HDZ- ova skupina za izradu Zakona o izbornim jedinicima šokirala 11 ustavnih sudaca!

0
2984

Profesori ustavnog prava zabrinuti postupanjem HDZ- ove MARŠ skupine za izradu Zakona o izbornim jedinicama mr. sc. Edo Zenzerović, dipl.ing. elektr.

 

Jedanaestero profesora ustavnoga prava je u petak 12. svibnja izrazilo zabrinutost postupkom HDZ-a tijekom postupka izrade novog Zakona o izbornim jedinicama te predložilo smjernice za njihovu izradu, upozoravajući na nužnost poštivanja temeljnih načela i procedura ustavne demokracije.
U izjavi o smjernicama u izradi novog Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i izmjeni Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, profesori ustavnog prava ističu da je njihova obveza “zaštititi proceduru i temeljne ustavne vrednote, apriorno i ne dajući prednost ni jednom posebnom izbornom modelu” te upozoravaju da je Ustavni sud, koji je Zakon o izbornim jedinicama ukinuo 7. veljače, naložio donošenje novog Zakona najkasnije do 1. listopada.

Novi zakon treba biti transparentan, depolitiziran, stručan i prihvaćen što širim konsenzusom

“Međutim, imajući u vidu dosadašnju neaktivnost zakonodavca u postupku donošenja tog Zakona, posebice, neimenovanje radne skupine za izradu prijedloga Zakona od strane ovlaštenog zakonodavnog predlagatelja, nepostojanje stručne i javne rasprave, iznimno kratki rok u kojem je potrebno regulirati ovo pitanje, medijske napise o navodnim prijedlozima koji se formiraju izvan propisane procedure te o namjeri donošenja Zakona iza 1. listopada, smatramo svojom obavezom upozoriti sve sudionike ovog procesa, kako tijela državne vlasti, tako i političke stranke, a ujedno i javnost u cjelini, na nužnost poštivanja temeljnih načela i procedura ustavne demokracije”, navode u pismu.
Naglašavaju da se ta nužnost “posebno odnosi na izradu zakona koji reguliraju pravila demokratskog natjecanja i presudno utječu na demokratski višestranački poredak”.
Postupak izrade novog Zakona o izbornim jedinicama mora biti transparentan, depolitiziran, izrađen na temelju stručnih analiza i prihvaćen u Hrvatskom saboru, ako je ikako moguće, širim konsenzusom parlamentarne većine i opozicije.
“Preporuke Venecijanske komisije o povjeravanju tog posla posebnom stručnom povjerenstvu, uz moguće sudjelovanje predstavnika parlamentarne većine i opozicije treba prihvatiti u Hrvatskom saboru”, naglašavaju.
Izrada novog zakona o izbornim jedinicama treba slijediti načela transparentnosti, stručnosti i depolitizacije, uvažavati ustavno načelo jednakog biračkog prava, uvažavati mjerila tzv. zemljopisne kartografije, koja sadrže i zahtjev da se granice izbornih jedinica trebaju, što je više moguće, podudarati s administrativnim granicama upravno-teritorijalnih jedinica, uz uvažavanje prirodnih granica, i slijediti preporuke Venecijanske komisije iznijete u Kodeksu dobre prakse u izbornim pitanjima.
Ustavni sud zadnji je branik temeljnih ustavnih vrednota
Ako navedena načela ne bi bila poštivana u izradi prijedloga zakona, poručuju profesori, Ustavni sud ostaje zadnji branik temeljnih ustavnih vrednota, a stoji mu na raspolaganju više mehanizama – od upozorenja nadležnom tijelu koje bi izradilo i predložilo nacrt zakona suprotno iznijetim načelima do pokretanja postupka ocjene ustavnosti i mogućnosti ukidanja budući da ova materija ne spada u domenu tzv. teorije političkih pitanja.
“Svjesni činjenice kratkoće rokova, posebno ističemo da su državna tijela i njihova dosadašnja letargija u odnosu na ovu materiju uzrokom stvaranja kvazi-izvanrednih okolnosti i pritiska vremena”, upozoravaju u pismu.
S tim u vezi, posebno ističu da temeljne ustavne vrednote i načela ne smiju biti ugrožene pod izlikom kratkoće vremena, naglašavajući da se to vrijeme “kontinuirano skraćuje upravo samim nedjelovanjem i netransparentnošću ovog postupka”.
