HOP

Zlatni dani javne diplomacije hrvatske zajednice u Australiji

Feljton Antuna Babića

 

Zlatni dani javne diplomacije hrvatske zajednice u Australiji

 

Kad bi se danas u hrvatskoj zajednici u Australiji provela anketa o tomu koliko je hrvatska diplomacija u Australiji učinkovita i u kojoj su mjeri Hrvati na tom kontinentu zadovoljni radom hrvatskih diplomata, velika bi većina anketiranih izrazila razočaranje i nezadovoljstvo djelotvornošću hrvatske diplomacije – kako u odnosu na njezinu interakciju s hrvatskom zajednicom, tako i s obzirom na nerazumljivu nezainteresiranost (ili možda neznanje) hrvatskih diplomata u odnosu na promoviranje državnih interesa Republike Hrvatske u širem australskom društvu, što im je i osnovna dužnost. U to sam se osobno uvjerio tijekom nedavnog posjeta Australiji. Za takav rad hrvatske diplomacije možemo optužiti samo sve ministre vanjskih poslova nakon smrti predsjednika Tuđmana, koji nisu postavili jasan državotvoran kriterij i odanost Republici Hrvatskoj za ulazak u hrvatsku diplomaciju.

 

Potrebno je, međutim, reći kako nije uvijek bilo tako, barem ne dok smo se kao hrvatska zajednica u Australiji borili za stvaranje hrvatske države do 1991. godine. Prije uspostave hrvatske države, Hrvati u Australiji imali su vrlo djelotvornu javnu diplomaciju u svim dijelovima tog velikog kontinenta. U to vrijeme djelovalo je na stotine hrvatskih športskih, kulturnih i društvenih klubova, novina, radio postaja, hrvatskih škola itd. Hrvati u Australiji bili su prvi u svijetu koji su uspjeli izboriti priznanje hrvatskog jezika. U Australiji nije postojao nijedan imalo veći grad u kojem nije osnovan uspješan hrvatski nogometni klub s imenom NK Croatia. Hrvati su u Australiji priznati kao zajednica koja je jako mnogo pridonijela razvoju nogometa u toj zemlji. Otvorena je Katedra hrvatskog jezika na Macquarie Sveučilištu u Sydneyu. Godine 1977. u Canberri je osnovano Hrvatsko veleposlanstvo, koja je pune dvije godine zadavalo veliku glavobolju ne samo Jugoslaviji, nego i australskim vlastima.

 

Osim višedesetljetnim masovnim javnim prosvjedima protiv komunističke Jugoslavije, Hrvati u Australiji bili su, u vrijeme žestokih napada na hrvatsku zajednicu u toj zemlji, posebno aktivni i u pisanju brojni predstavki Vladi Australije te brojnim australskim političarima, na vlasti i u oporbi. U toj aktivnosti naročito su se isticali hrvatski studenti, među kojima je jedan od najaktivnijih bio mladi student prava Marijan Gubić, predsjednik prvog ogranka HDZ-a u Australiji, koji se nakon završetka studija 1992. godine trajno vratio u Hrvatsku, gdje je dao veliki doprinos kao savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova, savjetnik predsjednika Tuđmana, a kasnije i kao zamjenik veleposlanika RH u Washingtonu te generalni konzul u New Yorku.

 

Australija je bila prva prekomorska zemlja koja je priznala Hrvatsku

 

Da nije bilo snažne javne diplomacije Hrvata u toj zemlji, Australija ne bi bila prva prekomorska zemlja koja je priznala Republiku Hrvatsku. Naravno, ne može se zaobići ni činjenica da su Hrvati u Australiji bili jedina hrvatska zajednica u svijetu koja je nakon uspostave diplomatskih odnosa svojim sredstvima izgradila i kupila sve rezidencije i diplomatske urede Republike Hrvatske na tom kontinentu. Sve je to učinjeno u velikoj nadi i ozbiljnom očekivanju da će diplomacija hrvatske države preuzeti palicu od hrvatske zajednice kad je riječ o snažnom zastupanju i promoviranju hrvatskih interesa u Australiji. Na razočaranje hrvatskog iseljeništva, to se nije dogodilo, uz čast povremenim iznimkama. To je samo kratak prikaz zlatnog doba javne diplomacije hrvatske zajednice u Australiji. U ovom prilogu objavljujem izvješće o jednom od važnijih uspjeha javne diplomacije hrvatske zajednice u Australiji – otvaranju Hrvatskog informativnog centra u Melbourneu 1989. godine.

 

Otvoren Hrvatski informativni centar u Melbourneu

 

«U nazočnosti preko tisuću osoba u nedjelju 29. listopada 1989. godine u Melbourneu je službeno otvoren Hrvatski informativni centar. Ispred zgrade u kojoj se nalazi Centar već oko 11 sati počeli su se okupljati Hrvati iz cijele Victorije i drugih dijelova Australije. Na dan otvorenja osvanuo je lijep proljetni dan. Zanimljivo je da je prije otvorenja Centra u Melbourneu bilo jako loše i kišovito vrijeme.

