Hrvatima prijeti velika otimačina hrvatske povijesti i jezika, a to je uvod u još jednu agresiju na hrvatski etnički prostor.
Prema NYT etnik Srb se prvi put spominje 1799. godine, a tada započinje otimačina hrvatske povijesti i jezika. Međutim, u Hrvatskoj postoji toponim Srb koji se pojavljuje još 822. godine. Uzeli su naziv Srbin ili Srbijanac koji je pripadao prijašnjoj religiji, a nikako kršćanstvu. U toj religiji Hrvati su bili poznati kao Hrvatjani, dakle, Hrvaćani. Toliko o njihovom poznavanju povijesti i religije.
Toponim Srb je nastao dok su Hrvati u Dioklecijanovoj Dalmaciji bili vazali Bizanta. Romani su Hrvate zvali Cerveni, a nametanjem kršćanstva, oni postaju Cervi. Pod latiniziran Francima Hrvati postaju Servi, a kako Bizant nije imao slovo za glas V, u Bizantu oni postaju Serbi, a tako je Bizant zvao Hrvate.
Romani koji su zavladali etrurskim Rimom su bili Grci. Oni su Hrvate na Alpama nazvali Sclaveni, što se odrazilo kao Slaveni, jer se glas H pisao slovima S ili C, pa se moglo još odraziti kao Claveni, odakle etnik Veni ili Veneti. Veni su bili ratari, stočari, obrtnici i trgovci, a u Dioklecijanovoj Dalmaciji su bili poznati kao Čavari ili Čavarahe. Vlasi su bili samo stočari po planinama i mijenjali su svoje pašnjake i svoj vlaški jezik. Oni su porijeklom bili iz Valakie ili današnje Rumunjske
Danas ovo ne znaju hrvatski povjesničari ni jezičari, a još manje znaju da je pop bio svećenik za grkokatolike koji su priznali Papu i zadržali grčku liturgiju pa zato šute. Oni su tada bili poznati kao unijati, a danas kao grkokatolici. Ako želimo sačuvati svoj jezik i etnički prostor, moramo se javno suprotstaviti srbijanskim lažima i podvalama.
Da su hrvatski Srbi Hrvati koji su zadržali grčku liturgiju i da su posrbljeni nastankom kraljevine Jugoslavije nema nikakve sumnje. Oni su često rodbinski povezani sa Hrvatima koji su prihvatili latinsku liturgiju. To nam potvrđuju toponimi Islam Grčki i Islam Latinski. U njima nije bilo ni Srba ni Hrvata nego latinskih i grčkih katolika. Grkokatolici su postali Srbi u kraljevini Jugoslaviji.
Današnji Srbi u Hrvatskoj i BiH su bili pripadnici grkokatoličke vjere i Hrvati jer taj naziv nema sufikse IN ili JANAC. Janac je bio pripadnik stare hrvatske religije JANA, što nam potvrđuje da su se Srbijanci nakon poraza Osmanlija izdvojili iz hrvatskog korpusa, a Crnogorci i Rašani su se izdvojili ranije. Naziv Crno Gorac je nastao od naziva Crveni Čavarac, a Raška od naziva Aračka.
Na koncu, Hrvati moraju shvatiti da su pod Bizantom bili pravoslavci i da ih je knez Branimir uveo pod rimsku jurisdikciju. Zbog toga među današnjim Srbima imamo imena koja završavaju sufiksom MIR.
Srećko Radović