“Naša je obveza kao profesora i profesorica ustavnog prava zaštititi proceduru i temeljne ustavne vrednote, apriorno i ne dajući prednost ni jednom posebnom izbornom modelu, odlučni da ukažemo na ustavne granice političke utakmice i života u zajednici koju svakodobni nositelji vlasti moraju poštivati”, poručuju u izjavi.
Izjavu su potpisali: akademik Arsen Bačić, predstojnici katedra za ustavno pravo s pravnih fakulteta u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku – Biljana Kostadinov, Petar Bačić, Sanja Barić i Anita Blagojević, te profesori Robert Podolnjak, Đorđe Gardašević, Ana Horvat Vuković, Vedran Zlatić, Mato Palić i Dora Pavković.
Dr. sc. Sanja Barić je 18. svibnja odgovorila na optužbe predsjednika Vlade Andreja Plenkovića o izbornim jedinicama: “Ne pogodujemo nikome”
Profesorica Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog Fakulteta u Rijeci, objavila je izjavu koju je potpisalo 11 potpisnika sa svih katedara ustavnog prava, a vezano uz situaciju s izbornim jedinicama te njeno pojašnjenje. Njen tekst prenosimo u cijelosti.
U privitku je Izjava od petka, 12.5., svih katedara ustavnog prava u RH (11 potpisnika) vezano za situaciju s izbornim jedinicama za parlamentarne izbore u RH.
Smatrali smo da je njome sve jasno i nedvosmisleno rečeno. Pozivam da je pročitate (stranica i pol)!
No, kako su brojni novinarski upiti skrenuli pozornost na reakcije (vjerovali ili ne, nemamo svi vremena pratiti reakcije i medije), pokazalo se bitnim dodatno pojasniti krucijalne elemente.
Idem redom, tematski.
1) TKO JE DAO IZJAVU?
U RH postoje 4 pravna fakulteta, dakle, 4 katedre za ustavno pravo. Tih 4 katedara imaju ukupno 12 zaposlenika, dakle, profesorica i profesora te druga niža zvanja. Još postoje 2 umirovljena profesora te jedan “naš” član koji je trenutno na funkciji ustavnog suca.
Izjavu su sastavili i potpisali svi koji su nazočili našem interkatedarskom sastanku, uključujući i dosadašnjeg predsjednika Hrvatske udruge za ustavno pravo, jedinog “našeg” akademika. Logično je da su se izuzeli suci Ustavnog suda RH kojima bi ovaj predmet mogao doći ponovno “na stol”.
2) “TIMING” IZJAVE
Interkatedarski sastanak (susret svih profesora u RH i rasprava o aktualnim pitanjima nastave, znanosti i sl.) održava se u pravilu jednom godišnje. Taj nam je ritam poremetila pandemija, što je nebitno, ali je bitno da je ovaj sastanak dogovoren još u ožujku, kao i centralna tema ovog sastanka (izborno zakonodavstvo). Naime, SVE su katedre izrazile zabrinutost postupovnim pitanjima i odnosom prema izbornom zakondavstvu u cjelini i, posebice, prema Odluci Ustavnog suda RH od 7. veljače 2023. Dapače, svoju zabrinutost komunicirali smo pojedinačno: neki prema državnim tijelima, neki javnim istupima u medijima. Uzalud.
Od 28. ožujka (zakazivanja interkatedarskog sastanka) do 12. svibnja (održavanja tog sastanka u Zg) pokazalo se da obnašatelji vlasti nemaju nikakvu namjeru poštivanja standarda dobre prakse, dapače da je čak Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora, 4. svibnja 2023., bez rasprave većinom glasova odbio raspravljati o ovom pitanju koje je evidentno u njegovoj nadležnosti. Tri člana naših katedri su ujedno članovi Odbora za Ustav, a jedan je umirovljeni član, no nismo ni tada bili u prilici izravno potaknuti poštivanje temeljnih ustavnih načela budući da rasprave nije ni bilo.
3) NAVODNA PRISTRANOST
Odlučno odbijamo svaku insinuaciju političke ili osobne pristranosti u ovoj zajedničkoj izjavi svih katedara ustavnog prava u RH.
