NA DANAŠNJI DAN: ULASKOM PARTIZANA U ZAGREB 8.5.1945. LIKVIDIRANA JE ZAGREBAČKA INTELIGENCIJA – FIZIČARI, SLIKARI, PJESNICI, ZNANSTVENICI, KNJIŽEVNICI, NOVINARI, GLAZBENICI… (Donosimo popis ubijenih).
Posebna grupa ljudi postala je prava „briga“ novog komunističkog režima, a to su intelektualci. Da bi se dobila neka ideja što komunistički tvrdolinijaši misle o toj kategoriji građana, dovoljno se prisjetiti što je o njima govorio Lenjin. Na pitanje Maksima Gorkog, koji ga je tražio 1919., da se pokaže milostivijem prema nekolicini znanstvenika, Vladimir Ilič Uljanov (Lenjin) je oštro odgovorio: “ti kukavni intelektualci, lakeji kapitalizma (…) sebe smatraju da su mozak naroda “, ali “u stvarnosti to nije mozak, već sranje”. Na takvim pretpostavkama, jasno je da Hrvati, koji nisu napravili pravi izbor mogu očekivati najgore. Od 18. svibnja 1944., pjesnik Vladimir Nazor – najavio je da svi oni koji su surađivali s neprijateljem i činili propagandu putem riječi, geste ili pisma, pogotovu u umjetnosti i književnosti, moraju biti označeni kao neprijatelji naroda i kažnjeni smrću, a u nekim iznimnim slučajevima i robijom. Ta izjava barem ima za zaslugu da je jasna, što francuski konzul u Zagrebu, André Gaillard, uskoro naziva stanjem “crvenog terora”.
Čistka Titovih partizana vrlo se brzo provodi i njeni učinci su zastrašujući osobito u Zagrebu. Velik broj javnih osoba koje su djelovale za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, poznati političari, ali i oni koji su u to vrijeme doživjeli vrhunac svoje karijere, bili su smaknuti. Među njima su bili brojni umjetnici (slikari, pjesnici, književnici, operni pjevači), znanstvenici, novinari, vjerski dužnosnici i redovnici, koji su živjeli i radili u Zagrebu, a zatim su ubijeni u Zagrebu, ili su iz Zagreba odvedeni u okolna mjesta poput Rakovog Potoka ili jame Jazovka, gdje su na okrutne načine smaknuti od strane Titovih partizana.
Ovo su samo neki od ubijenih:
– Josip Horvat Međimurec, hrvatski slikar
– Vinko Kos, pjesnik, književnik i pisac za djecu
– Ljudevit Jurak, svjetski poznati patolog i sudski medicinar, začetnik humanomedicinske patološke anatomije i veterinarske patološke anatomije u Hrvatskoj
– Andrija Konc, pjevač (odveden iz Zagreba u Bjelovar, gdje je i ubijen)
– Ivan Softa, pjesnik
– Vladimir Jurčić, pjesnik, esejist, feljtonist
– Jerolim Malinar, javni katolički djelatnik i novinar, suradnik bl. Ivana Merza
-Mijo Bzik, novinar i publicist
-Tias Mortigjija, novinar, publicist
– Zdenka Smrekar, književnica
– Milivoj Magdić, novinar, pravnik i publicist
– Germogen Maksimov, poglavar Hrvatske pravoslavne crkve, mitropolit zagrebački
-Blanda Stipetić, katolička redovnica
-Gaudencija Šplajt, katolička redovnica, istaknuta djelatnica nekadašnjeg zagrebačkog samostana Antunovac u Maksimiru
– Filip Popp, protestantski svećenik, prvi biskup Evangeličke Crkve u Hrvatskoj
– Franjo Babić, književnik i novinar
– Đuro Stipetić, rektor Sveučilišta u Zagrebu
– Kerubin Šegvić, povjesničar, književni kritičar, političar, katolički svećenik, profesor filologije
– Ivo Guberina, svećenik, teolog, povjesničar i političar
-Ismet Muftić, zagrebački muftija
– Radoslav Glavaš, književni povjesničar, kritičar i franjevac.
– Joco Cvijanović, operni pjevač i svećenik Hrvatske pravoslavne crkve
– Serafim Kupčevski, pravoslavni svećenik
– Dimitrije Mrihin, pravoslavni svećenik
– Aleksej Borisov, pravoslavni svećenik
– Lipharda Horvat, katolička redovnica
– Geralda Jakob, katolička redovnica
– Konstantina Mesar, katolička redovnica
– Marijan Marijašević, književnik
– Bonaventura Radonić, franjevac i filozof
– Munir Šahinović, novinar i pisac
– Jerko Skračić, novinar i književnik
– Branko Klarić, pjesnik
– Gabrijel Cvitan, književnik
– Vilim Peroš, novinar, urednik zagrebačkog dnevnog lista Nova Hrvatska
– Agathe von Hausberger, američka novinarka
– Ivan Maronić, novinar
– Danijel Uvanović, matematičar i fizičar svjetskog glasa, novinar i publicist
– Vladimir Arko poduzetnik, pomolog i enolog, jedan od osnivača zagrebačke burze, predsjednika Zemaljskog saveza industrijalaca u Zagrebu itd…
FOTO: Maksimir (Zagreb) logor svibanj 1945./Preuzeto s Komunistički zločini
Ovo je jedna od rijetkih preživjelih fotografija logora na Maksimiru onih koji uglavnom nisu preživjeli!
