Logika, prava logika, ona vrsta koja podupire znanstvenu misao, nije kruti sustav sastavljen samo od jasnih tvrdnji, “istinito” ili “lažno”. To je mnogo dublji jezik, istraživački alat koji nam omogućuje istraživanje stvarnosti čak i kada se čini složenom, suptilnom, čak i neodlučivom.
Kada kažemo da logička konstrukcija mora nužno voditi do zaključka ili njegove negacije, zavaravamo se. Jer postoji još jedna, jednako rigorozna mogućnost: zaključak koji je nemoguće odlučiti. To nije ograničenje logike, već njezino izvanredno bogatstvo.
Matematika nas tome uči snažnim primjerima, poput Gödelovih teorema o nepotpunosti, koji su pokazali kako čak i unutar savršeno konstruiranih logičkih sustava mogu postojati istine koje se ne mogu ni dokazivati ni opovrgavati. Kvantna fizika nam također pokazuje da postoje situacije u kojima ne možemo istovremeno utvrditi nekoliko svojstava čestice – Heisenbergov princip neodređenosti dokaz je za to.
Zato u nekim slučajevima najrigorozniji odgovor nije “da” ili “ne”, već “ne možemo odlučiti”. To je odgovor koji zahtijeva poniznost, ali i intelektualnu hrabrost.
To je znak znanosti koja ne nameće apsolutne sigurnosti, već se suočava s granicama znanja, ne bojeći se priznati kada odgovor nije dostupan.
Antonino Zichichi izvor
HOP -portal na Telegramu