Studija je otkrila da se imunološke stanice u mozgu poznate kao mikroglija mogu začepiti viškom masti, što onemogućuje njihovu sposobnost uklanjanja toksičnih proteinskih naslaga i održavanja zdravlja mozga.
Istraživači su otkrili da se ove mikroglije opterećene mastima okupljaju u blizini područja bogatih nepravilno savijenim proteinima i pokazuju pad aktivnosti uklanjanja od otprilike 40 posto u usporedbi sa zdravim stanicama. Čini se da se nakupljanje takvih lipida povećava s godinama i napredovanjem bolesti.
Tim je pratio kako mikroglija najbliža zonama zahvaćenim bolešću pretvara slobodne masne kiseline u pohranjene masti, što dovodi do njihove disfunkcije. Također su identificirali ključni enzim odgovoran za ovo nakupljanje lipida. Kada je ovaj enzim inhibiran u eksperimentalnim modelima, mikroglija je ponovno uspostavila bolju funkciju, što sugerira potencijalnu novu terapijsku metu. Ovo istraživanje implicira da izravno ciljanje plakova ili spletova možda nije dovoljno i da bi obnavljanje metabolizma mikroglija moglo biti ključno.
Iako je ovo otkriće još uvijek u ranoj fazi, ono otvara novu perspektivu u liječenju Alzheimerove bolesti rješavanjem metabolizma masti u imunološkim stanicama mozga, a ne fokusiranjem isključivo na proteinske naslage. Budući tretmani mogli bi imati za cilj smanjenje opterećenja lipidima u mikrogliji kako bi se povećala otpornost mozga i usporilo napredovanje bolesti.
HOP