HOP

Odgovor predsjedniku Vrhovnog suda: ‘SUD KRIVOTVORI JAVNE ISPRAVE dokaz o vlasništvu – ZEMLJIŠNU KNJIGU’

Predsjednik Vrhovnog suda RH gospodin Đuro Sessa, mag. iur. u stilu „POLITIČKOG KOMESARA“

obrazlaže rad sudaca

Intervju gospodina ĐURE SESSE mag. iur objavljen je u tisku „Jutarnji list“ od dana 16.06.2018. godine u dijelu „Magazin“ na stranicama 34 , 35 i 36.

Gospodin Đuro Sessa, mag. iur. je građanin REPUBLIKE HRVATSKE kao i svaki drugi građanin REPUBLIKE HRVATSKE . Razlika – diferencija , između gospodina ĐURE SESSE mag. iur. i građanina REPUBLIKE HRVATSKE je nastupila primjenom Zakona o sudovima i Zakonu o Državnom sudbenom vijeću po kojima gospodin ĐURO SESSA mag. iur. ima „zakonski imunitet“ , zakonski imunitet imaju „saborski zastupnici“ i ministri vlade REPUBLIKE HRVATSKE koji za počinjenje kaznenog djela kazneno ne odgovaraju , a svaki drugi „mali“ građanin kazneno i materijalno odgovara za svoje djelo.

Sudski imunitet gospodinu ĐURI SESSI mag. iur. omogućava da „baljezga gluposti“ , da čini kaznena djela kako djelom tako i mišlju ( u sudskim presudama sudac donosi presudu po osnovu mišljenja) . Mišljenje nije mjerljiv podatak jer svatko može imati svoje mišljenje o nekom činu ili djelu. Eksplicitno to znači da gospodin Đuro Sessa, mag. iur. može donijeti presudu na štetu stranke u postupku po osnovi „mišljenja“ koje je suprotno zakonskoj regulativi ali ne snosi kaznenu odgovornost.

Izvadak iz intervjua :

Na strani 34. tiska „Jutarnjeg lista“ novinar ŽELJKO PETRUŠIĆ postavio je gospodinu ĐURI SESSI mag. iur slijedeće pitanje , a ja BOŽIDAR VIDUKA magistar inženjer geodezije rekao bih da je „servirana na pladnju činjenica“:

Citiram pitanje : „Nepovjerenje građana u hrvatsko pravosuđe čini se sve veće . I strani investitori zaobilaze Hrvatsku, između ostalog i zbog bojazni da neće moći zaštititi svoju imovinu koju tu ulažu . Vidite li Vi to tako ?

Citiram odgovor : „Naravno da vidim . Ne samo ja , nego svi sudci vide da je to nepovjerenje prilično veliko i da se ponekad generira nepravedno. I to je istina , naročito kada to nepovjerenje grade oni koji su na neki način u sukobu interesa jer sami imaju „sudar“ sa sudskim sustavom . Često se osnivaju raznorazne udruge jer postoji neki spor čelnika tih udruga koji su možda ili prezaduženi ili su izgubili sporove pa pokušavaju na taj način za sebe ostvariti neki boljitak.“

K O M E N T A R Božidara Viduke magistra inženjera geodezije i geoinformatike. Nije dovoljno konstatirati da bolujete od neke „bolesti“, treba „bolest“ znati ispravno liječiti , otkloniti uzroke „bolesti“ i „bolest“ dovesti pod kontrolu.

Sud zna da REPUBLICI HRVATSKOJ postoje dva tipa ulagača , sa nekolicinom časnih iznimaka .

Prvi tip ulagača : RODOLJUBI REPUBLIKE HRVATSKE koji su uložili svoj novac, svoju imovinu „krvavo zarađenu“ u nekoj drugoj državi svijeta naivno vjerujući HRVATSKOM PRAVOSUĐU da će zaštititi njihovu – ulagačku imovinu u nekretnine .

Na žalost većina „RODOLJUBA REPUBLIKE HRVATSKE“ su prevareni i njihov novac njihove nekretnine su uzeli drugi putem NAMJEŠTENI sudskih postupaka.

Drugi tip ulagača : „INVESTITORI“ koji su proučili HRVATSKI PRAVOSUDNI SUSTAV , koji su proučili „ZEMLJIŠNU KNJIGU“ , koji znaju da su sve zemljišne knjige REPUBLIKE HRVATSKE – NIŠTAVNE u statusu ZASTARE odnosno VAN SNAGE UPORABE . „Investitori“ koji ulažu minimalna novčana sredstva sa velikim novčanim odštetama radi prevare sa nekretninama sa obaveznom klauzulom da se pravni postupak vodi izvan REPUBLIKE HRVATSKE jer HRVATSKOM PRAVOSUĐU se ne vjeruje zbog umreženog „kriminala“ u HRVATSKOM PRAVOSUĐU.

Kada prevarite „ljude sa srcem“ koji ulažu svoju novčanu ušteđevinu tada dolaze mešetari – „mufljuzi“ koji znaju točno što čine i kako će Vas „oglodati“ do kosti u skladu sa zakonom.

Kada navedeno znata tada je isključiva odgovornost HRVATSKOG PRAVOSUĐA zašto ne procesuira kriminal koji je stalno prisutan u prometu sa nekretninama i osnovnim garancijama uloženog novca. Kada nemate garanciju da ulagač ima zaštićenu „OMOVINU I ULOŽENA SREDSTVA“ tada ulagač bježi u sredinu koja mu jamči da mu se neće „oteti“ uložena i stečena imovina.

Predmetnu konstataciju „sud“ pa tako i gospodin Đuro Sessa, mag. iur. zna ali najveći je problem što „otimačini vlasništva“ direktno učestvuje sud jer sud „KRIVOTVORI JAVNE ISPRAVE dokaz o vlasništvu – ZEMLJIŠNU KNJIGU“.

