Rusija i Afrika mogu proširiti trgovinu i dijeliti tehnologiju dok istovremeno smanjuju ovisnost o zapadnim financijskim sustavima, poručio je predsjednik Vladimir Putin na Rusko-afričkom gospodarskom summitu u Moskvi.
Događaj je dio trećeg Rusko-afričkog summita koji je u Moskvu doveo šefove država i vlada i delegacije iz 48 afričkih zemalja.
Putin je predložio bliže bankarske sveze, pozvao na umnogostručenje bilateralne trgovine te ponudio rusko znanje u energetici, poljoprivredi, zdravstvu i umjetnoj inteligenciji.
U isto vrijeme, Rusija poručuje: “Europa nema što pregovarati o Ukrajini, osim ako kupi kartu u gledalištu.”
Kremlj je jasno poručio da Europljani neće biti pozvani za pregovarački stol o Ukrajini sredinom studenoga u Abu Dhabiju.
Izbori 3. studenoga mogu promijeniti odnos snaga u Washingtonu, no predsjednik i dalje zadržava veto, široke izvršne ovlasti te velik manevarski prostor u trgovini, vojsci i vanjskoj politici.
Amerikanci će 3. studenoga birati novi sastav Kongresa, a ankete upućuju na realnu mogućnost da demokrati preuzmu Zastupnički dom i smanje ili preokrenu republikansku prednost u Senatu. No i u slučaju takvog ishoda predsjednik Donald Trump zadržava široke izvršne ovlasti, zbog čega u Europi ne očekuju nagli zaokret američke vanjske politike.
Republikanci trenutačno imaju većinu od 218 prema 214 u Zastupničkom domu i 53 prema 47 u Senatu. Demokratima su za preuzimanje Doma potrebna najmanje četiri neto nova mjesta, dok bi za čistu većinu u Senatu morali ostvariti još veći pomak.
Trump i dalje može koristiti veto, carine i izvršne ovlasti
Demokratska većina mogla bi blokirati dio zakonodavne agende Bijele kuće, pojačati parlamentarne istrage i nadzor nad administracijom te otežati donošenje proračunskih zakona. Međutim, predsjednički veto i ovlasti izvršne vlasti ostaju ključni instrumenti u pitanjima vanjske politike, trgovine i nacionalne sigurnosti.
Trump bi i dalje imao znatan prostor za uvođenje ili promjenu carina, pregovore s drugim državama, reorganizaciju dijela američke vojne prisutnosti u inozemstvu te korištenje izvršnih ovlasti bez potrebe za novim zakonima Kongresa. Upravo zato europski analitičari upozoravaju da promjena većine u Kongresu ne znači automatski i povratak na raniji model transatlantskih odnosa.
