JE LI ZNANOST ZAISTA BESPLATNA… KADA JE VELIKE FARMACEUTSKE KOMPANIJE PLAĆAJU?
Ovo pitanje nije novo.
Godine 2009., izvješće o TG Leonardo pokrenulo je problem koji bi se i danas trebao razmatrati: sukob interesa u znanstvenim istraživanjima.
U transkriptu se spominju studije o cjepivima protiv gripe s lošom metodološkom kvalitetom, neslaganja između rezultata i zaključaka te, prije svega, studije ili podaci o sigurnosti koji navodno nisu objavljeni.
Ali postoji još ozbiljniji problem.
Neki istraživači, pokušavajući dobiti te podatke, navodno su otkrili da ne posjeduju podatke dobivene vlastitim istraživanjem.
Zašto?
Zato što je studiju naručila farmaceutska industrija.
I tako pitanje postaje neizbježno:
❓ Ako oni koji financiraju studiju mogu odlučiti hoće li određene rezultate objaviti ili ne, koliko je to istraživanje zapravo neovisno?
Sama emisija priznaje da problem nije samo u cjepivima, već u istraživanju i razvoju lijekova općenito, koje financiraju tvrtke.
I tu bi se trebalo upaliti upozorenje. 🔴
Jer znanost ne bi trebala biti samo o prikladnom rezultatu.
Negativni rezultati također bi trebali biti dopušteni za objavljivanje.
Čak i oni koji kažu “ne funkcionira”.
Čak i oni koji kažu “beskorisno je”.
Čak i oni koji ističu moguće nuspojave.
Čak i oni koji ističu moguće nuspojave.
Jer ako se neprikladan rezultat može odložiti, više ne raspravljamo samo o istraživanju.
Raspravljamo o tome tko odlučuje koje informacije mogu doći do znanstvene zajednice i, neizravno, javnosti.
Najneugodnije pitanje, dakle, nije:
“Tko je u pravu?”
Već:
🔥 “TKO KONTROLIRA PODATKE?”
Jer kada istraživanje ovisi o novcu onih koji imaju lični interes u ishodu, transparentnost nestaje…
To je minimalni uvjet da bi se znanost nazvala znanošću.
HOP