Prije svega, da postoje ozbiljni problemi bilo je jasno i kasnih 2000ih, a sasvim nedvojbeno od Izvješća Ustavnog suda iz 2010. godine. U tih gotovo 13 godina od tada do sada, sve vlade i sve stranke/koalicije na vlasti ignorirale su jasno Izvješće Ustavnog suda. Nakon Popisa stanovništva od 2021., postalo je kristalno jasno da imamo ogroman problem, a tijekom ustavnosudskog postupka 2022. bilo je sasvim jasno da će doći do ukidne odluke. Usprkos, dakle, tih gotovo 13 godina mi ni dan danas, 17. svibnja 2023. nemamo jasan, transparentan, stručan i do najveće moguće mjere apolitičan proces, a imamo jasan rok do kojeg odgovarajući zakon(i) mora(ju) biti donesen(i) – 1. listopada 2023. I to ne donesen(i) bilo kako.
Nadalje, podsjećamo da su profesori ustavnog prava istupili zajednički, bez obzira na eventualne osobne političke inklinacije, samo jednom ranije: povodom referenduma građanske inicijative 2013. Tada je izjava primarno upućena tadašnjoj “lijevoj” vlasti, a danas sadašnjoj “desnoj” vlasti. U oba slučaja radi se o ekstremnim slučajevima zbog kojih smo bili primorani zajednički istupiti i svojim stručnim autoritetom zaštititi Ustav RH, temelje ustavnosti i temeljne vrednote ustavnog poretka. Nismo nositelji vlasti, ali smo svjesni svoje intelektualne i društvene odgovornosti te nedvojbenih stručnih istina.
I konačno, pročitajte izjavu: nema govora o pogodovanju bilo kojoj političkoj strani. Međusobno se razlikujemo u promišljanjima koja konkretna rješenja usvojiti, imamo barem 4 različita modela. No, ono što je nedvojbena i jasna stručna istina, navedeno je u samoj izjavi.
4) U ČEMU JE STVAR?
Problema ima nekoliko. Primjerice, imamo skoro 500.000 viška birača u registru birača u odnosu na popis stanovništva. Izborne jedinice su nam nejednake, glasovi različito vrijede. Imamo neprirodno dijeljenje RH izvan zemljopisnog i logičkog povezivanja. Nemamo nikakav delimitacijski postupak (tijela, nadzor, pravila i postupak praćenja te trajnog tehničkog korigiranja izbornih jedinica). Itd., itd. Sve je to rekao i sam Ustavni sud RH u odluci od 7. veljače 2023., a znamo mnoge dodatne probleme.
5) I ŠTO SADA KONKRETNO, ŠTO JE REALNO?
Prije svega, nije se smjelo dogoditi da do sada nije riješeno izborno zakonodavstvo na ustavno zadovoljavajući način. Drugo, nije se smjelo odavno ne pokrenuti stručnu radnu skupinu (ne stranačku, već klasičnu stručnu radnu skupinu za izradu prijedloga zakona). Treće, s time se ne smije otezati, u pitanju je “zaglavni kamen demokracije”, “neprikosnoveno temeljno ljudsko pravo – biračko pravo” (citati iz odluke Ustavnog suda RH). Četvrto, jasna su načela Venecijanske komisije za ovu materiju.
Sad smo tu gdje jesmo
Ako doista tvrdoglavom upornošću ovaj netransparentni i zakašnjeli postupak namjerava biti proveden do kraja, a samo zbrzana i odglumljena forma transparentnosti, i dalje postoji izlaz. Ako je doista sada važnije odigrati “po svome” umjesto poštivanja duha i smisla ustavnosti (a posebno imajući na umu da Hrvatski sabor ima dvomjesečnu ljetnu stanku, pa u stvarnosti zakonodavac ima samo 2 i pol mjeseca rada na raspolaganju i to od danas , svakim danom sve manje), onda je nužno da se sada ostvari minimum suhe i jedva dostatne ustavnosti, a odmah potom pokrene proces ozbiljne reforme izbornog zakonodavstva i dovrši u najviše naredne dvije godine.
Naša je obveza i odgovornost da to jasno kažemo, ostajući kao i do sada, svi, na raspolaganju svojim stručnim znanjima.
Ustavni sud RH ostaje na braniku ustavnosti, a pošteni i pravični izbori podrazumijevaju puno kvalitetniji izborni okvir.
