Demografija: Zašto ne ulagati u županijske i lokalne projekte nego u privatne projekte?

0
924

Demografi nas na dnevnoj bazi bombardiraju sa demografskim podacima koji su loši i biti će sve lošiji dok se nešto konkretno ne pokrene. Demografi osim statističkih podataka ne daju nam konkretno smjernice kako i na koji način odmah reagirati.

Šaljem vam svoj prijedlog kojega možete javno objaviti , a možda ne bi bilo loše da to bude jedna vrsta kolumne pa možda vlastodršci ipak pročitaju i donesu političku odluku da se stvar pokrene iz  deklarativne pozicije u realnu i stvarnu situaciju.

DEMOGRAFSKA OBNOVA – PILOT PROJEKT

 

Primjer investiranja u privatne projekte u ruralnom području Hrvatske sa svrhom demografske obnove. Kao prvo potrebno je ulagati u investicije u režiji privatnika koji će imati registrirana trgovačka društva oblika d.o.o. radi toga pošto će odgovarati cjelokupnom imovinom koja mora ući u temeljni kapital svakog d.o.o.

Zašto ne ulagati u županijske i lokalne projekte nego u privatne projekte?

Radi toga što oni u većini slučajeva ne znaju upravljati sa profitabilnim projektima i troše nemilice novac poreznih obveznika bez imalo odgovornosti i posljedica kada stvari ne idu kako su zamišljene, a da ne govorimo o problemu upravljanja projektima preko vikenda ili blagdana. Poglavito je to vidljivo kada poslije jednog političara na čelu neke JLS koji je projekt postavio na noge dođe netko tko nema nikakve aspiracije da se time bavi ili da  u takav projekt nastavi ulagati.

 

Pilot projekt investicije koja bi se odvijala na ruralnom području Hrvatske koja može biti investiranje u bilo koji drugi tip gospodarskog projekta.

 

Kao prvo;

Investitor mora biti oslobođen poreza na dobit 10 godina, oslobođen 50 %  komunalnog doprinosa od strane JLS, oslobađanje plaćanja komunalne naknada 100 % Općini prvih 5 godina, a nakon toga u iznosu od 50 % do 10 godina kada se počinje  plaćati puni iznos.

Porez na dohodak i pdv se plaća u punom iznosu.

 

HBOR treba podržati ovaj projekt na način da da kredit na 20 godina s time što je u tome 3-4 godine uračunat grace period bez interkalarnih kamata sa max. kamatom od 1 %.

Nakon isplate cjelokupnog kredita HBOR izlazi iz hipoteke.

Država bi trebala preko HBOR omogućiti takvim investitorima u ruralni prostor nakon što završe ovaj projekt i stave ga u funkciju smanjiti glavnicu kredita investitoru za 50 % duga prema HBOR-u. Na ovaj način investitor bi za  uspješan doprinos demografskoj obnovi bio u konačnici nagrađen pošto je za vrijednost investicije od 10 mil.eura;

-zaposlio 30 djelatnika

-izgradio za njih stanove i pomogao rješavanju stambenog pitanja pojedine JLS

-poboljšao demografsku sliku područja u koje ulaže

-omogućio zaposlenje domaćih ljudi i dijaspore na koju se najviše računa

 

Investitor može biti svaki građanin Hrvatske koji ima Domovnicu i koji nema prekršajnu ili kaznenu prijavu. Osim toga investitori korisnici kredita mogu biti i Hrvati iz dijaspore koji nemaju prekršajne i krivične prijave kako u Hrvatskoj tako i u zemlji iz koje se vraćaju u Hrvatsku bez obzira na znanje hrvatskog jezika kojega imaju obavezu naučiti..

 

Nakon što projekt stavi u funkciju investitor od 10 mil eura vraća samo 5 mil eura kao nagradu za to što je  uspješno doprinio mjerama demografske obnove.