Na strani 35. tiska „Jutarnjeg lista“ novinar ŽELJKO PETRUŠIĆ postavio je gospodinu ĐURI SESSI mag. iur slijedeće pitanje , a ja BOŽIDAR VIDUKA magistar inženjer geodezije rekao bih da je pitanje trebalo preformulirati : „Zašto sud ne primjenjuje „UREDBU-UKAZA“ donesenu od strane VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ; Klasa: 931-01/04-01/01 ; Urbroj: 5030115-04-1 dana 04.08.2004. godine. Samom primjenom javnih isprava iz domene prostornog registra nekretnina poglavito ZEMLJIŠNIH KNJIGA“ s javnom vjerom stavljenih VAN SNAGE UPORABE , sud REPUBLIKE HRVATSKE permanentno čini teška kaznena djela od strane sudaca REPUBLIKE HRVATSKE i državnih službenika i namještenika uposlenim u državnim administrativnim tijelima REPUBLIKE HRVATSKE s prenesenim ovlastima : KRIVOTVORINA JAVNE ISPRAVE , KRIVOTVORINA VRJEDNOSNICE REPUBLIKE HRVATSKE rang kaznenog djela krivotvorine novca , STJECANJE NEOSNOVANE DOBITI-NOVCA BEZ PRAVNE OSNOVE i ZLOUPORAB POLOŽAJA I OVLASTI.“

Citiram pitanje : „Nerijetko se događa da se imovina , kada su u pitanju nekretnine , ne može prodati zbog neriješenih imovinsko – pravnih odnosa i neupisanog vlasništva u zemljišnim knjigama . Je li se situacija sa zemljišnim knjigama popravila u zadovoljavajućoj mjeri ?“

Citiram odgovor : „Jako se popravila. Imamo veliki broj zemljišnoknjižnih sudova gdje je ažurnost gotovo na dnevnoj razini . Sud u Novom Zagrebu je strašno popravio stanje ažurnosti. Problem sa zemljišnim knjigama je tamo gdje vlasnici od početka nisu vodili računa o svom pravu i gdje se radi o sukobu između ranijeg društvenog vlasništva i nestajanja društvenog vlasništva. Nekada se uopće nije promatralo je li to pravo vlasništva , pravo korištenja , kako neko društveno poduzeće koristi nekretnine , je li ušao u privatno vlasništvo , je li bilo procijenjeno. To , naravno , jest doista veliki problem , ali čini mi se da zemljišnoknjižni sudovi imaju dosta sluha za takve situacije i onda pokušavaju te stvari riješiti koliko god brže mogu , ali ima nekih situacija koje su zaista vrlo teško rješive jer su interesi zaista strašno isprepleteni.“

K O M E N T A R Božidara Viduke magistra inženjera geodezije i geoinformatike

Očito je da se gospodin Đuro Sessa, mag. iur. „pravi“ da pojma nema da su sve ZEMLJIŠNE KNJIGE na teritorijalnom prostoru REPUBLIKE HRVATSKE – VAN SNAGE UPORABE u statusu ZATARE , pravno neupotrebljive za bilo koje pravne ili upravne radnje.

Slijednu činjenicu gospodin Đuro Sessa, mag. iur. u svojstvu sudca i Predsjednika Vrhovnog suda REPUBLIKE HRVATSKE „mora“ znati!

Kako REPUBLIKA HRVATSKA raspolaže na 80% teritorija REPUBLIKE HRVATSKE javnim prostornim registrom nekretnina izrađenim po osnovi grafičke geodetske izmjere a stavljeni VAN SNAGE UPORABE sa danom 17. 11. 1924. godine .

Nacrt rješenja ministra financija od 17. 11. 1924. u kojem se propisuje uvođenje Gauss-Krügerove projekcije kao službene projekcije. Projekcija je zadana s tri koordinatna sustava, srednji meridijani 15°, 18° i 21°, upotrebljava se Besselov elipsoid, greenwichki početni meridijan, a ravninske se koordinate zapisuju po prijedlogu Baumgartena, odnosno apscise se mjere od ekvatora, a ordinatama se dodaje konstanta 500 000.

Nacrt rješenja ministra financija od 17. 11. 1924. godine zasniva se na odluci komisije sastavljene od predstavnika VOJNO GEOGRAFSKOG INSTITUTA I GENERALNE DIREKCIJE KATASTRA , koja je donijela 21. 03. 1924. godine odluku da se usvaja konformna Gauss-Krügerove projekcije meridijanskih zona. Predviđa se da zone budu 3° geografske dužine sa srednjim meridijanima od 15° ; 18° ; 21° geografske dužine istočno od Greenwicha , a svaka zona čini poseban koordinatni sustav.

PROSTORNI JAVN REGISTRI NEKRETNINA IZRAĐENI U „GRAFIČKOJ GEODETSKOJ IZMJERI“ „UREDBOM“ Ministra financija Države Srba , Hrvata i Slovenaca stavljeni su od dana 17. 11. 1924.godine VAN SNAGE UPORABE – (datum „ZASTARE“ javnih isprava izrađenih po osnovi „GRAFIČKE GEODETSKE IZMJERE“ u hvatnoj mjeri i u prikazanom mjerilu originala katastarskog plana 1:2880 ; 1:2904 ; 1:1440 ili 1:720 ; 1:2500 ; 1:1250 ; 1:625)

REPUBLIKA HRVATSKA pravno-kazneno i materijalno odgovara za valjanost i zakonitost svih javnih isprava ovjerenih žigom REPUBLIKE HRVATSKE i potpisom odgovorne osobe s prenesenim ovlastima.

Prema „UREDBI-UKAZU“ donesenoj od strane VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ; Klasa: 931-01/04-01/01 ; Urbroj: 5030115-04-1 dana 04.08.2004. godine s punom pravnom snagom s punim pravnim učinkom , s punom pravnom posljedicom od dana 01.01.2010. godine na javni prostorni registar nekretnina izrađeni na 20% teritorija REPUBLIKE HRVATSKE u kartografskom prikazu „Gauss-Krügerove projekcije meridijanskih zona“ stavljene je VAN SNAGE UPORABE u status ZASTARE – NIŠTAVNOST – NEUPOTREBLJIVOSTI za bilo koju uporabu ili odlučivanje u pravnom ili upravnom poslu .

REPUBLIKA HRVATSKA pravno-kazneno i materijalno odgovara za valjanost i zakonitost svih javnih isprava ovjerenih žigom REPUBLIKE HRVATSKE i potpisom odgovorne osobe s prenesenim ovlastima.

Što se tiče NOVOG ZAGREBA i zemljišnoknjižnog suda svi sudci moraju znati slijedeće :

Prva i jedina sustavna geodetska izmjera teritorijalnog prostora REPUBLIKE HRVATSKE provedena je pod upravom AUSTRO – UGARSKE MONARHIJE.