 

Prigodom otvorenja Hrvatskog informativnog centra stigli su brojni pozdravi i čestitke iz cijele Australije i prekomorskih zemalja. Putem telefaksa, pisama i brzojava čestitke su uputili predsjednik HOP-a Srećko Pšeničnik, ravnatelj Hrvatskog informativnog centra u Torontu (Kanada) Ivan Ćorak, u ime HOP-a Zapadna Njemačka Branko Dilberović, u ime HOP-a u Melbourneu Ivica Kokić, urednik Hrvatskog tjednika «Spremnost» Fabijan Lovoković, velečasni Stjepan Gnječ iz Geelonga, u ime HOP-a iz Sydneya Mato Marić i Tomislav Beram, u ime HOP-a iz Adelaidea Mijat Mrvelj, u ime Hrvatske republikanske stranke iz Canberre Ivan Grbavac; ravnatelj Hrvatskog republikanskog informativnog centra u Canberri Blaž Kraljević, u ime Ujedinjenih Hrvata Sydneya Miljenko Kardum, itd.

 

Od velike koristi za hrvatsku zajednicu

 

U ime vođe državne opozicije Alana Browna i u svoje osobno ime pozdrav je uputio i član parlamenta David Perrin. U svojstvu ministra u sjeni za etničke poslove, David Perrin je napisao: «Mi Vam obećavamo da ćemo podržati hrvatsku zajednicu u Victoriji kao i ovaj poduhvat, koji će, sigurni smo, biti od velike koristi za zajednicu».

 

Službeni dio programa otvorenja Centra počeo je malo prije tri sata popodne intoniranjem hrvatske i australske himne. Okupljenim Hrvatima Victorije i gostima iz Canberre, Sydneya, Wolongonga i drugih gradova Australije prvi se obratio član Radnog odbora hrvatskih političkih organizacija Josip Ćuk, koji je puno pridonio otvaranju Centra. Kao voditelj službenog programa otvorenja Centra, Josip Ćuk je pozdravio sve nazočne. Sljedeća govornica bila je mlada Hrvatica Ankica Lončar koja je na engleskom jeziku objasnila svrhu osnivanja Centra.

 

U ime Hrvatskog međudruštvenog odbora i hrvatskih političkih organizacija u Sydneyu nazočnima se obratio Ivan Jukić. Sljedeći govornik bio je ravnatelj Hrvatskog informativnog centra Ante Babić, čiji je govor više puta bio prekidan burnim aplauzom nazočnih. Babić je otvorenje Hrvatskog informativnog centra nazvao jednim od najvažnijih političkih poteza Hrvata u Australiji u zadnjih dvadesetak godina. Babić je dodao kako, za razliku od brojnih tužnih i teških trenutaka, otvorenje zajedničkog Hrvatskog informativnog centra treba gledati kao dan veselja, radosti i političkog sazrijevanja Hrvata na petom kontinentu.

 

Senator Short podržao stvaranje samostalne hrvatske države

 

Idući govornik bio je vrlo dobar prijatelj Hrvata, član Australskog parlamenta i član Liberalne stranke, senator Jim Short. Nazočni su govor senatora Shorta dočekali s velikim oduševljenjem. Odmah na početku govora senator Short rekao je da svima nazočnima prenosi pozdrav i dobre želje vođe Savezne opozicije Andrewa Peacocka. U nastavku svoga govora ugledni je gost istaknuo kako je otvorenje Hrvatskog informativnog centra pozitivan, velik i bitan korak za hrvatsku zajednicu u Australiji. Senator Short dobio je posebice velik aplauz kad je rekao «da on osobno podržava demokratizaciju i državnu samostalnost Hrvatske te da se on i njegova stranka protive otvorenju jugoslavenskog konzulata u Sydneyu sve dok se cijeli slučaj[1] detaljno ne ispita i iznese u javnost». U ime nazočnih senatoru Shortu na engleskom jeziku zahvalio je ravnatelj Centra Ante Babić.

 

Sljedeći govornik bio je Dinko Dedić, član Radnog odbora hrvatskih političkih organizacija, koji je zajedno s ostalim članovima tog odbora vrlo zaslužan za otvorenje Centra. U kratkom govoru Dinko Dedić informirao je nazočne o sastanku hrvatskih političkih organizacija u Muenchenu, Zapadna Njemačka, koji je održan dan prije otvaranja Hrvatskog informativnog centra u Melbourneu.

 

Hrvati imaju punu potporu albanskoga naroda

 

Nazočnima se zatim obratio predstavnik albanske zajednice u Melbourneu, Max Seferi, koji je pozdravio otvaranje Hrvatskog informativnog centra kao mudar politički potez Hrvata Australije. On je također izrazio uvjerenje kako će Hrvatska uskoro biti slobodna i samostalna država te da Hrvati imaju punu potporu albanskoga naroda.

