HOP

BANKROT REPUBLIKE HRVATSKE

BANKROT  REPUBLIKE  HRVATSKE

REPUBLIKA   HRVATSKA

JE  PRAVNI  SLIJEDNIK

NEZAVISNE  DRŽAVE  HRVATSKE

Iznimno teška tematika .

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova REPUBLIKE  HRVATSKE može potvrditi da je 27. veljače 2017. godine  primilo notu veleposlanstva SAD-a u Zagrebu koja se tiče tužbe u predmetu Lalich et al. v. Republic of Croatia, a pokrenut je pred Okružnim sudom Sjevernog okruga Istočnog područja Illinoisa tužba sudu u Chicagu predana 31. svibnja 2016 godine.

 

U priopćenju o tužbi kojom se traži od Hrvatske 3,5 milijardi dolara odštete za naknadu štete koju su pretrpjeli hrvatski Srbi, Romi i Židovi tijekom Drugog svjetskog rata, MVEP piše da je tužba sudu u Chicagu predana 31. svibnja 2016.

 

Nezavisna  Država  Hrvatska   ima  za  glavni  grad  ZAGREB . Proglašena  je  10. travnja  1941. godine a  ukinuta  08. svibnja 1945. godine .  Zauzimala  je  svojim  teritorijalnim  prostorom     1941. godine   površinu  od  98.572km2    a  1945. godine  površinu od   102.771km2.  Broj  stanovnika   Nezavisna  Država  Hrvatska   1941. godine  je  imala   6.285.000  građana . Službeni  jezik  bio  je  hrvatski.  Valuta „hrvatska kuna“.

 

REPUBLIKA  HRVATSKA postala  je  neovisna  država 25. lipnja 1991. godine  i  ima  za  glavni  grad  ZAGREB. Zauzima  56.542km2  površine  pod  svojim  teritorijem . Broj  stanovnika  2011. godine iznosio  je  4.284.889 građana  . Službeni  jezik  hrvatski. Valuta „kuna“.

 

„Ministarstvo vanjskih i europskih poslova ističe da Republika Hrvatska nije slijednica NDH, što izričito stoji u izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske“, stoji u priopćenju.

„Sud koji bi priznao takvu konstrukciju ustvrdio bi da je Hrvatska nastala na zločinačkom režimu, što nije točno. Uvjerena sam da će tužba završiti neuspjehom“, rekla je Vesna Škare Ožbolt, bivša ministrica pravosuđa.

 

Nemojmo  miješati  „političko  određenje , politički ustroj  države odnosno  režim  države“ i „prostorni – geografski   smještaj   REPUBLIKE  HRVATSKE u  svojstvu   države definira  da  je   REPUBLIKA  HRVATSKA  nesporno  pravna  slijednica NEZAVISNE  DRŽAVE  REPUBLIKE  HRVATSKE“ . Glavni  grad  jedne  i  druge  države  je  ZAGREB , osnovno  platežno  sredstvo  je „KUNA“. Predmetne   činjenice  daju  za  pravo  da  tužitelj   tvrdi  da  je   REPUBLIKA  HRVATSKA   pravna  slijednica  NEZAVISNA  DRŽAVA  HRVATSKA.

U Ministarstvu tvrde da je tužba neosnovana

Detaljnije o tužbi ne žele govoriti, no neslužbeno se može čuti da takva tužba nema osnove jer Republika Hrvatska nije pravna slijednica NDH pa ne može ni odgovarati za štetu koja je počinjena pod tim režimom. S pitanjem povrata imovine oduzete u vrijeme NDH suočavale su se sve dosadašnje vlade od kojih se diplomatskim putem tražilo da zakonsko pravo na povrat oduzete imovine, uz razdoblje komunističke vladavine, prošire i na razdoblje ustaškog režima.