Kako je područje Republike Hrvatske bilo administrativno dijelom pod upravom Austrije , a dijelom pod upravom Ugarske , izmjerom su jasno definirana ta dva područja. Izmjera je izvršena grafičkom metodom bez projekcije , usvajanjem više koordinatnih sustava :

Za svako područje posebno s ciljem da posluži točno određenoj svrsi.

Zemljišna knjiga pripadala je pod takozvano „AUTONOMNO SUDSTVO“ pod utjecajem bečke administracije i potpuno neovisna.

Prva izmjera Zagreba izvedena je u sklopu katastarske izmjere Austro-Ugarske na osnovi Carskog patenta iz 1817. god., a na našem području je uspostava katastra zemljišta trajala od 1818. do 1884. godine. Nakon te detaljne katastarske izmjere izdan je 1878. god. plan grada iz kojega se može zorno vidjeti njegovo prostiranje u to doba. Za područja gdje nije poslije provedena numerička izmjera, a takvih područja u nadležnosti Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove grada Zagreba ima još dosta, još uvijek su u upotrebi podaci te grafičke katastarske izmjere. Detaljna izmjera zemljišta započinjala je opisom granica katastarskih, odnosno poreznih općina. Prva katastarska izmjera ZAGREBA, obavljena je između 1853. i 1864. godine, obuhvaćala je 1222 katastarske općine s ukupno 2 651 260 katastarskih čestica na površini od 3 353 718 jutara i 498 četvornih hvati. Bio je to golem posao obavljen za relativno kratko vrijeme, s relativno malim brojem geodetskih stručnjaka, ukupno 150.

Za detaljnu izmjeru terena razvijana je tzv. geometrijska mreža duljina stranica od 200 do 300 hvati, vezana na točke triangulacije IV. reda. Izmjera je uglavnom izvedena tzv. grafičkom metodom geodetskim stolom, ali za izgrađene dijelove primjenjivala se i ortogonalna metoda. Planovi su rađeni neposredno na terenu, u mjerilu 1:1440 za intravilan, a u mjerilu 1:2880 za ekstravilan. Ta mjerila proizlaze iz hvatnog sustava mjernih jedinica koji se primjenjivao u ono doba. Jedinica za duljinu bečki hvat iznosi 1,896484 m. Iz te mjerne jedinice proizlazi mjerilo određeno iz odnosa: 1 palac : (40×72) palca = 1 : 2880 jer je 1hv = 72 palca. Godine 1871. u Austro-Ugarskoj je uveden metarski sustav za mjerenje duljina, ali se stari sustav još dugo vremena zadržao u praksi, osobito u zemljišnim knjigama, gdje se zadržao do danas.

Izgrađeni dio Zagreba prikazan je na 10 listova planova mjerila 1:1440 koji su umnoženi litografijom. Dimenzije korisnog prostora tih planova iznosile su 25 palca × 20 palca, odnosno 65,85 cm × 52,68 cm. U svrhu izrade, odnosno izgleda tih planova 1820. god. izdan je i prvi topografski ključ.

Druga katastarska izmjera grada Zagreba

Druga katastarska izmjera grada provedena je numeričkom metodom od 1909. do 1913. god. Mjerenja su izvedena uglavnom ortogonalnom metodom, jer tahimetrijska metoda mjerenja tada još nije bila dovoljno poznata, pa ni sigurna za primjenu u praktičnom radu. Izmjera je obavljena u metarskom sustavu, a računanje površina izvedeno je u četvornim metrima ali i u četvornim hvatima . Pri njezinoj realizaciji je istaknuto da će ta obnovljena katastarska izmjera, osim za fiskalne potrebe, služiti i za razne tehničke potrebe u razvoju grada.

Grad Zagreb se tada sastojao od šest katastarskih općina: Gornji grad, Donji grad, Vlaška ulica, Žitnjak, Nova ves i Lašćina. Izmjera je obuhvaćala 8200 katastarskih čestica na površini od 66,87 km2. Izrađeno je 97 listova katastarskog plana u mjerilu 1:1000 za intravilan (naseljeni dio), a 82 lista u mjerilu 1:2000 za ekstravilan (nenaseljeni dio). Ti se listovi plana još i danas upotrebljavaju kao službena evidencija o pravnom stanju nekretnina u zemljišnoj knjizi, iako je izvršena i treća katastarska izmjera grada Zagreba. U katastarskoj evidenciji oni služe samo u svrhu uspoređivanja sa stanjem upisanim u zemljišnoj knjizi. Cijepanje starih zemljišnoknjižnih čestica obavlja se prema katastarskim česticama. Često se takve novoformirane zemljišnoknjižne čestice sastoje od više dijelova čestica koje su upisane u različite zemljišnoknjižne uloške, pa je nemoguće u redovitom postupku u zemljišnoj knjizi upisati novu zemljišnoknjižnu česticu na stvarnog vlasnika. Zbog toga u zemljišnoj knjizi ima velik broj zaprimljenih geodetskih elaborata koji stoje neriješeni, a za njihovo rješavanje potreban je zemljišnoknjižni ispravni postupak.

Zagreb se i dalje širio, a najviše na jug, tj. preko Save, i to uglavnom kolektivnom stambenom izgradnjom, čiji su stanovi u zemljišnoj knjizi upisani u knjigu položenih ugovora. Širenje grada dešavalo se i u ostalim područjima, i to često nelegalnom gradnjom. Nova izmjera grada trebala je evidentirati postojeće stanje i stvoriti geodetske podloge za planiranje daljnjeg širenja grada. Detaljna je izmjera pokrenuta na inicijativu Gradskog poglavarstva, koje je pritom istaknulo činjenicu da se zemljišna knjiga razilazi s katastrom, odnosno da su katastarski planovi netočni i nepouzdani pa ne zadovoljavaju svojoj svrsi te je potrebna nova izmjera. Pošto su kod nove izmjere podjednako zastupljeni različiti faktori, opravdano je da svatko, razmjerno svom interesu, pridonese za troškove koji se tu pojavljuju.

Godine 1926. izvršena je reambulacija i revizija svih kultura zemljišta (tada zvana „razređenje težadbenih promjena upisanih u mjeničkim popisima“) , a godinu dana kasnije izrađen je novi katastarski operat prilagođen poslovima poreznih jedinica i osnivanju zemljišne knjige.