 

Zadnji govornik bio je Zlatko Drapač, hrvatski javni radnik iz Sydneya, koji je nazočnima prenio pozdrav Hrvatskog islamskog centra u Sydneyu; sabornika HNV-a Ragiba Avdića; predsjednice udruge «Hrvatice» Đurđe Avdić te ogranka HSS-a u Sydneyu. Među inim, Zlatko Drapač na engleskom je jeziku rekao kako na pitanje zašto se Hrvati u Australiji bore protiv Jugoslavije treba odgovoriti: Zato što žele da i Hrvati u Hrvatskoj uživaju slobodu kakva vlada u Australiji.

 

Jednosatni program završio je svečanim činom otvorenja Hrvatskog informativnog centra. Na hrvatskom jeziku Centar je proglasio otvorenim ravnatelj Ante Babić, jedan od najzaslužnijih ljudi za pokretanje i uspostavu Hrvatskog informativnog centra. Na engleskom jeziku Centar je službeno otvorio gradonačelnik općine Sunshine, Don McKay. Tom je prigodom rekao da čin otvorenja Centra obavlja s hrvatskim barjakom na jednoj strani i australskim na drugoj.

 

«Diplomatsko predstavništvo hrvatske države»

Tijekom prosvjeda ispred jugoslavenskog konzulata 27. listopada 1988. godine u Sydneyu djelatnici sigurnosti konzulata pucali su na nazočne prosvjednike i teško ranili mladog hrvatskog prosvjednika Josipa Tokića. Nakon tog nezapamćenog zločina od strane stranih diplomata u Australiji, Vlada Australije donijela je odluku o protjerivanju jugoslavenskog generalnog konzula Stanojla Glišića i zatvorila jugoslavenski konzulat u Sydneyu.

Nakon svečanog otvorenja, nazočni su razgledali prostorije Hrvatskog informativnog centra, koji se nalazi na najzapaženijem i najboljem mjestu u predgrađu Melbournea St. Albansu. Dojam koji su prostorije Centra, kao i moderna oprema, ostavili na posjetitelje bio je više nego pozitivan. Velika većina nazočnih nije očekivala da se radi o tako profesionalno uređenom i reprezentativnom Centru, koji se već sada može preko noći, ako zatreba, pretvoriti u diplomatsko predstavništvo hrvatske države. Hrvati Melbournea svoje su oduševljenje potvrdili i novim dragovoljnim prilozima u visini od nekoliko tisuća dolara, komentirajući kako Centrom mogu biti ponosni i iseljeništvo i Domovina.

 

Potrebno je spomenuti da su tijekom službenoga programa otvorenja Centra razne dužnosti obavljali Jozo Pavlović, Ivan Barić i Jozo Matković, članovi Radnog odbora hrvatskih političkih organizacija u Australiji, koji su bitno pridonijeli uspostavi Hrvatskog informativnog centra.

 

Iz amaterizma u profesionalizam

 

Nakon razgledavanja Centra, Hrvati Melbournea i gosti iz drugih gradova otišli su u obližnje prostorije HNK Croatia, koje su bile pretijesne da prime sve koji su došli. Tu je održan i kratak kulturni program. Nastupila je Hrvatska folklorna skupina «Ljerica». Po završetku programa nazočni su nastavili s ugodnim razgovorom, opisujući otvorenje Centra kao povijesni događaj koji će se dugo pamtiti. Kako je rekao jedan dobar poznavatelj hrvatske zajednice u Australiji: «Otvaranjem Hrvatskog informativnog centra u Melbourneu hrvatska državotvorna promidžba u ovoj zemlji prešla je iz amaterizma u profesionalizam».

 

Novinari lokalnih glasila fotografirali su govornike i nazočno mnoštvo i napravili više intervjua. Zastupljeni su bili i svi hrvatski radio programi. Predstavnik 3ZZZ-FM Petar Gelo, predstavnik 3EA Nenad Zakarija i predstavnik Hrvatskog slobodnog radija iz Sydneya Zlatko Drapač snimali su govore i radili intervjue.

 

Dan nakon otvorenja Centra Hrvati iz lokalnih predgađa dolazili su u velikom broju posjetiti Centar, pružiti financijsku pomoć i izrazili zanimanje za rad Centra. Budući da se Centar nalazi u predgrađu s najvećom koncentracijom Hrvata izvan Hrvatske, očekuje se da će Hrvatski informativni centar, s knjižnicom i drugim uslugama, imati puno posjeta i posla, a nadamo se i potpore.

 

Potpora članova Saveznoga parlamenta iz Canberre

 

Na Centar su već stigla i prva pisma potpore članova Saveznoga parlamenta u Canberri, koji nisu mogli bili nazočni na svečanom otvorenju, što je jasan znak da je Centar stavljen na popis njihove «mailing liste». U zaključku treba reći kako već nakon samo jednog dana postojanja, Hrvatski informativni centar radi punom parom. To obećava aktivan i plodonosan život Centra.

 

Hrvatski informativni centar – Melbourne»

 

Hrvatska sloboda, studeni 1989.