za bilo što napraviti. Svaki član uprave isključivo „polaže račune“ svom političkom mentoru i njemu odgovara, a Predsjednik uprave ili pak Predsjednik NO mu ništa ne znače. Naravno, ako nastavimo s dosadašnjom praksom da nam ljudi kao što je Srećko Ferenčak i Ivan Vrdoljak u ime HNS-a ili Dado Milinović i Goran Marić u ime HDZ-a postavljaju menadžment ove kompanije isključivo po načelu poslušnosti s totalnom odsutnošću stručne kompetencije, Hrvatska država neće imati budućnosti, a mladi visokoobrazovani Hrvati će se još više iseljavati ne zbog nedostatka posla već zbog nepostojanja bilo kakvih izgleda za stručno napredovanje u ovakvom okruženju.

Ima li novouspostavljeni predsjednik NO Hep-a dr.Goran Granić sa svojim timom stručne i menadžerske kapacitete da preokrene ovo ponašanje u pozitivnom pravcu?

 

 


HOP