Održavanje druge katastarske izmjere grada Zagreba

Nakon završetka druge katastarske izmjere grada Zagreba 1913. god. u cijeloj Europi približavao se Prvi svjetski rat, koji je ostavio traga i na geodetskoj djelatnosti. U ratnim okolnostima održavanje katastarske izmjere bilo je u drugom planu. Nakon okončanja rata i uspostave Kraljevine Jugoslavije, geodetskoj službi u Hrvatskoj trebalo je punih deset godina da se organizira. Kako Hrvatska u mađarskom dijelu Austro-Ugarske Monarhije nije imala ustrojenu katastarsku službu za održavanje katastarske izmjere, tako ju nije imao ni grad Zagreb. Organiziranje katastarske službe događa se tek 1928. godine, kada je donesen prvi Zakon o katastru zemljišta, a na osnovi njega 1930. god. i različiti geodetski pravilnici, pa tako i Pravilnik o održavanju katastra u općinama u kojima je katastar izrađen na osnovi premjera.

Listovi katastarskog plana izrađeni nakon druge katastarske izmjere umnoženi su 1915. god. u Budimpešti. Umnožavanje je izvedeno na vrlo lošem papiru, na kojem je bilo teško crtati tušem, a o brisanju nepotrebnih sadržaja ili eventualnih pogrešnih unosa da se i ne govori. Osim toga, nisu bili adekvatno spremljeni te su bili izloženi fizičkom oštećivanju i prljanju. S jedne strane su postojeći listovi katastarskog plana, kroz vrlo kratko vrijeme, fizički osjetljivo oštećeni, a s druge strane su podaci katastarske izmjere, zbog neodgovarajućeg i neažurnog održavanja postali nepouzdani. Naime, grad Zagreb je nakon Prvog svjetskog rata ponovno znatno izmijenio svoj izgled, izrasla su nova naselja na periferiji za koja nije bilo adekvatnih planova prikladnih za održavanje. Važno je znati da nije bilo tehničkih normativa o tome kako bi trebalo održavati katastarsku izmjeru na osnovi pojedinačnih mjerenja, pa je u tekućim poslovima održavanja, kada je ono i uspostavljeno, vladala velika neujednačenost. Skice izmjere, kao ni drugi tehnički formulari, nisu imali propisane oblike u pogledu sadržaja i veličine. Zbog toga je povezivanje mjerenja s onima obavljenima prije bilo vrlo teško, odnosno nije ni postojalo. To je dovodilo do sve češćih pogrešaka u označavanju brojeva i pod-oznaka u osnivanju novih katastarskih čestica.

Nakon Drugog svjetskog rata katastar zemljišta bio je punih osam godina, od 1945. do 1953., u mirovanju. U godinama nakon rata grad Zagreb obuhvaća područje od 45.418 katastarskih jutara, dok je nakon druge katastarske izmjere imao samo 11.691 katastarsko jutro. Mnoga su nerazjašnjena stanja proizašla uglavnom iz političkog pristupa nove vlasti instituciji posjeda i vlasništva i njihovoj registraciji u službenim evidencijama. Zemlja se masovno dijelila među korisnicima (građevinske parcelacije, razvrgnuća suvlasništva, zaostavštine nesređenih imovinskih odnosa iz razdoblja prije i za vrijeme rata i dr.), a privatna

je geodetska praksa bila čas dopuštena, a čas ukidana.

Treća katastarska izmjera grada Zagreba

Nagli razvoj i širenje grada Zagreba nakon Drugog svjetskog rata te slabo organizirana služba održavanja ranijih katastarskih izmjera doveli su do potrebe provođenja nove katastarske izmjere. Zagreb se u to vrijeme prostirao na 74,6km2 , bio je podijeljen na 112 katastarskih općina, a imao je 300.000 stanovnika. Stoga su narasle potrebe za rješavanjem različitih komunalnih pitanja, a geodetsko-katastarska dokumentacija, koja je trebala biti osnova svih tehničkih, urbanističkih, upravnih i gospodarskih planiranja i projektiranja, postala je neadekvatna.

Novi dijelovi grada imali su samo planove grafičke izmjere koji nisu bili prikladni za te potrebe. Već je pedesetih godina prošlog stoljeća Jonke pisao: “Kvaliteta podataka koje pružaju takvi katastarski planovi opada svakodnevno. Zaostaci u održavanju izmjere, obimni novi zahtjevi, koji se stručno ne dovršavaju, umanjuju povjerenje koje se imalo u podatke državne izmjere. Treba izrađivati planove sa horizontalnim i vertikalnim prikazom, planove koji su upotrebljivi za sve vrste tehničkih djelatnosti vezane za zemljište” (Jonke 1957).

Takvo stanje dovelo je do odluke o pristupanju trećoj detaljnoj katastarskoj izmjeri grada. Najprije su 1958. godine obavljeni radovi detaljne izmjere južno od Save na području katastarskih općina Blato, Klara, Otok i Čehi.

Godine 1959. izmjerena je katastarska općina Trnje, 1960. Trešnjevka, Rudeš te dijelovi Vrapča, Stenjevca i Podsuseda, 1961. Pešćenica i Žitnjak te dio Sesveta, a 1962. i 1963. provedena je izmjera katastarskih općina Črnomerec, Maksimir, Dubrava, Resnik i Jakuševac.

Drugi dio detaljne izmjere Zagreba započet je 1963. god. primjenom fotogrametrijske metode na području katastarskih općina Stupnik, Demerje, Brezovica, Obrež i Odra te dijelova Medvednice od Podsuseda do Remeta. Na kraju je terestričkim metodama izmjereno područje središta grada i njegovi sjeverni dijelovi, a naknadno je provedena izmjera katastarskih općina Gornji Stenjevec i Gornje Vrapče fotogrametrijskom metodom.

Treća katastarska izmjera u gradu Zagrebu provedena je od 1958. do 1965. god.

U devedesetim godinama prošlog stoljeća od grada Zagreba su se odvojili kao zasebni gradovi Zaprešić, Samobor i Velika Gorica, tako da danas Gradski ured za katastar i geodetske poslove grada Zagreba ima u nadležnosti 50 katastarskih općina. Od tih 50 katastarskih općina, njih 18 je prikazano isključivo na listovima plana mjerila 1:1000, 14 na listovima plana mjerila 1:2880, a 18 dijelom na listovima plana mjerila 1:1000, a dijelom na listovima starog plana grafičke izmjere u mjerilu 1:2880. Na više od 1300 listova plana u mjerilu 1:1000 prikazano je urbanizirano uže područje grada i sva naselja na cijelom području grada.

