Prema psihologiji, čitanje redovito mijenja mozak na strukturalnoj razini, ne samo na kognitivnoj.
Psiholog kaže da studije snimanja mozga pokazuju da ljudi koji čitaju često razvijaju jedinstven rast u regijama koje povezuju zvuk i značenje. Ta područja pomažu mozgu da prevede pisane simbole u jezik, razumijevanje i misao.
Psiholog objašnjava da čitanje opetovano aktivira mreže koje uključuju slušnu obradu, vizualno prepoznavanje i semantičko razumijevanje. Prema psihološkim istraživanjima, ova stalna aktivacija jača neuronske putove koji povezuju izgled riječi, zvuk i značenje. S vremenom te veze postaju gušće i učinkovitije.
Neuroznanost pokazuje da ovaj rast izravno utječe na učenje. Psiholog kaže da jače veze zvučnih značenja poboljšavaju pamćenje, razumijevanje pročitanog i sposobnost shvaćanja apstraktnih ideja. Čitatelji su često bolji u povezivanju koncepata i razumijevanju nijansi jer njihov mozak glatkije integrira informacije.
Prema psihologiji, te su promjene vidljive na snimkama mozga. Nisu metaforične. Mozak se prilagođava ponovljenom ponašanju. Kada je čitanje često, mozak se reorganizira oko dublje obrade.
Psiholog kaže da to objašnjava zašto čitatelji često uče brže i fleksibilnije razmišljaju.
Čitanje ne mijenja samo ono što znate. Ono fizički oblikuje način na koji vaš mozak uči i misli.
HOP
HOP -portal na Telegramu