Želimo razviti Bundeswehr u najmoćniju vojsku u Europi.”
Izjavio je to njemački ministar obrane Boris Pistorius (SPD) predstavljajući strategiju za njemačke oružane snage – potez koji označava prekretnicu za njemačku sigurnosnu politiku i, neizbježno, za ravnotežu snaga u Europi.
Strategija je strukturirana oko tri jasno definirana vremenska razdoblja.
Cilj je do 2029. godine ubrzano ojačati otpornost i obrambene sposobnosti.
Do 2035. godine Bundeswehr bi trebao učvrstiti svoju ulogu vodeće vojne sile u Europi.
Naposljetku, faza „2039. i dalje” bit će usmjerena na „sposobnosti za budućnost”: automatizirane sustave naoružanja, umjetnu inteligenciju, presretačke dronove i obranu od hipersoničnih projektila.
Ipak, Ahilova peta ovog plana jest ljudstvo.
Cilj je postići brojnost od 460.000 vojnika u slučaju sukoba, uz 260.000 pripadnika u aktivnoj službi.
Trenutačno Bundeswehr broji približno 185.400 pripadnika, što znači da je potrebno gotovo 75.000 novih regruta.
Na novinarski upit Pistorius je odgovorio s dozom nestrpljenja: „Ako brojke ne budu dovoljne, razmotrit ćemo uvođenje obveznog vojnog roka ovisno o potrebama.”
Uz poteškoće pri novačenju, pojavljuje se još jedan problem: nedostatak transparentnosti u pogledu izdvajanja za naoružanje.
Zahvaljujući reformi pravila o ograničenju zaduživanja i posebnim fondovima, Njemačka će ove godine potrošiti 108 milijardi eura – iznos koji bi u nadolazećim godinama trebao narasti na 153 milijarde eura.
Opravdavanje tako ambicioznog vojnog plana zahtijeva neprijatelja. A za vladu Friedricha Merza i njemački establišment, taj neprijatelj je Rusija.