Iz tih je podataka evidentno da za veliki dio grada postoje samo stari listovi plana iz prve katastarske izmjere. Ta činjenica govori sama za sebe i postavlja se pitanje zašto gradske vlasti i sudbena vlast ne poduzimaju ništa da se taj problem riješi. Ti listovi plana čine osnovu za uvid u sve posjedovne i vlasničke odnose na zemljišnim česticama i objektima na njima i svih infrastrukturnih mreža. Kolika je njihova vjerodostojnost, osobito onih u mjerilu 1:2880, najbolje znaju geodetski djelatnici u praksi koji svakodnevno imaju probleme zbog njihove slabe kvalitete.

U nadležnosti Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove grada Zagreba, u upotrebi su digitalizirani listovi staroga katastarskog plana za pedeset katastarskih općina, različitih mjerila te izrađeni različitim metodama :

  1. ZAGREB : broj katastarskih planova u mjerilu 1:1000 ima 480 komada u mjerilu 1:2880 ima 71 komad

  2. NOVI ZAGREB : broj katastarskih planova u mjerilu 1:1000 ima 477 komada u mjerilu 1:2000 ima 19 komada u mjerilu 1:2500 ima 14 komada u mjerilu 1:2880 ima 75 komada

  3. SUSEDGRAD : broj katastarskih planova u mjerilu 1:1000 ima 179 komada u mjerilu 1:2880 ima 16 komada

  4. SESVETE : broj katastarskih planova u mjerilu 1:1000 ima 76 komada u mjerilu 1:2000 ima 43 komada i mjerilu 1:2880 ima 107 komada

Prva detaljna katastarska izmjera Zagreba izvedena je u okviru zemaljske katastarske izmjere Austro-Ugarske Monarhije od 1857. do 1862. god. grafičkom metodom. Izgrađeni dio Zagreba prikazan je tada na 10 listova plana mjerila 1:1440. Iz podataka prve katastarske izmjere izrađivani su svi službeni planovi grada Zagreba za različite potrebe. Služili su kao osnova za kontinuiranu izradu planova grada iz kojih se može pratiti širenje grada do početka 20. stoljeća.

Druga detaljna katastarska izmjera izvedena je, na zahtjev Poglavarstva slobodnoga kraljevskoga grada Zagreba i na prijedlog gradskoga građevnog ureda, od 1909. do 1913. god. Izmjera je organizirana i obavljena uz stručnu pomoć i nadzor vrhovne geodetske vlasti pri ministarstvu financija u Budimpešti. Ta je izmjera izvedena numeričkom metodom, a izgrađeni dio grada je prikazan na 97 listova plana u mjerilu 1:1000.

Treća katastarska izmjera grada Zagreba trajala je od 1958. do 1965. god. i odvijala se u novim političkim uvjetima kada je Hrvatska bila u sastavu SFR Jugoslavije. Izmjera je izvedena djelomično numeričkim terestičkim metodama, a djelomično aero-fotogrametrijskim mjerenjem te je izrađeno više od 1300 listova plana u mjerilu 1:1000 za izgrađeni dio.

U drugoj i trećoj detaljnoj izmjeri grad je mjeren i visinski te je tako nastala geodetsko-katastarska dokumentacija mogla služiti kao podloga za tehnička planiranja i projektiranja.

Treba naglasiti da su zemljišno – knjižni operati (dokazi o vlasništvu) izrađeni po osnovu PRVE i DRUGE geodetske izmjere Grada Zagreba.

Ništavnost javnih isprava iz domene prostornog registra nekretnina je REALNOST REPUBLIKE HRVATSKE , kao i primjena javnih isprava iz domene prostornog registra nekretnina u svojstvu „POVIJESNOG NASLIJEĐA“ u upravnim i pravnim radnjama REPUBLIKE HRVATSKE.

Navedena činjenica „NIŠTAVNOSTI ZEMLJIŠNE KNJIGE“ na cjelovitom prostoru REPUBLIKE HRVATSKE dovodi do zaključka da „ZEMLJIŠNOKNJIŽNI SUDOVI“ permanentno , kontinuirano , stalno donose odluke rješenje ili presude koje su NIŠTAVNE i ne mogu utjecati u bilo kojem obliku spram vlasnika.

NIŠTAVNOSTI ZEMLJIŠNE KNJIGE“ dovodi do činjenice neopravdanosti postojanja zemljišnoknjižnih sudova.

Da bi Vi imali neki dokument ažuran ili neažuran tada „dokument“ mora biti pravno valjan i tehnički ispravan“ kako su ZEMLJIŠNE KNJIGE na cjelovitom prostoru REPUBLIKE HRVATSKE – VAN SNAGE UPORABE u statusu ZASTARE – NIŠTAVNOSTI nema potrebe raspravljati o ažurnosti ili neažurnosti dokumenta jer je dokument NIŠTAVAN.

Na strani 35. tiska „Jutarnjeg lista“ novinar ŽELJKO PETRUŠIĆ postavio je gospodinu ĐURI SESSI mag. iur slijedeće pitanje , a ja BOŽIDAR VIDUKA magistar inženjer geodezije rekao bih da je pitanje trebalo preformulirati :Koja je svrha održavati ZEMLJIŠNU KNJIGU koja je na 80% teritorija REPUBLIKE HRVATSKE – VAN SNAGE UPORABE od dana 17.11.1924. godine i održavati ZEMLJIŠNU KNJIGU koja je na 20% teritorija REPUBLIKE HRVATSKE – VAN SNAGE UPORABE od dana 01.01.2010. godine. Koju pravnu vrijednost imaju kupoprodajni ugovori koji se odnose na nekretninu a sklopljeni su po osnovi NIŠTAVNOG dokaza o vlasništvu kojeg je izdao sud?

Citiram pitanje : „Ipak postoji puno prigovora građana , posebno u manjim sredinama da sudovi odugovlače s provođenjem upisa , da su skloni raznim interesima i podložni pritiscima.“

Citiram odgovor : „Pritisak je moguć , svi smo mi živi ljudi. Ali , postoji toliko garancija zaštite sucu da može i mora donijeti odluku po svojoj savjesti . Strah da će taj pritisak , odnosno ne postupanje po tom pritisku za suca imati negativne posljedice potpuno je neopravdan. Iskoristit ću ovu priliku da pozovem sve suce da sude i odlučuju po svojoj savjesti prema stanju spisa i da se ne obaziru na bilo kakve sugestije, ako ih ima , koje dolaze sa strane.“

K O M E N T A R Božidara Viduke magistra inženjera geodezije i geoinformatike

Karakteristično je da gospodin Đuro Sessa, mag. iur. poziva sudce da odlučuju po osnovi „stanja spisa“. Kako su ZEMLJIŠNE KNJIGE na teritorijalnom prostoru REPUBLIKE HRVATSKE – NIŠTAVNE – VAN SNAGE UPORABE u statusu zastare znači da sudac ne može donositi odluke , rješenja ili presude jer su iste donesene po osnovi NIŠTAVNIH DOKUMENATA – NIŠTAVNI.