Tih , ajmo reći poklonjenih 5 mil eura Država, Županija i JLS dobiti će u svoje proračune kroz pdv, porez na dohodak, komunalni doprinos, komunalnu naknadu i na kraju dobiti će pomoć za izgradnju  stanova kojim će zadržati određenu populaciju ljudi ili naseliti nove ljude na svom području koji će temeljem svih poticaja osnovati svoju obitelj što je temelj demografske obnove ruralnih krajeva Hrvatske.

Investitor prije samog natjecanja za dobivanje financijskih sredstava mora imati  napravljen glavni projekt bez građevinske dozvole i sa fizibiliti studijom koja ekonomski opravdava investiciju.

Zemljište za izgradnju projekta može kupiti iz sredstava kredita. Ukoliko ima svoje to mu daje prednost u dobivanje poticajnog kredita.

Minimalni iznos kredita  bi trebao biti od 1 mil eura uz uvjet da zaposli minimalno tri djelatnika, zatim 5 mil.eura uz uvjet da zaposli 15 djelatnika ,  do  maksimalnih 10 mil eura uz uvjet da zaposli minimalno 30 djelatnika.

U ovom projektu mogu se zaposliti samo osobe koje imaju  Hrvatsku domovnicu koji su u zadnjih 25-30 godina otišli iz Hrvatske i žele se vratiti u Domovinu, ili svi oni koji su potomci dijaspore koji se žele vratiti u Domovinu.

Naravno , da će u nekim segmentima  vjerojatno biti potrebno recimo  za neka zanimanja zaposliti i stranu radnu snagu. Međutim ako će naši ljudi povratnici imati dohodak od neto 1500-2000 eura , osiguran stan kojega plaćaju 250 eura plus režije te osiguran vrtić sa jaslicama koje subvencionira JLS. Mišljenja sam da će netko kome je stalo do posla htjeti raditi npr. farmi muznih ovaca i proizvodnji sira ili primjerice biti čistačica ili skladištar, vozač , a možda je taj posao između ostalog radio i u inozemstvu sa diplomom hrvatskog sveučilišta.

Svima djelatnicima biti će omogućeno stanovanje u novim stanovima  na način da tokom svojeg zaposlenja plaćaju stanarinu od maksimalno 250 eura koja će se tokom njihovog radnog vijeka pretvoriti u otplatu kredita tako da kroz npr. 25 godina rada kod vlasnika koji je investirao u ovakav projekt  uplatio za stanarinu 75 000 eura.

Nakon 25 godina radnog staža može taj stan koji na tržištu vrijedi 150 000 eura otkupiti od investitora tako da nadoda svoju ušteđevinu od 75 000 eura i time postaje jedini vlasnik stana za kojega i dalje plaća režije.

 

Nakon odlaska u mirovinu i nakon smrti vlasnika njegovu imovinu nasljeđuje rodbina koju je zakonski ovlastio da budu nasljednici. Ako kojim slučajem nema nasljednika onda o njemu preuzima brigu JLS koja temeljem toga postaje i vlasnik njegovog stana.

Bivši vlasnik stana -investitor u projekt ima obavezu da iz 75 000 eura dobivenih financijskih sredstava temeljem prodaje vlasniku-odnosno svom djelatniku, da za isti novac gradi nove stanove za nove djelatnike koji će zamijeniti djelatnike koji su otišli u mirovinu. Ukoliko iz nekih razloga investitor nema soje građevinsko zemljište ili mu je preskupo za kupiti može mu JLS dodijeliti svoje građevinsko zemljište na kojemu mu daje pravo građenja na 50 godinaNakon toga roka JLS dobiva stanove od privatnog investitora i iste nudi stanarima da otkupe po modelu otkupa uz nadoplatu od 75 000 eura ,za vrijednost stana koji na tržištu vrijedi 150 000 eura. Investitor je poklonio JLS stanove jer je od svakog stanara naplaćivao najamninu od 250 eura mjesečni plus režije koje su morali platiti svi stanari. Tako da u ovom slučaju nitko nije oštećen , a svi su dobitnici. Takva suradnja  između poduzetnika-investitora i JLS može biti beskonačna.

 

Autor demografskog programa

Ivan Butković ing.

Sunger/Mrkopalj

HOP -portal na Telegramu

https://t.me/hopportal