Profesor ustavnog prava dr. sc Robert Podolnjak je u studiju uživo N1 tv 18. svibnja komentirao izmjene općih izbornih jedinica, a osvrnuo se i na posljednju izjavu predsjednika Vlade Andreja Plenkovića po tom pitanju. Podsjetimo, premijer je ranije kazao da su profesori koji su se očitovali o izmjenama zakona uglavnom osobe koje “imaju kontakt s lijevom političkom scenom”.
“Profesori ustavnog prava prošlog su se petka okupili na redovitom godišnjem sastanku i raspravljali smo o izmjenama izbornog zakona. U zajedničkoj izjavi ukazujemo na problematičnost dosadašnjeg rada na tom zakonu i na smjernice koje bi novi zakon trebao slijediti”, kazao je Podolnjak.
“Ovo je druga izjava profesora ustavnog prava u povijesti udruge, prva je objavljena 2013. kad je bio aktualan referendum o braku. Tad je bila u pitanju vlada suprotnog političkog predznaka”, rekao je i nastavio:
“Potpuno je irelevantno političko opredjeljenje i glasanje pojedinih profesora. Ne radi se o političkim simpatijama, navijanju za jednu ili drugu stranu nego o demokratskoj proceduri i tome kako bi novi zakon trebao izgledati u skladu s odlukom Ustavnog suda i međunarodnih praksi.”
Kaže da su profesori iznijeli zapažanja o tome kako bi sadržajno trebao izgledati novi zakon, ali i procedura donošenja i tko bi trebao raditi na tom zakonu.
“Govoriti o politizaciji je neprimjereno”
“U vremenskom tjesnacu smo, ostaje malo vremena za izradu tog zakona. Evo danas možemo reći da je prošlo sto dana od odluke Ustavnog suda. Što se dgodilo u tih 100 dana u izradi zakona? Znamo samo neformalne nagovještaje iz medija o tome tko radi, ništa formalno javnost nije vidjela, izgubili smo sto dana da ne znamo kakav će prijedlog biti konačno formuliran”, naveo je Podolnjak.
Ističe da je u demokratskim državama uobičajeno da profesori reagiraju kada neke prakse nisu u skladu s Ustavom ili demokratskom praksom. “Ponavljam, ovdje postoji konsenzus svih profesora. Govoriti o nekoj politizaciji je potpuno neprimjereno.”
Osvrnuo se i na radnu skupinu koja se bavi izradom zakona, navodeći da bi prema kodeksu dobre prakse trebalo imati depolitiziranu radnu skupinu. Dodao je da političari mogu sudjelovati, ali da ne bi trebali biti dominantni.
“Vidimo navodno unutarstranačku skupinu koja na tome radi i koja se u sto dana nije ni na koji način očitovala, sve o čemu govorimo je neformalno. Službeno nismo vidjeli ništa. Demokratska procedura ne postoji, to smo ukazali kao profesori ustavnog prava. Hrvatska bi kao demokratska država trebala slijediti dobru praksu i preporuke Vijeća Europe. Nažalost, od toga nema ništa”, tvrdi Podolnjak.
Osvrnuo se i na model prema kojemu bi se trebao raditi novi zakon i ukazao na ono što je sporno.
“Kad slijedite taj model 14 puta 10, 14 zastupnika u 10 izbornih jedinica, u svima se bira jednak broj, i imate poznatu činjenice o različitom broju birača između pojedinih jedinica, najmanje su po broju birača ove slavonske izborne jedinice 4. i 5.
S obzirom na geografiju Hrvatske, ako slijedite taj model, vi te dvije jedinice morate širiti prema zapadu da biste imali otprilike jednak broj. S jedne strane zahvaćate koprivničko-križevačku županiju i idete do Koprivnice i time cijepate tu županiju, na jugu idete do bjelovarsko-bilogorske pa Našice selite iz 4. u 5. jedinicu. Potpuno ste prekrojili županije i dobili ste posve nove cjeline koje nemaju nikakvu logiku.”
“Na kraju dobijete monstrum izbornu jedinicu, 7., koja ide od Novske, sputa se do Jadrana i zahvaća otoke Krk, Rab i Pag”, kazao je Podolnjak.