Tužba u Chicagu nije prva kojom su žrtve ustaškog režima tražile odštetu. Godine 2012. pred američkim okružnim sudom za Sjevernu Karolinu vođen je postupak “Alperin protiv franjevačkog reda Male braće”, kojim je od Vatikanske banke tražena odšteta za tzv. Ustaško blago. Postupak je završio neuspjehom tužitelja, a s obzirom na to da se ta tužba temeljila na vrlo sličnim argumentima, očekuje se da će se Hrvatska pred sudom u Chicagu pozivati na tu presudu kao presedan .

 

OVU  VRLO  OSJETLJIVU   TEMU

POKUŠAT  ĆU  PRIBLIŽITI  GRAĐANINU 

REPUBLIKE  HRVATSKE  NA  JEDAN  JEDNOSTAVAN

  NAČIN  IZ   RAZLOGA  ŠTO   DRŽAVI  U  SLUČAJU

DONOŠENJA  PRESUDE PROTIV

REPUBLIKE  HRVATSKE  NESPORNO  PRJETI

BANKROT

Definiram  li  na  trgu u  ZAGREBU  jednu  točku  po  koordinatama  3D-PROSTORA  : φ (x  ili N) ; λ (y ili E)  i  Z(H) , dobivan  položajno  nepromjenjivu  točku  na  plohi Planete  Zemlja. Kako  Grad   Zagreb  se  ne  može  micati  u  prostoru  a kroz   povijesno  naslijeđe promijenio  je  mnoge  države : AUSTRO – UGARSKU ; Kraljevinu  Srba , Hrvata i Slovenaca , NEZAVISNA  DRŽAVA  HRVATSKA , Federativna Narodna  Republika  Jugoslavija , Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i  REPUBLIKA  HRVATSKA.

Predmetni  vremenski  slijed   definira  da  iako  se  GRAD  ZAGREB nije  pomakao  u fizičkom  prostoru  doživio  je  brojne  transformacije  i  brojne  režime  koji  su  vladali njegovim  prostorom.

Navedena  konstatacija  traži   definiranje  4D – PROSTORA : φ (x  ili N) ; λ (y ili E)  ;  Z(H) i  vrijeme (t) . Vrijeme (t) definira  promjenu  u  prostoru  , ono  se  konstantno  mijenja i  ono  je  nepovratno  a  definirano je : sekundom , minutom , satom , danom , tjednom , mjesecom , godinom  itd.

Vrijeme (t) je  neprekinuto  , matematički  definirano  je  brojevnim  pravcem, a  definira  povijesno  naslijeđe  REPUBLIKE  HRVATSKE po  „EPOHAMA“. Hrvatski  političari  ne  mogu  se  odreći  vremena (t)  i  tvrditi  da  jedan  vremenski  interval „EPOHA“  ne  pripada  ovom  prostoru. Interval  vremena ovog  fizičkog prostora  od 10. travnja  1941. godine pa  do  08. svibnja 1945. godine je  „EPOHA“ NEZAVISNE  DRŽAVE  HRVATSKE  .

Interval  vremena  „EPOHA“ od 10. travnja  1941. godine pa  do  08. svibnja 1945. godine  ne  može  se  izbrisati i  tvrditi  da  ne  postoji  i  da  ne  pripada  povijesnog  naslijeđa  REPUBLIKE  HRVATSKE.

Davor Stier, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova bez  obzira  koliko  god  političar  mora  uvažavati   „PROSTORNU  REALNOST“  u  svojstvu  nepobitne  činjenice.

 

Postupci  državnih  administrativnih  tijela REPUBLIKE  HRVATSKE s  prenesenim  ovlastima :

 

MINISTARSTVO   PRAVOSUĐA   REPUBLIKE  HRVATSKE

Zastupano  po Ministru  pravosuđa gospodinu  ANTI  ŠPRLJI

 

DRŽAVNO  ODVJETNIŠTVO  REPUBLIKE  HRVATSKE

Zastupano po Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske

Dinku Cvitanu, dipl. pravnik

 

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja  REPUBLIKE  HRVATSKE

Zastupano  po

Ministru graditeljstva  i  prostornog  uređenja  LOVRI KUŠČEVIĆU dipl. iur. 

