HOP

Milanković je dokazao da su promjena nagiba ose rotacije, precesija i ekscentrična putanja zemlje oko sunca dominantni faktori za promjenu klime!

🎓📚📖 URBI ET ORBI: Milutin Milanković 📖📚🎓

Nije uopće za čuditi se da je Predsjednik U.S.A. 🇺🇸, Donald John Trump odbacio aktualni Pariški sporazum o klimi koji se tiče i globalnog zagrijavanja.

Mnogi neupućeni i nenačitani (čitaj i pamti: – neobrazovani‼, op.a.) kritičari američkog predsjednika, a vezano za klimatoliške promjene i globalno zagrijavanje na 🌎 Zemlji, očito ne shvaćaju da se Amerikanci službeno drže međunarodno – znanstveno prihvaćenih i dokazanih teza, kad je klima na planeti 🌎 Zemlja u pitanju, a sve zahvaljujući znanstveniku rođenom u 🇭🇷 Republici Hrvatskoj.
Milutin Milanković (Dalj, 28.svibnja 1879. , Hrvatska – Beograd, 12. prosinca 1958. hod., Srbija), 🇭🇷 hrvatski je i 🇷🇸 srpski geofizičar, astronom i građevinski inžinjer. Podrijetlom je Srbin iz Hrvatske. Srednju školu završio je u Osijeku (1896.), studij građevinarstva u Beču (1902.), gdje je i doktorirao (1904.). Do 1909. godine radio je kao inženjer u 🇦🇹 Austriji, zatim kao sveučilišni profesor u Beogradu, osnivač Katedre za nebesku mehaniku na Sveučilištu u Beogradu. Bio je redoviti član Srpske akademije nauka i umetnosti od 1924. (potpredsjednik od 1948.), dopisni član JAZU od 1925. godine.
Znanstvenik Milutin Milanković prije sto godina objasnio zemljine cikluse te sa tim dokazao kako ljudske aktivnosti ne utječu na globalno zagrijavanje

 

Rođen je 1879. godine u hrvatskom mjestu Dalj, mjestu nedaleko Osijeka. Povijest i znanost upamtile su ga po tzv. ‘Milankovićevim ciklusima’, teoriji koja tumači pojavu ledenih doba kao posljedicu 🌎 Zemljinih astronomskih gibanja.
Njegov najveći doprinos znanosti je proučavanje i povezivanje astronomskih čimbenika s klimatskim promjenama na Zemlji. Milanković je na znanstveni način objasnio nastanak, razvoj i povlačenje glacijalnih faza tijekom proteklih 600 000 godina Zemljine geološke prošlosti. Milutin Milanković je primjenom matematike i korištenjem ranijih spoznaja dokazao da su promjena nagiba ose rotacije, precesija i ekscentrična putanja 🌎 Zemlje oko ☀️ Sunca dominantni dugoperiodični faktori na promjenu klime. Svijet i danas poznaje njegovo ime i rad koji tumači ledena doba kroz „Milankovićeve cikluse“.
Djelom “Kanon osunčavanja Zemlje i njegova primjena na problem ledenih doba” obilježio je znanost istočne Europe XX. stoljeća, a velik utjecaj imao je i na razvoj znanosti u svjetskim okvirima. Najveći doprinos popularizaciji znanosti svakako je knjiga „Kroz vasionu i vekove“. Sam je svoje djelo često nazivao „Popularna astronomija“, a pisana je na neobičan način – u obliku pisama prijateljici kojoj na zanimljiv način objašnjava pojmove iz astronomije, ali i druge teme vezane uz nebeska tijela, geologiju i povijest znanosti. Objavio je i niz drugih djela s područja znanosti, ali i autobiografsku prozu naslovljenu „Uspomene, dožiljaji i saznanja“.

 

Milutin Milanković nije samo astronom, nego i geolog – jedan od tvoraca teorije tektonike ploča koja se danas intenzivno koristi u geološkoj znanosti. Razradio je numeričku sekundarnu putanju polova rotacije 🌎 Zemlje, te na taj način dokazao da je položaj kontinenata u geološkoj povijesti bio znatno drugačiji od položaja kontinenata danas. Tek nekoliko desetljeća kasnije suvremena su geofizička mjerenja, satelitska geodezija i radijski signali potvrdili točnost ovih proračuna.
Milutin Milanković preminuo je 12. prosinca 1958. godine, ne doživjevši pravo priznanje za svoj rad i znanstveni doprinos. Ono je uslijedilo tek 10. prosinca 1976. godine, i to na međunarodnom nivou. U Ujedinjenom Kraljevstvu 🇬🇧 i u U.S.A. 🇺🇸, u časopisu „Science“ objavljeni su njegovi konačni rezultati opsežnog petogodišnjeg istraživanja čiji je cilj bilo pronalaženje odgovora na pitanje jesu li Milankovićevi proračuni bili točni. Tada je dokazano da je teorija Milankovićevih ciklusa u potpunosti točna. Njegovi radovi nakon toga postaju predmet intezivnog izučavanja stručnjaka. Njemu u čast nazvan je i jedan od kratera na 🌕 Mjesecu.

Milankovićev lik i djelo i dalje očekuju pravu valorizaciju u javnosti 🇭🇷 Republike Hrvatske.
Nije ni prvi ni posljednji znanstvenik čija se veličina počela shvaćati posmrtno. Većina najvećih priznanja Milutinu Milankoviću je dodijeljena nakon što je umro. Po Milankoviću su nazvani jedan krater na Mjesecu, jedan krater na ♂️ Marsu te jedan asteroid, a njegovim je imenom nazvana i medalja za klimatologiju Europske geofizičke unije.

Milutin Milanković trenutačno se ne spominje ni u jednom udžbeniku u hrvatskim školama, no to će uskoro biti promijenjeno, a sukladno Nastavnom kurikulumu koji obuhvaća preciznu i sustavnu ukupnost planiranog odgoja i obrazovanja u 🇭🇷 RH.

Theo Ljubich

HOP