HOP

Kako je moguće da Ministarstvo uprave predlaže izmjene i dopune zakona neusklađene s nomotehničkim pravilima koje je donio Hrvatski sabor?

PRAVNA NESIGURNOST

Zakon o državnim službenicima mijenja se suprotno nomotehničkim pravilima koje je donio Hrvatski sabor

Kako je moguće da Ministarstvo uprave predlaže izmjene i dopune zakona neusklađene s nomotehničkim pravilima koje je donio Hrvatski sabor, premda se u praksi poziva na takva pravila kada mu to odgovara pa čak i ne daje „zeleno svjetlo“ na prijedloge zakona koji s njima nisu usklađeni
(SDLSN, 26. listopada 2018.) Kada državna uprava postupa u nekom predmetu, poziva se na odredbe zakona i drugih propisa zbog kojih predmet rješava pozitivno ili negativno odnosno kako bi potkrijepila zašto postupa baš tako, a ne drugačije u provedbi Ustava, zakona i drugih propisa donesenih na temelju Ustava i zakona.

Tako je u nedavnom slučaju prijedloga Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu, u kojem su riječi i pojmovi pisani u ženskom rodu, Ministarstvo uprave skrenulo pozornost Ministarstvu obrazovanja „da je u tekstu predmetnog zakona potrebno koristiti uobičajenu zakonsku terminologiju u skladu s člankom 45. stavkom 1. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor, gdje je propisano da se u aktima koriste imenice u muškom rodu, a samo iznimno u ženskom rodu“.

O važnosti Jedinstvenih-metodoloških pravila svjedoči i činjenica da se pri izradi novih zakonskih prijedloga, u pravilu, konstatira koliko je puta neki zakon do sada mijenjan ili kakva druga važna okolnost na koju upućuju pravila.

Naime, u članku 48. Pravila, navodi se da „ako se propis mijenja, odnosno dopunjava, više puta potrebno je pristupiti donošenju novoga propisa, u pravilu nakon treće izmjene, odnosno dopune“.

Tako se u prijedlogu Zakona o sudskim pristojbama navodi kako se izradi novoga zakona pristupilo uzimajući u obzir činjenicu da je važeći Zakon mijenjan šest puta, u prijedlogu Zakona o komunalnom gospodarstvu kako je zbog neuobičajeno velikog broja izmjena i dopuna tekst važećeg Zakona izuzetno nepregledan i težak za snalaženje u provedbi (mijenjan je više od 10 puta), u prijedlogu Zakona o tržištu kapitala, koji je mijenjan sedam puta, da se pristupilo izradi novoga zakona kako bi se zbog brojnih prethodnih izmjena izbjegla njegova nepreglednost, a u prijedlogu Zakona o trošarinama (mijenjan pet puta), kako je važeći Zakon više puta izmijenjen ili/i dopunjen, „pri čemu je u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima bilo potrebno urediti strukturu i sistematiku novog Zakona o trošarinama“.

I samo Ministarstvo uprave u nacrtu prijedloga Zakona o sustavu državne uprave navodi kako je zbog potrebe izmjene više od polovice odredbi važećeg Zakona, sukladno članku 48. stavku 3. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila potrebno pristupiti donošenju novoga Zakona o sustavu državne uprave.

Međutim, suprotno sada već uvriježenoj praksi od donošenja Jedinstvenih-metodoloških pravila u srpnju 2015. godine, kada je u pitanju Zakon o državnim službenicima i namještenicima, o nacrtu kojeg je Ministarstvo uprave otvorilo savjetovanje na portalu e-Savjetovanja 24. listopada, pristupilo se izmjenama i dopunama, premda je Zakon višekratno mijenjan, a promjenama je obuhvaćena većina njegovih odredbi.

Da je tako, razvidno je iz činjenice da je postojeći Zakon o državnim službenicima mijenjan 10 puta, a izmjenama i dopunama je obuhvaćeno 78 od 153 izvorna članka, dodano je 26 novih članaka, pri čemu je izbrisano 10 članaka, od čega su dva članka (ona o tzv. revolving-door službenicima) ukinuta odlukom Ustavnoga suda. Pri svakoj izmjeni i dopuni dodan je novi set prijelaznih i završnih odredbi, što sve zajedno njegovu primjenu dodatno komplicira, posebice stoga što je zadnji službeni pročišćeni tekst Zakona utvrdio Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora još 2012. godine.

Stoga se postavlja pitanje koga i u kojim situacijama obvezuju Jedinstvena-metodološka pravila koja donosi Hrvatski sabor i može li se dogoditi da Sabor odbije zakonski prijedlog koji nije usklađen s ovim aktom, budući da se u Pravilima navodi kako se njima uređuju pravno-metodološka načela i jedinstvena tehnika koja se primjenjuje pri izradi akata koje donosi Hrvatski sabor te da Pravila primjenjuju nositelji normativnih poslova i ovlašteni predlagatelji propisa.

Kako je moguće da Ministarstvo uprave predlaže izmjene i dopune zakona koje nisu usklađene s nomotehničkim pravilima koje je donio Hrvatski sabor, premda se u praksi poziva na takva pravila kada mu to odgovara pa čak i ne daje „zeleno svjetlo“ na prijedloge zakona koji s njima nisu usklađeni.

S. Kuhar

 

Pročitajte još…

 

 

Siniša Kuhar, glavni tajnik

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske

HOP