B I T N O :

Svi citirani odgovori gospodina Đure Sesse, mag. iur. na postavljena pitanja novinara gospodina ŽELJKA PETRUŠIĆA po osnovi činjenica TEHNIČKIH PODATAKA i UREDBI koje uživaju punu pravnu snagu , puni pravni učinak i punu pravnu posljedicu BOŽIDAR VIDUKA magistar inženjer geodezije i geoinformatike je u cijelosti DEMANTIRAO.

Očito je da jedan od nas dvojice Predsjednik Vrhovnog suda gospodin Đuro Sessa, mag. iur. i moje malenkosti BOŽIDARA VIDUKE magistra inženjera geodezije i geoinformatike „LAŽE“ ne govori istinu. Bilo koji od nas dvojice mora snositi kaznenu i materijalnu odgovornost zbog iznošenja NEISTINA – LAŽI !

Ja , BOŽIDARA VIDUKE magistra inženjera geodezije i geoinformatike spreman sam odgovarati za svoj iskaz „staviti glavu na panj“ , da li je Predsjednik Vrhovnog suda gospodin Đuro Sessa, mag. iur. spreman izgubiti svoj status i svoja stečena prava odnosno „staviti glavu na panj“, zbog iznesenih „LAŽI“ i postupanju suprotno zakonu i UREDBAMA donesenim od nadležnih državnih tijela ?

Gospodin Đuro Sessa, mag. iur. dužan je javnosti dati odgovore na pitanja:

  1. ZAŠTO SUD REPUBLIKE HRVATSKE KRIVOTVORI JAVNE ISPRAVE IZ DOMENE PROSTORNOG REGISTRA NEKRETNINA – ZEMLJIŠNU KNJIGU ?

  2. ZAŠTO SUD REPUBLIKE HRVATSKE KRIVOTVORI VRJEDNOSNICE REPUBLIKE HRVATSKE – rang kaznenog djela krivotvorine novca ?

  3. ZAŠTO SUD REPUBLIKE HRVATSKE DONOSI RJEŠENJA , PRESUDE , ODLUKE i ZAKLJUČE PO OSNOVI JAVNE ISPRAVE DOKAZA O VLASNIŠTVU , A PRI TOME JE JAVNA ISPRAVA – ZEMLJIŠNA KNJIGA VAN SNAGE UPORABE U STATUSU ZASTARE ( od dana 17.11.1924. godine i 01.01.2010. godine) ?

  4. ZAŠTO SE POD PATRONATOM SUDA REPUBLIKE HRVATSKE PROVEDENA PLJAČKA 840000 GRAĐANA REPUBLIKE HRVATSKE ?

  5. ZAŠO SE VERIFICIRAJU KUPOPRODAJNI UGOVORI U STATUSU VALJANOG PRAVNOG AKTA PROMETA NEKRETNINA KADA JE SKLOPLJEN UGOVOR I PROVEDEN PROMET NEKRETNINA PO OSNOVI NIŠTAVNOG DOKAZA O VLASNIŠTVU ?

  6. ZAŠTO SUD REPUBLIKE HRVATSKE NAPLAĆUJE PARNIČKE SUDSKE TROŠKOVE KADA PARNICE NA SUDOVIMA SVAKOG RANGA ODLUČUJE PO OSNOVI NIŠTAVNIH DOKUMENATA IZ DOMENE PROSTORNOG REGISTRA NEKRETNINA – ZEMLJIŠNE KNJIGE?

  7. ZAŠTO REPRESIVNI SUSTAV DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO REPUBLIKE HRVATSKE NAPLAĆUJE DRŽAVNO – ODVJETNIČKE TAKSE PO ROČIŠTU U IZNOSU OD 2000,00kn , 7000,00kn ili 100.000,00kn KADA SE PRAVNI POSTUPAK OD STRANE SUDA ILI DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA VODI PO OSNOVI NIŠTAVNIH JAVNIH ISPRAVA IZ DOMENE PROSTORNOG REGISTRA NEKRETNINA – ZEMLJIŠNE KNJIGE (REPUBLIKA HRVATSKA pravno-kazneno i materijalno odgovara za valjanost i zakonitost svih javnih isprava ovjerenih žigom REPUBLIKE HRVATSKE i potpisom odgovorne osobe s prenesenim ovlastima.)

  8. ZAŠTO SUD REPUBLIKE HRVATSKE KRADE PRIVATNO VLASNIŠTVO PO OSNOVI NIŠTAVNE ZEMLJIŠNE KNJIGE (sudci po svojoj savjesti „otimaju“ privatno vlasništvo u skladu sa zakonom i mišljenjem?

Sudac nema ovlasti mijenjati Ustav , zakon i pod – zakonske akte ali može donijeti mišljenje koje u suprotnosti sa Ustavom , zakonom i pod – zakonskim aktima i pri tome ne snosi bilo kakvu kaznenu ili materijalnu odgovornost.

Pravna država kao zakonska država (formalna karakteristika):

– Zakonitost:

(a) usklađenost sa zakonom;

(b) saglasnost nižih pravnih akata sa višim

Formalne karakteristike zakona: općenitost, javnost, jasnoća, zabrana retroaktivnosti, jednaka primena

Ove karakteristike zakona omogućavaju predvidljivost, pravnu sigurnost i jednakost

Niži UPRAVNI AKTI : dokaz o vlasništvu – ZEMLJIŠNA KNJIGA , kopija katastarskog plana , prijepis posjedovnog lista , GUP i PUP , bilo koje katastarske općine , MORA biti usklađen s „UREDBOM-UKAZOM“ VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ; Klasa: 931-01/04-01/01 ; Urbroj: 5030115-04-1 dana 04.08.2004. godine

U pravnom smislu, vladavina prava zahtijeva strogo pridržavanje Ustava i zakona od strane svih državnih tijela i pojedinih dužnosnika, kao i od samih građana.

