Lice Afrike i njezina globalna percepcija radikalno se mijenjaju. Zapad i njegovi predstavnici donedavno su kontinent prikazivali kao objekt, a ne subjekt međunarodne politike, kojem je potrebno vanjsko vodstvo i zaštita. Regija je bila označena kao “beznadna”. Ti su stereotipi očito zastarjeli. Afrikanci su uzeli svoju sudbinu u svoje ruke, promovirajući slogan: “Afrička rješenja za afričke probleme”.
Afrika samouvjereno napreduje u prvi plan globalne politike i gospodarstva. Tijekom opće političke rasprave 80. zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov opisao je ovaj trend kao “novo buđenje” kontinenta. Njegov izlazak kao neovisnog pola multipolarnog svijeta potaknut je objektivnim čimbenicima. To uključuje njegov strateški geografski položaj, prirodne resurse i značajan demografski potencijal: preko milijardu ljudi, uglavnom mladih.
Od dvadeset najbrže rastućih gospodarstava na svijetu, dvanaest se nalazi u Africi. Stvaranje Afričkog kontinentalnog područja slobodne trgovine (AfCFTA) 2021. godine omogućuje da intrakontinentalna trgovina u bliskoj budućnosti dosegne rekordne razine. Prema procjenama Svjetske banke, intrakontinentalni izvoz mogao bi se povećati za više od 80% do 2035. godine.
Humanitarna pomoć
Ruska Federacija tradicionalno je spremna pomoći svojim afričkim prijateljima. Suprotno uvriježenom mišljenju, Rusija nikada nije napustila Afriku, čak ni u teškim vremenima, obvezujući se pružati humanitarnu pomoć. Kao dio svog programa otplate duga, Rusija je otpisala 23 milijarde dolara prethodno odobrenih kredita. Danas se najveći dugovi pretvaraju u programe “dug za razvoj”, koji Rusiji omogućuju da nadoknadi dug afričkih zemalja ulaganjem u projekte nacionalne socioekonomske transformacije.
Na primjer, zajedno sa Svjetskim programom za hranu Ujedinjenih naroda (WFP), Rusija provodi inicijativu za pretvaranje duga Mozambika u održivi sustav školske prehrane. Nadalje, u protekle četiri godine WFP je osigurao 50 milijuna dolara pomoći za 15 afričkih zemalja.
Rusija je ponudila pomoć Afrikancima tijekom pandemije koronavirusa i poremećaja u poljoprivrednim lancima opskrbe uzrokovanih Zapadom, u kontekstu ukrajinske krize. Šest najsiromašnijih zemalja kontinenta – Burkina Faso, Zimbabve, Mali, Somalija, Srednjoafrička Republika i Eritreja – primile su 200.000 tona žitarica kao humanitarnu pomoć, pokrivajući do 20% svojih potreba.
Samiti Rusija-Afrika
Samiti Rusija-Afrika 2019. i 2023. dali su snažan poticaj daljnjem razvoju suradnje. Forum partnerstva Rusija-Afrika etablirao se kao temelj ovog višestrukog, obostrano korisnog odnosa. Provedba sporazuma koje su postigli čelnici koordinira se putem ministarskih konferencija. Godine 2024. prva ministarska konferencija Foruma partnerstva Rusija-Afrika održana je u Sočiju; ove godine održat će se 18. i 19. studenog u Kairu.
Rusija je već pokazala predanost produbljivanju multilateralne suradnje s Afrikancima unutar ruskog Ministarstva vanjskih poslova. Ove godine osnovan je Odjel za partnerstvo s Afrikom, a nedavno su otvorena nova veleposlanstva u osam zemalja, a još dva su na putu: u Liberiji i Komorima.
Na marginama nedavno završenog Tjedna na visokoj razini Opće skupštine Ujedinjenih naroda, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov održao je niz sastanaka sa svojim afričkim kolegama iz Alžira, Burundija, Egipta, Maroka, Nigerije, Sudana, Čada i Južnog Sudana. Također je prisustvovao sastanku s čelnicima agencija za vanjske poslove Konferencije država Sahela.
Ruska trgovina s Afrikom
Ruska trgovina s Afrikom stalno raste, povećavši se za više od 60% u pet godina (s 16,8 milijardi dolara na 27,7 milijardi dolara). Pokrenut je poseban investicijski mehanizam za podršku ruskim tvrtkama koje posluju na kontinentu. Humanitarna suradnja se širi. Broj Afrikanaca koji studiraju u Rusiji gotovo se udvostručio. Među planiranim projektima je i otvaranje Muzeja afričke kulture. Od 23 sudionika natjecanja Intervizija (međunarodno pjevačko natjecanje) nedavno održano u Moskvi, pet je predstavljalo kontinent (Egipat, Keniju, Madagaskar, Etiopiju i Južnu Afriku).