Na izborima za vijeća nacionalnih manjina održanim 7. svibnja bilo je 29.413 birača više od popisanih pripadnika srpske manjine, a birača talijanske manjine 2.288
Na izborima za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina održanim 7. svibnja u Zgrebu je od registriranih 19.343 birača srpske nacionalne manjine izborima pristupilo 240 ili 1,24 posto. Milorad Pupovac, prvi na listi u Zagrebu, dobio je skromnih 156 glasova odnosno 65 posto od birača koji su pristupili izborima. Grad Zagreb ima prema popisu 2021. godine 12.034 pripadnika srpske manjine, a broj birača je veći od broja popisanih pripadnika za 7.309. Sve županije imale su na izborima više birača od popisanih pripadnika. U Hrvatskoj je na izborima bilo 153.305 registriranih birača srpske manjine odnosno 1.237 birača na tisuću popisanih pripadnika 2021. godine, a popisano je 123.892 pripadnika. Birača je na izborima bilo 29.413 više od broja popisanih pripadnika srpske manjine. U Krapinsko-zagorskoj županiji nisu održani izbori za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina. Ovi podatci dokaz su da Ministarstvo uprave i pravosuđa zajedno s Ministarstvom unutarnjih poslova ne poduzimaju čišćenje birača s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj kojih ima oko petsto tisuća. Hoće li izbori za Hrvatski sabor 2024. godine biti regularni?

Tako je u Vukovarsko-srijemskoj županiji od 19.681 registriranog birača iz redova srpske nacionalne manjine odnosno 1.019 birača na tisuću popisanih pripadnika 2021. godine, na izbore izašlo njih 3.328. Izlazak birača srpske nacionalne manjine bio je 16,40 posto. Zastupnica u Hrvatskom saboru Dragana Jeckov je dobila 2.703 glasa. Potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga u Šibensko-kninskoj županiji dobila je 815 glasova, a bilo je registrirano 8.953 birača odnosno 1.110 birača na tisuću popisanih pripadnika srpske manjine. U većini gradova i općina u kojima su održani izbori predstavnika za vijeća srpske nacionalne manjine bilo je više registriranih birača od broja pripadnika popisanih 2021. godine. S više od tisuću registriranih birača na izborima bilo je: u Velikoj Gorici 1.008, a popisano je 630 pripadnika, u Glini 1.432, a popisano je 1.462 pripadnika, u Kutini 1.100, a popisano je 979 pripadnika, u Petrinji 1.720, a popisano je 1.601 pripadnika, u Sisku 2.323, a popisano je 1.867 pripadnika, u Dvoru 2.146, a popisano je 2.015 pripadnika, u Gvozdu 1.601, a popisano je 1.282 pripadnika, u Karlovcu 3.717, a popisano je 2.840 pripadnika, u Ogulinu 1.802, a popisano je 1.841 pripadnika, u Vojniću 1.345, a popisano je 1.385 pripadnika, u Bjelovaru 1.332, a popisano je 1.258 pripadnika, u Velikoj Gorici 1.008, a popisano je 630 pripadnika, u Daruvaru 1.092, a popisano je 986 pripadnika, u Rijeci 6.665, a popisano je 5.537 pripadnika, u Vrbovskom 1.248, a popisano je 1.255 pripadnika, u Donjem Lapcu 1.007, a popisano je 1.082 pripadnika, u Slatini 1.035, a popisano je 869 pripadnika, u Pakracu 1.022, a popisano je 801 pripadnika, u Slavonskom Brodu 1.024, a popisano je 670 pripadnika, u Benkovcu 3.400, a popisano je 5.955 pripadnika, u Obrovcu 2.265, a popisano je 1.082 pripadnika, u Gračacu 1.462, a popisano je 1.360 pripadnika, u Zadru 2.152, a popisano je 1.371 pripadnika, u Belom Manastiru 1.747, a popisano je 1.605 pripadnika, u Osijeku 5.118, a popisano je 4.188 pripadnika, u Dardi 1.100, a popisano je 1.090 pripadnika, u Erdutu 2.805, a popisano je 2.918 pripadnika, u Kninu 2.557, a popisano je 2.492 pripadnika, u Skradinu 1.043, a popisano je 605 pripadnika, u Šibeniku 1.379, a popisano je 1.045 pripadnika, u Kistanju 1.357, a popisano je 1.375 pripadnika, u Vinkovcima 1.286, a popisano je 1.076 pripadnika, u Vukovaru 7.315, a popisano je 6.890 pripadnika, u Borovu 3.116, a popisano je 3.224 pripadnika, u Markušici 1.544, a popisano je 1.600 pripadnika, u Trpinji 3.336, a popisano je 3.659 pripadnika, u Splitu 2.103, a popisano je 1.495 pripadnika, u Puli 3.183, a popisano je 2.661 pripadnika i u Dubrovniku 1016, a popisano je 764 pripadnika.