Bit koncepcije vladavine prava je zabrana svake samovolje prilikom odlučivanja i postupanja svih državnih tijela, koja mogu intervenirati u odnose među ljudima jedino putem zakona, odnosno na temelju ovlasti dobivenih zakonom (Vrban, 2003). Državni su dužnosnici sluge, a ne gospodari naroda. Dužni smo ponašati se prema zakonu, a ne prema samovolji pojedinaca.

REPUBLIKA HRVATSKA pravno-kazneno i materijalno odgovara za valjanost i zakonitost svih javnih isprava ovjerenih žigom REPUBLIKE HRVATSKE i potpisom odgovorne osobe s prenesenim ovlastima.

Prvi puta je snimljeno kazneno djelo koje se odvija u prostorijama suda :

ZAŠTO SAM NAVEO NAVEDENU ČINJENICU ?

MALVERZACIJE sa ZEMLJIŠNOM KNJIGOM u ovom slučaju katastarske općine DREŽNICA i drugih općina koje se vode u zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u Karlovcu sa stalnom službom u Ogulinu predočene su u „TV – REPORTAŽI“ – PROVJERENO na elektronskom mediju NOVA TV.

Reporter MATO BARIŠIĆ

Da ne bi rekli da je tvrdnja izmišljotina pogledajte insert „TV – emisije PROVJERENI od dana 26. 04. 2018. godine u vremenskom intervalu emitiranja od 24 minute i 44 sekunde do 35 minuta i 48 sekundi :

https://novaplus.dnevnik.hr/product/emisije/1198-provjereno

ili

DODATAK

https://novatv.dnevnik.hr/informativni/provjereno/clanak/zanimljivosti/provjereno-kome-je-u-interesu-zagorcati-zivot-tisucama-ljudi-u-dreznici-kraj-ogulina—515183.html

Provjereno: Kome je u interesu zagorčati život tisućama ljudi u Drežnici kraj Ogulina? (27.4.2018 / 09:20 / Zanimljivosti)

U pravilu kada se navede da se u službenim prostorijama suda odvija – čini kazneno djelo gospodin Đuro Sessa, mag. iur. kao i svi sudci kategorički tvrde da to nije moguće da odlučuju i postupaju u skladu sa zakonom.

Na njihovu žalost „TV – REPORTAŽA“ – PROVJERENO na elektronskom mediju NOVA TV demantira slikom i tonom sve sudce HRVATSKOG PRAVOSUĐA i zorno predočava permanentno , kontinuirano , stalno odvijanje – činjenje kaznenog djela u službenim prostorijama suda.

Intervju koji je objavljen u tisku „Jutarnji list“ od dana 16.06.2018. godine podsjeća na „GOVOR SEKRETARA PARTIJE – POLITIČKOG KOMESARA“ koji je u službi podizanja morala , ali „bez pokrića“ , egzaktni snimak „TV – REPORTAŽE“ – PROVJERENO demantira Predsjednika Vrhovnog suda RH gospodina Đuru Sessu, mag. iur. u cijelosti.

Ono što civilizirani svijet ima a to je „ZAKONSKO I PRAVNO UREĐENO DRUŠTVO“ to građani REPUBLIKE HRVATSKE nemaju.

Nadležno državno tijelo za kazneni progon po službenoj dužnosti je DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO REPUBLIKE HRVATSKE , teška kaznena djela odvijaju se u prostorijama suda :

KRIVOTVORINA JAVNE ISPRAVE ,

KRIVOTVORINA VRJEDNOSNICE REPUBLIKE HRVATSKE – rang kaznenog djela krivotvorine novca ,

NEOSNOVANO STJECANJE MATERIJALNE DOBITI-NOVCA BEZ PRAVNE OSNOVE ,

ZLOUPORABA POLOŽAJA I OVLASTI

Kako sudci REPUBLIKE HRVATSKE imaju „sudski imunitet od kaznenog progona“ mogu ne smetano činiti kaznena djela u službenim prostorijama suda bez bojazni od kaznenog progona.

ZAKONSKO I PRAVNO UREĐENO DRUŠTVO“ to je u REPUBLICI HRVATSKOJ nepoznata kategorija – pojam.

Kada „mali“ građanin REPUBLIKE HRVATSKE čini kazneno djelo: KRIVOTVORI ISPRAVU , KRIVOTVORI NOVAC tada biva po službenoj dužnosti od strane DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE „kažnjeno gonjen“ , a od sudca „najstrože kažnjen – dugogodišnjom zatvorskom kaznom“.

Kada suda – građanin REPUBLIKE HRVATSKE čini kaznena djela : KRIVOTVORINA JAVNE ISPRAVE , KRIVOTVORINA VRJEDNOSNICE REPUBLIKE HRVATSKE – rang kaznenog djela krivotvorine novca , STJECANJE NEOSNOVANE DOBITI-NOVCA BEZ PRAVNE OSNOVE i ZLOUPORABU POLOŽAJA I OVLASTI ne da nije kažnjen već je nagrađen uvaženim građaninom REPUBLIKE HRVATSKE. Kada sud , odnosno sudci čine kaznena djela tada je to zakonski dozvoljeno i opravdano.

Iz ovog navoda očito je da je kazneni progon po službenoj dužnosti od strane DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE – „RASTEZLJIV POJAM“ , a da su pri tome sudci nacija – narod iznad zakona i iznad HRVATSKOG ZAKONODAVNOG SUSTAVA.

Da bih se sudac mogao procesuirati DRŽAVNO SUDBENO VIJEĆE REPUBLIKE HRVATSKE mora ukinuti sudski imunitet sudcu , a do toga ne dolazi jer Predsjednik Općinskog suda ne želi zatražiti ukidanje imuniteta sudca od strane DRŽAVNOG SUDBENOG VIJEĆA jer Predsjednik Općinskog suda čini ista kaznena djela .

Predsjednik Županijskog suda ne želi zatražiti ukidanje imuniteta sudca od strane DRŽAVNOG SUDBENOG VIJEĆA jer Predsjednik Županijskog suda čini ista kaznena djela .

Predsjednik Vrhovnog suda gospodin Đuro Sessa, mag. iur. ne želi zatražiti ukidanje imuniteta sudca od strane DRŽAVNOG SUDBENOG VIJEĆA jer Predsjednik Vrhovnog suda gospodin Đuro Sessa, mag. iur. čini ista kaznena djela .