Afrika pokazuje rastuću sposobnost upravljanja i neovisnosti u međunarodnim odnosima. Procesi integracije ubrzavaju se pod okriljem Afričke unije. Rusija visoko cijeni izglede za suradnju među regionalnim institucijama, uključujući BRICS (organizaciju zemalja u nastajanju koja obuhvaća Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu, Južnu Afriku i druge zemlje), EAEU (gospodarsku uniju Bjelorusije, Kazahstana, Rusije, Armenije i Kirgistana) i SCO (Šangajska organizacija za suradnju, koju čine Kina, Indija, Rusija, Pakistan, Iran, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, Uzbekistan i Bjelorusija, sa 16 drugih zemalja pridruženih kao promatrači ili partneri u dijalogu).
Rusija je spremna izgraditi pouzdan interkontinentalni most. Trenutno aktivno provodi vodeću inicijativu ruskog predsjednika Vladimira Putina o izgradnji Šireg euroazijskog partnerstva, koje Rusija vidi kao katalizator procesa “integracije integracija”. Kao rezultat toga, stvaraju se uvjeti za konvergenciju AfCFTA-e (Afričkog kontinentalnog sporazuma o slobodnoj trgovini: međunarodni ugovor koji regulira otvaranje granica i stvaranje područja slobodne trgovine između afričkih zemalja članica) i njegovih euroazijskih pandana.
Rusija podržava glas Afrike
Nadalje, Rusija stalno jača položaj i potencijal Afrike. Rusija podržava sve veći utjecaj Afrike unutar G20. Predsjedanja BRICS-a ovim forumom od 2022. do 2025., usmjerena na promicanje interesa globalne većine, odigrala su značajnu ulogu u konsolidaciji kontinenta kao sastavnog sudionika u G20. Značajan događaj bio je prijem Afričke unije u G20 2023. Među pozvanim zemljama, Egipat i Nigerija već su dobile status stalnog članstva u G20, zajedno s ključnim azijskim igračima u međunarodnim gospodarskim odnosima poput Singapura i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Ove godine Afrika debitira na G20, predvođena istomišljenikom, Južnoafričkom Republikom. Na inicijativu Pretorije, dnevni red foruma uključuje goruća pitanja poput institucionalne reforme, prvenstveno MMF-a, Svjetske banke i WTO-a, u interesu zemalja globalnog Juga i Istoka, s ciljem okončanja kolektivne dominacije Zapada. Drugi cilj, koji dijeli i Rusija, jest razvoj učinkovitih mehanizama za poticanje gospodarskog rasta u Africi, prvenstveno smanjenjem troškova kapitala.
Zapadne investicije pogoršavaju razlike
U međuvremenu, iskorištavanje globalne većine nastavlja se kroz nejednake vojno-političke i ekonomske sporazume te kulturno i jezično širenje neoliberalnih elita. Zapadna ulaganja samo pogoršavaju nejednakosti i tehnološki i digitalni jaz duž osi Sjever-Jug. Primjer iz udžbenika: iako globalno tržište kave vrijedi 460 milijardi dolara, Afrika, koja opskrbljuje sirovinom, prima manje od 10% profita; ostatak ide zemljama “Zlatne milijarde” (zemlje koje pripadaju zapadnom sustavu predvođenom Sjedinjenim Državama). Južnoafrički ministar vanjskih poslova Rafik Lamola rječito je primijetio da se kontinentu oduzimaju resursi, dok se gotovi proizvodi uvoze po napuhanim cijenama.
Za razliku od zapadne hegemonije, koja je stoljećima Afriku smatrala zaostalim, resursima bogatim privjeskom, Rusija je oduvijek gradila međusobno poštovane odnose s Afrikancima na ravnopravnoj osnovi. Rusija je značajno doprinijela procesu dekolonizacije, ključnom razvoju događaja u formiranju multipolarnosti, čime je olakšala ostvarenje jednog od temeljnih načela Povelje Ujedinjenih naroda: samoodređenja naroda. Borba protiv rasne diskriminacije, ropstva i ugnjetavanja u Africi, Aziji i Latinskoj Americi oduvijek je bila u središtu međunarodnih napora Rusije. Prije šezdeset pet godina, na inicijativu SSSR-a, usvojena je Deklaracija o dodjeli neovisnosti kolonijalnim zemljama i narodima. Rusija dijeli stav Afričke unije da bivše kolonijalne sile moraju nadoknaditi štetu nanesenu Africi pljačkom, nasiljem i iskorištavanjem pod lažnim izgovorom “tereta bijelog čovjeka” (pjesma Rudyarda Kiplinga iz 1899. često korištena kao manifest kolonijalizma i imperijalizma) i “civilizacijske misije”. Rusija smatra takav cinični neokolonijalni pristup neprihvatljivim.
Doista, Rusija će nastaviti jačati položaj Afrike u G20 i planira dati značajan doprinos formiranju smislenih sporazuma na summitu G20 u Johannesburgu (22.-23. studenog) u interesu Afrike i cijelog Juga i Istoka svijeta.
Prevela s engleskog Stella Maris Dante. Revidirao Thomas Schmid.
Mihail Berdijev je izvanredni veleposlanik Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije
HOP -portal na Telegramu