U Osiječko-baranjskoj županiji u Vijeće mađarske nacionalne manjine s najviše glasova je izabran zastupnik u Hrvatskom saboru Robert Jankovics s 914 glasova, a od 5.990 registriranih birača glasovalo je 1.178 ili 19,67 posto, a popisano je 2021. godine 6.059 pripadnika mađarske manjine u županiji. Ukupno je u svim županijama izborima pristupilo 9.979 birača mađarske manjine, a 2021. godine popisano je 10.315 pripadnika. Na izborima je bilo 967 birača mađarske manjine na tisuću popisanih pripadnika. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u Vijeće češke nacionalne manjine izabran je zastupnik u Hrvatskom saboru Vladimir Bilek s 553 glasa. Broj registriranih birača na izborima bio je 4.377, a u županiji je popisano 2021. godine 5.002 pripadnika češke manjine. Na tisuću popisanih pripadnika češke manjine bilo je na izborima registrirano 875 birača. Glasovalo je 832 birača ili 19,01 posto. U svim županijama ukupno je bilo registrirano 6.129 birača češke manjine odnosno 780 registriranih birača na tisuću popisanih pripadnika 2021. godine, a popisano je 7.862 pripadnika. U 15 županija izbori za vijeća češke manjine nisu održani.
U Primorsko-goranskoj županiji u Vijeće albanske nacionalne manjine izabrana je zastupnica u Hrvatskom saboru Ermina Lekaj Prljeskaj sa 75 glasova, a od 1.946 registriranih birača glasovanju je pristupilo 153 ili 7,86 posto. Broj popisanih pripadnika albanske nacionalne manjine 2021. godine u Primorsko-goranskoj županije bio je 1.771. Na tisuću popisanih pripadnika albanske manjine na izborima bilo je 1.097 registriranih birača odnosno 97 više od popisanih pripadnika. Izborima je u svim županijama i Gradu Zagrebu pristupilo 13.560 birača albanske manjine, samo 257 manje od popisanih pripadnika odnosno 981 birač na tisuću popisanih pripadnika 2021. godine.
U Istarskoj županiji na izborima za Vijeće talijanske nacionalne manjine bilo je registrirano 12.034 birača odnosno 1.230 birača na tisuću popisanih pripadnika 2021. godine, a popisano je 9.784 pripadnika. Istarska županija je imala na izborima 2.250 registriranih birača talijanske manjine više od popisanih pripadnika. U Bujama je registrirano 1.225 birača ili 166 više od popisanih pripadnika, u Puli 2.173 ili 313 više od popisanih pripadnika, u Rovinju 1.558 ili 351 više od popisanih pripadnika i u Umagu 1.927 ili 470 više od popisanih pripadnika.
U Primorsko-goranskoj županiji na izborima za županijsko Vijeće talijanske manjine registrirano je 3.011 birača odnosno 1.740 više od broja popisanih pripadnika. U Rijeci je bilo 2.001 registriranih birača odnosno 432 više od popisanih pripadnika. U svim općinama i gradovima u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji registrirano je na izborima više birača talijanske manjine od popisanih pripadnika. U županijama i Gradu Zagrebu na izborima je registrirano ukupno 16.051 birač ili 2.288 više od popisanih pripadnika.
Pupovčeva interesna zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina
Birači srpske nacionalnosti mogu, protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača, dati glas jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % dobivenih preferencijskih glasova od broja glasova koje je kandidacijska lista dobila kandidatima za napredovanje na listi. To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-e.

Neka nama potpisnicima peticija građanskih inicijativa „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ 2014. godine i „Narod odlučuje“ pisci Ustava RH Vladimir i Krunislav Olujić, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, Dražen Bošnjaković predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i Politički sustav Hrvatskog sabora i jedanaest potpisnika Izjave odgovore jesu li zastupnici srpske manjine izabrani sukladno člancima 3. i 45. Ustavu Republike Hrvatske?