Ovo je dokaz onoga:”što se zove antifašizam”!
Škole nam djecu neće učiti o tom zlu, zbog toga smo mi tu!
A DANAŠNJI DAN ULASKOM PARTIZANA 1945. ZAGREB SU “OSLOBODILI” UBIJAJUĆI NA TISUĆE ZAGREPČANA I OTIMAJUĆI NJIHOVU IMOVINU.
DANAS TOM POKUŠAJU ZATAŠKAVANJA NJIHOVIH ZLOČINA SVJEDOČE KOSTI KOJE SE SVAKODNEVNO OTKOPAVAJU I PRONLALAZE U RAZNIM JAMAMA DILJEM ZAGREBA.
TAKO JE BILO I U OSTATKU “OSLOBOĐENE” HRVATSKE.
Ne zaboravimo, partizani su 1945. “oslobođenjem” Zagreba oslobodili života i njegove istaknute stanovnike, poput umjetnika, novinara, redovnica i svećenika.
POZNATI ZAGREBAČKI STRADALNICI OD RUKE TITOVIH PARTIZANA
Velik broj javnih osoba koje su djelovale za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, poznati političari, ali i oni koji su u to vrijeme doživjeli vrhunac svoje karijere ili su pak bili odlučni kako neće promijeniti svoje stavove i prikloniti se novoj komunističkoj vlasti, bili su smaknuti. Među njima su bili brojni umjetnici (slikari, pjesnici, književnici, operni pjevači), znanstvenici, novinari, vjerski dužnosnici i redovnici, koji su živjeli i radili u Zagrebu, a zatim su strijeljani u Zagrebu, ili su iz Zagreba odvedeni prema Austriji baš kao i u okolna mjesta poput Rakovog Potoka ili jame Jazovka, gdje su na okrutne načine smaknuti.
1. Josip Horvat Međimurec, slikar
Vinko Kos, pjesnik, književnik i pisac za djecu
2. Ljudevit Jurak, svjetski poznati patolog i sudski medicinar, začetnik humanomedicinske patološke anatomije i veterinarske patološke anatomije u Hrvatskoj
3. Andrija Konc, pjevač (odveden iz Zagreba u Bjelovar, gdje je i ubijen)
4. Ivan Softa, pjesnik
5. Vladimir Jurčić, pjesnik, esejist, feljtonist
6. Jerolim Malinar, javni katolički djelatnik i novinar, suradnik bl. Ivana Merza
7. Mijo Bzik, novinar i publicist
8. Tias Mortigjija, novinar, publicist
9. Zdenka Smrekar, književnica
Milivoj Magdić, novinar, pravnik i publicist
10. Nikola Mandić, premijer NDH
11. Mehmed Alajbegović, političar, diplomat i pravnik
12. Osman Kulenović, političar i pravnik
13. Nikola Steinfel, pomorski časnik NDH, ministar oružanih snaga i zapovjednik mornarice NDH
14. Mile Budak, političar, romanopisac i novelist
15. Julije pl. Makanec, političar, filozof i pisac
16. Miroslav Navratil, vojnik, pilot i general
17. Slavko Kvaternik, hrvatski vojnik, političar i državni dužnosnik
18. Germogen Maksimov, poglavar Hrvatske pravoslavne crkve, mitropolit zagrebački
19. Blanda Stipetić, katolička redovnica
20. Gaudencija Šplajt, katolička redovnica, istaknuta djelatnica nekadašnjeg zagrebačkog samostana Antunovac u Maksimiru
21. Grozda Budak, kći Mile Budaka
22. Filip Popp, protestantski svećenik, prvi biskup Evangeličke Crkve u Hrvatskoj
23. Franjo Babić, književnik i novinar
Đuro Stipetić, rektor Sveučilišta u Zagrebu
24. Kerubin Šegvić, povjesničar, književni kritičar, političar, katolički svećenik, profesor filologije
25. Ivo Guberina, svećenik, teolog, povjesničar i političar
26. Ismet Muftić, zagrebački muftija
Radoslav Glavaš, književni povjesničar, kritičar i franjevac.
27. Joco Cvijanović, operni pjevač i svećenik Hrvatske pravoslavne crkve (srpske nacionalnosti)
28. Serafim Kupčevski, pravoslavni svećenik
29. Dimitrije Mrihin, pravoslavni svećenik
30. Aleksej Borisov, pravoslavni svećenik
31. Lipharda Horvat, katolička redovnica
32. Geralda Jakob, katolička redovnica
33. Konstantina Mesar, katolička redovnica
34. Marijan Marijašević, književnik
35. Bonaventura Radonić, franjevac i filozof
36. Munir Šahinović, novinar i pisac
37. Jerko Skračić, novinar i književnik
38. Branko Klarić, pjesnik
39. Gabrijel Cvitan, književnik
40. Vilim Peroš, novinar, urednik zagrebačkog dnevnog lista Nova Hrvatska
41. Agathe von Hausberger, američka novinarka
42. Ivan Maronić, novinar
43. Danijel Uvanović, matematičar i fizičar svjetskog glasa, novinar i publicist
Počivali u miru Božjem, pamtimo njihova imena.
Izvor -Ž Bradavica
Ovo su razmišljanja građana na ponos gradonačelnika u svezi oslobođenje Zagreba.
HOP