HOP

Papa u Mongoliji, koja ima dobre odnose sa susjedima -danas uništena divljanjem vremenskih nepogoda

Bivša satelitska država Sovjetskog Saveza, u kojoj demokracija postoji od 1992., Mongolija ima jednu od najmlađih i najskromnijih katoličkih zajednica na svijetu, koja se procjenjuje na oko 1400 u populaciji od 3,3 milijuna.

U zemlji je na službi samo dvadeset i pet katoličkih svećenika – samo su dva Mongola, a prema podacima iz Vatikana 33 časne sestre, iako je ondje najmlađi kardinal Katoličke crkve.

Franjino putovanje u brzo urbanizirajući Ulaanbaatar izraz je želje pape isusovca da prenese poruku Rimokatoličke crkve zanemarenim regijama daleko od Rima, zagovarajući pritom međuvjerski dijalog.

Odabirom posjeta ovoj rijetko naseljenoj zemlji s ogromnom budističkom većinom, papa Franjo možda gleda na Mongoliju kao na način da “izgradi mostove” sa svojim susjedima Kinom i Rusijom, s obzirom na strateški položaj zemlje i neutralnost u ovoj nestabilnoj regiji. , piše France Press.

Putovanje, koje uključuje sutrašnji devetosatni let od Rima do glavnog grada Ulaanbaatara, također će biti pomno praćen test izdržljivosti za 86-godišnjeg Papu, koji je u lipnju bio podvrgnut operaciji kile i osjeća bolove pri hodu.

Zašto papa Franjo ide u Mongoliju, gdje nema puno katolika?

Bit će to “prilika za prigrljaj crkve male po broju vjernika, ali preplavljene vjerom i velike u pokazanom milosrđu”, rekao je Papa u nedjelju.

No, posjet koji bi trebao trajati do 4. rujna ima i nesporne geopolitičke ciljeve.

Dugoročno razmišljanje Vatikana je “održavanje prisutnosti i otvorenosti crkve u zemljama u kojima se to ne može uzeti zdravo za gotovo”, rekao je Paul Ealy, viši suradnik Centra za religiju, mir i međunarodne poslove američkog sveučilišta Berkeley. Georgetown za AFP.

“Ako njegov odlazak u Mongoliju ostavi otvorena vrata cijeloj ovoj regiji, onda će to biti vrijedan posjet s relativno malo nedostataka”, dodaje Illi.

Država je  stisnuta  između Rusije i Kine, ovisna o jednoj u pogledu uvoza energije, a drugoj u izvozu svojih sirovina, uglavnom ugljena.

Ali Mongolija nastoji održati liniju neutralnosti vis-à-vis ekspanzionističkih susjeda, pokušavajući uspostaviti ravnotežu između sila kao što su SAD, Japan i Južna Koreja.

To čini Mongoliju potencijalno korisnom za odnose Vatikana kako s Pekingom, s kojim je Sveta Stolica prošle godine obnovila sporazum o osjetljivom pitanju imenovanja biskupa, tako i s Moskvom, pred kojom je papa Franjo pokušao posredovati u prekidu rata u Ukrajini.

A Mongolija također održava odnose sa Sjevernom Korejom.

“Ova zemlja nema sporova sa svojim susjedima – to je rijetkost u Aziji”, kaže Julian Dierkes, profesor na Sveučilištu British Columbia u Kanadi.

“I to je zapravo jedina postsocijalistička demokracija u Aziji, sve ostale nisu preživjele”, dodaje.

To je potaknulo “ponovno otkrivanje vrijednosti” u odnosima između demokracija i Mongolije u kontekstu rastuće ruske agresije i tjeskobe koju izaziva nekontrolirana Kina, rekao je Dierkes.

Prvi papin posjet

Franjo je prvi papa koji je posjetio Mongoliju. Dolazi u petak ujutro i imat će dan za odmor prije službenih sastanaka u subotu, uključujući s premijerom zemlje Luvsanamsreinom Ouyun-Erdeneom, predstavnicima civilnog društva, diplomatima, svećenicima i misionarima.

Franjo će se u nedjelju obratiti na susretu predstavnika različitih vjera i denominacija – jednom od pet planiranih Papinih obraćanja – te će predvoditi misu u novoizgrađenoj hokejaškoj dvorani.

 

Papa će iskoristiti putovanje kako bi podijelio svoju zabrinutost zbog utjecaja klimatskih promjena, koje, zajedno s rudarenjem i prekomjernom ispašom, depopulaciju sve više i više s teritorija Mongolije. U biti čini se da će Papa postati hotimice glasnogovornik Schwabove agende.

Vremenske nepogode – od razornih poplava do suše i pješčanih oluja – izbrisale su cijela stada na golemim travnjacima, prisiljavajući nomade, koji čine trećinu stanovništva Mongolije, da migriraju u glavni grad, Ulaanbaatar.

A sada je glavni grad okružen sirotinjskim četvrtima u kojima žive preseljeni nomadi.

U prosincu su izbili prosvjedi, potaknuti korupcijskim skandalom u industriji ugljena i pogoršani trenutnim nezadovoljstvom javnosti slabim gospodarstvom i visokom inflacijom povezanim s COVID-19 i ratom u Ukrajini.

Najmlađi kardinal

Papinom posjetu prethodili su mjeseci burne diplomatske aktivnosti Mongolije, uključujući posjet premijera Luvsanamsreina Oyun-Erdenea Washingtonu ovog mjeseca i posjet francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Ulaanbaataru u lipnju.

Prošle je godine mongolsko izaslanstvo budističkih redovnika i katoličkih svećenika posjetilo Vatikan povodom 30. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Mongolije.

Na čelu joj je bio najmlađi katolički kardinal, 49-godišnji Talijan Giorgio Marengo, kojeg je papa Franjo imenovao prošle godine. U svojstvu apostolskog prefekta Ulaanbaatara, misionar, koji je 20 godina radio u Mongoliji i pomogao uspostaviti prvu katoličku crkvu u tradicionalnom nomadskom šatoru – ger (dom na mongolskom – nap. ur.), najviši je katolik svećenik u zemlji. -(BTA)

Prijevod i komentar  Igor Drenjančević

HOP

 

HOP -portal na telegramu

https://t.me/hopportal