HOP

‘Frankenstein izborne jedinice ‘ dr. sc. Nenada Pokosa

Frankenstein izborne jedinice dr. sc. Nenada Pokosa neće osigurati na izborima za Hrvatski sabor 2024. godine odstupanja unutar granica od ± 5 posto od prosjeka broja birača deset izbornih jedinica 

mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. Elektr.

Prema privremenim podatcima Državnog zavoda za statistiku Hrvatska je prirodnim kretanjem stanovništva u razdoblju od popisa stanovništva listopada 2021. godine izgubila 36.934 stanovnika, a prema mojoj procjeni 30.581 birača bez gubitka birača migracijskim kretanjem. U prva tri mjeseca ove godine izgubili smo prirodnim kretanjem 6.272 stanovnika. Hrvatska ima oko petsto tisuća birača s fiktivnim prebivalištem. Kako je dr. sc. Nenad Pokos izračunao da prema njegovom prijedlogu izbornih jedinica broj birača odstupa unutar granica ± 1,7 posto od prosjeka broja birača izbornih jedinica. Prijedlog Frankenstein izbornih jedinica dr. sc. Nenada Pokosa neće osigurati na izborima za Hrvatski sabor 2024. godine odstupanja unutar granica od ± 5 posto od prosjeka broja birača deset izbornih jedinica. Kao potpisnik referendumskih inicijativa za promjenu izbornog zakonodavstva „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ 2014. i „Narod odlučuje“ 2018. godine smatram da je dr. sc. Nenad Pokos trebao uvažiti bitne zahtjeve referendumskih inicijativa i preporuke Venecijanske komisije o izbornom zakonodavstvu ( Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima ) i Ustavnog suda, a to znači napustiti model s deset izbornih jedinica po 14 zastupnika. Broj zastupnika koje je davala Slavonija i prema prijedlogu dr. sc. Nenada Pokosa bit će manji od 28 koje smo birali u IV. i V. izbornoj jedinici zbog povećanja izbornih jedinica za područje Koprivničko- križevačke županije.

Prema preporuci Venecijanske komisije županije bi trebale biti izborne jedinice  

Razmjerni izborni sustav kod nas je uz postojeće županije nepraktičan, jer većina županija ima manje od 150 tisuća stanovnika. Ličko-senjska županija ima prema popisu 2021. godine 42.748 stanovnika, a Grad Zagreb 767.131 stanovnika skoro 18 puta više. Ukoliko bismo u općim izbornim jedinicama zadržali ukupno 140 zastupnika birali bismo u: Zagrebačkoj 11, Krapinsko-zagorskoj 4, Sisačko-moslavačkoj 5, Karlovačkoj 4, Varaždinskoj 6, Koprivničko-križevačkoj 4, Bjelovarsko-bilogorskoj 4, Primorsko-goranskoj 10, Ličko-senjskoj 2, Virovitičko-podravskoj 2, Požeško-slavonskoj 2, Brodsko-posavskoj 5, Zadarskoj 6, Osječko-baranjskoj 9, Šibensko-kninskoj 3, Vukovarsko-srijemskoj 5, Splitsko-dalmatinskoj 15, Istarskoj 7, Dubrovačko-neretvanskoj 4 i Međimurskoj županiji 4 te u Gradu Zagrebu 28 zastupnika.

Razmjerni izborni sustav nije pogodan za mali broj zastupnika po izbornoj jedinici. To smo vidjeli kod izbora zastupnika za Županijski dom Hrvatskog državnog sabora i izbora zastupnika dijaspore u XI. izbornoj jedinici, jer su najjače stranke dobivale sva tri zastupnička mjesta. Uz zadržavanje postojeće podjele jedinica područne samouprave na 20 županija i Grad Zagreb optimalno bi bilo da 60 zastupnika biramo dvokružnim većinskim izbornim sustavom kako slijedi u: Zagrebačkoj 5, Krapinsko-zagorskoj 2, Sisačko-moslavačkoj 2, Karlovačkoj 2, Varaždinskoj 2, Koprivničko-križevačkoj 1, Bjelovarsko-bilogorskoj 2, Primorsko-goranskoj 4, Ličko-senjskoj 1, Virovitičko-podravskoj 1, Požeško-slavonskoj 1, Brodsko-posavskoj 2, Zadarskoj 2, Osječko-baranjskoj 4, Šibensko-kninskoj 1, Vukovarsko-srijemskoj 2, Splitsko-dalmatinskoj 7, Istarskoj 3, Dubrovačko-neretvanskoj 2, Međimurskoj županiji 2 i Gradu Zagrebu 12 zastupnika dvokružnim većinskim izbornim sustavom te u jednoj izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala sve državljane Republike Hrvatske u domovini i inozemstvu u kojoj bismo birali 53 zastupnika sa stranačkih lista, 5 zastupnika nacionalnih manjina ( jednog srpska manjina i četiri ostale ) i 3 zastupnika dijaspore.

U Jutarnjem listu je 6. svibnja Ivanka Toma napisala da je Plenković izabrao Pokosov prijedlog deset općih izbornih jedinica po 14 zastupnika.

HDZ-ov Zakon o izbornim jedinicama u lipnju bi se trebao naći u Saboru, a konačan tekst izglasao bi se u listopadu. Parlamentarni izbori bit će na proljeće 2024. prije izbora za EU, piše u subotu Jutarnji list, navodeći da je Plenković izabrao “Pokosov model za izbore”.

U vrhu HDZ-a donesene su odluke o tome kada ćemo i po kojem modelu ići na parlamentarne izbore. Izbori bi se, tvrde upućeni iz vladajuće garniture , trebali održati na proljeće 2024. godine, taman u vrijeme kada će nam biti isporučeni prvi Rafalei i kad bude dovršena autocesta do Siska, a prije izbora zastupnika za Europski parlament, koji će biti početkom lipnja.

U četvrtak je objavljena procjena učinka novog Zakona o izbornim jedinicama, a za tjedan dana u javno savjetovanje bit će pušten i njegov sadržaj.

U razgovorima s više dobro obaviještenih HDZ-ovaca doznali smo za kakav se “kroj” izbornih jedinica odlučio premijer Andrej Plenković te kako je došao do rješenja po kojem ćemo i dalje imati deset izbornih jedinica i u svakoj birati 14 zastupnika, a odstupanja u broju birača između izbornih jedinica neće biti veća od ± pet posto.

Kako će pritom smiriti strasti koje je u dijelu HDZ-a (posebno kod osječko baranjskog župana Ivana Anušića) izazvala mogućnost da se smanji broj zastupnika koje bira Slavonija, a istovremeno izbjeći pomicanje granica koje bi izborne jedinice pretvorilo u nove Frankensteine.

I dalje je na stolu prijedlog, odnosno rješenje koje je napravio demograf i geograf Nenad Pokos iz Instituta Ivo Pilar. Po njemu bi se deset izbornih jedinica, a da se u svakoj bira po 14 zastupnika, zbog velike depopulacije čitavih regija, u čemu prednjače Slavonija i Lika, moglo zadržati jedino uz drastično pomicanje granica izbornih jedinica.

HOP -portal na Telegramu
https://t.me/hopportal