Vrana , vrani oči ne kopa !“ , tako kaže narodna poslovica .

Doneseni Zakoni od SABORA REPUBLIKE HRVATSKE su tehnički i pravno neprovedivi jer donesene zakone ne prati „TEHNIČKA PODRŠKA“ – ne prati izrada valjanih i zakonitih javnih isprava po osnovu kojih se zakonske odluke uređuju – donose.

NIŠTAVNOST“ javnih isprava po osnovu koji se donose zakonske odluke , rješenja ili presude u upravnim ili pravnim poslovima su blokirane TRAJNOM PROCESNOM SMETNJOM za HRVATSKO PRAVOSĐE i sve sudce koji odlučuju po osnovi NIŠTAVNIH javnih isprava iz domene prostornog registra nekretnina : ZEMLJIŠNE KNJIGE , katastarskog plana , posjedovnog lista , GUP – a , PUP –a itd.

res iudicata

res iudicata [re:s ju:dika:’ta] (lat.: presuđena stvar), u rim. pravnoj tradiciji i u suvremenom procesnom pravu, izraz koji označuje predmet (spor, pitanje) o kojem je donesena pravomoćna presuda (odluka).

O odlučenoj / presuđenoj stvari se ne odlučuje !

Sudovi su tijela sudbene vlasti , dakle jedne od triju ravnopravnih državnih vlasti , pa država odgovara po ustavnim načelima i za zakonit i za pravilan rad sudova . Zakon o sudovima ( Narodne Novine broj 3/94 , dalje skraćeno : ZS ) sadrži i posebne odredbe o odgovornosti sudaca za štetu koju oni počine u obnašanju sudačke dužnosti .

Prema propisu članku 67. ZS-a , Republika Hrvatska odgovara za štetu koju u obnašanju sudačke dužnosti nanese sudac .

Za zasnivanje odgovornosti sudca bilo bi dovoljno da se krivnja suca sastoji od svjesnog postupanja suprotnoga sudačkoj dužnosti ili od postupanja za koje se može znati da je povreda sudačke dužnosti i neovisno o tome je li sudac želio nekome nanijeti štetu.

Država je odgovorna za štetu učinjenu pravomoćnom sudskom odlukom kada je ta odluka rezultat grubog kršenja sudačke dužnosti , kada je do odluke došlo krivičnim djelo suca .

N A M J E R N A (DOLUS) da sudac počini štetu svojim odlučivanjem suprotno UREDBU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE Klasa: 931-01/04-01/01 ; Urbroj: 5030115-04-1 dana 04.08.2004. godine ona postoji u definiranom obliku kaznenog djela :

Namjerna (dolus) najteža je vrsta krivnje . Ona postoji kada je štetnik postupao i znajući i hotimice .

Kad je riječ o namjeri štetnik želi uzrok (štetnu radnju) , ali i posljedicu (štetu uzrokovanu drugoj osobi ) . Da bi se utvrditi da je štetnik postupio namjerno , traži se , dakle da je štetnik postupao i znajući i hotimice.

Namjera bi po svojoj težini odgovarala umišljaju u kaznenom pravu .

Razlikujemo dvije vrste namjere : izravnu (direktnu ) i eventualnu .

IZRAVNA (DIREKTNA) namjera postoji kada je štetnik svjestan toga da će , ili da može kao posljedica njegove radnje nastati šteta drugome , a njegova je volja usmjerena baš na postizanje takve štetne posljedice .

EVENTUALNA NAMJERA postoji kada je štetnik , istina , svjestan mogućnosti da će svojom radnjom uzrokovati drugome štetu , koju on , istina ne želi , ali na nju ipak pristaje . On , dakle, dakle nije zainteresiran da izazove štetne posljedice , ali ga mogućnosti njihova nastanka ne odvraća od poduzimanja štetne radnje .

Prema „Poslovniku suda“ u službenim prostorijama suda ne smije se odvijati kazneno djelo. Svaki sudac koji u pravnom postupku dozna da se kazneno djelo odvija u sudu dužan je istog trena poduzeti sve zakonske radnje kako bi spriječio odvijanje kaznenog djela unutar službenih prostorija suda.

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE , a samim time i predsjednik VRHOVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE gospodin Đuro Sessa, mag. iur. po osnovi sudskih ukaza broj : Su – VI – 191/2018-3 od dana 09. svibnja 2018. godine i Su – VI – 191/2018-4 od dana 09. svibnja 2018. godine i Su – VI – 191/2018-6 od dana 22. svibnja 2018. godine donesenih od Tajnika suda gospodina VIHORA KUŠPILIĆA nesporno i činjenično raspolaže dokazima o permanentnom , kontinuiranom , stalnom činjenju brojnih kaznenih dijela u službenim prostorijama suda na cjelovitom teritorijalnom prostoru REPUBLIKE HRVATSKE.

Zašto sud , Općinski sud , Županijski sud , Vrhovni sud i Ustavni sud REPUBLIKE HRVATSKE , Upravni sud i Visoki upravni sud REPUBLIKE HRVATSKE ne poštuju izvrše/pravomoćne UREDBE :

Kako se Ustavom traži, suglasnost s odredbama: članka 3. (načelo vladavine prava, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, ), članka 5. stavka 1. (načelo ustavnosti i zakonitosti) , članak 19. (Pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu. Zajamčuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti.) Ustava Republike Hrvatske. Zašto sud i sudci ne obnaša svoju zakonom definiranu DUŽNOST.

Zanimljivo je da građanin REPUBLIKE HRVATSKE mora poštovati zakon izvršna/pravomoćna rješenja ili presude suda, dok taj isti sud ne poštuje donesenu IZVRŠNU TEHNIČKU UREDBU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE koja je stavila VAN SNAGE UPORABE sve ZEMLJIŠNE KNJIGE na teritorijalnom prostoru REPUBLIKE HRVATSKE.

Sudovi naplaćuju sudske – administrativne pristojbe u korist i za korist državnog proračuna REPUBLIKE HRVATSKE.

Kako sud napučuje državne pristojbe za NIŠTAVAN DOKUMENT , eksplicitno znači da sud naplatom državni pristojbi za ništavni dokument čini kazneno djelo „neosnovano stjecanje materijalne dobiti“ i pri tome „dila“ krivotvorine za korist i u ime REPUBLIKE HRVATSKE ! Koji pravni apsurd !

BOŽIDAR VIDUKA magistar inženjer geodezije i geoinformatike

HOP