 

DRŽAVNA  GEODETSKA  UPRAVA   REPUBLIKE  HRVATSKE

Zastupano  po   ravnatelju dr. sc. Damiru Šanteku

 

Ministarstvo  financija  REPUBLIKE  HRVATSKE

Zastupano  po  odgovornoj  osobi  ZDRAVKU  MARIĆU  dr. sc.

demantiraju  izjavu Davora Stiera, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova : „U Ministarstvu tvrde da je tužba neosnovana“.

 

Da  budem  jasan  navedene državne  institucije  REPUBLIKE  HRVATSKE s  prenesenim  ovlastima  nisu  „izrekom“  demantirali Davora Stiera, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova  već  svojim  permanentnim radom  u  tekućim  poslovima  u  odlučivanju  i  donošenju odluka , zaključaka , rješenja , presuda  u  upravnim  i  pravnim  poslovima  primjenom javnih  isprava  prostornog  registra  nekretnina  koji  su  nesporno  „POVIJESNO NASLIJEĐE“.

DRŽAVNO  ODVJETNIŠTVO  REPUBLIKE  HRVATSKE

Zastupano po Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske

Dinku Cvitanu, dipl. pravnik

U  tekstu objavljenom na  „web“ – stranici  : https://www.hop.com.hr/2017/03/12/dinko-cvitan-gdje-je-novac/

 

OPĆINSKO  DRŽAVNO  ODVJETNIŠTVO  U  SPLITU

Poslovni  broj  : N-DO-117/15 (LJG/AB) od  dana 11. rujna 2015. godine

ZAMJENIK OPĆINSKOG DRŽAVNOG  ODVJETNIKA gospođa  LJILJANA  GOLEMAC

OPĆINSKO  DRŽAVNO  ODVJETNIŠTVO  U  OSIJEKU

Poslovni  broj  : N-DO-106/15 (MP/ŽD) od  dana 15. rujna 2015. godine

Poslovni  broj  : P-DO-56/2015 (MP/IL) od  dana 5. lipnja 2015. godine

ZAMJENIK OPĆINSKOG DRŽAVNOG  ODVJETNIKA gospođa  MARICA  PLAZIBAT

OPĆINSKO  DRŽAVNO  ODVJETNIŠTVO  U  OSIJEKU

Poslovni  broj  : P-DO-6/2016 (AJ/AP) od  dana 28. siječnja 2016. godine

ZAMJENIK OPĆINSKOG DRŽAVNOG  ODVJETNIKA gospodin  ANTO  JURIĆ

 

U  tekstu objavljenom na  „web“ – stranici  :

https://www.hop.com.hr/2017/02/25/demantiramo-predsjednika-udruge-sudaca-sessu-analiziom-predmeta-i-otkrivamo-strasan-kriminal-u-sudstvu/

OPĆINSKO  DRŽAVNO   ODVJETNIŠTVO  U  OSIJEKU

ZAMJENICA  OPĆINSKE  DRŽAVNE  ODVJETNICE  gospođa  ŽELJKA  PAPIĆ

ZAMJENICA  OPĆINSKE  DRŽAVNE  ODVJETNICE  gospođe  MARICE  PLAZIBAT

ZAMJENIK  OPĆINSKE  DRŽAVNE  ODVJETNICE  gospodin  ANTO  JURIĆ

 

OPĆINSKO  DRŽAVNO   ODVJETNIŠTVO  U  SPLITU

ZAMJENIK  OPĆINSKOG  DRŽAVNOG  ODVJETNIKA gospođa  LJILJANA  GOLEMAC

 

OPĆINSKO  DRŽAVNOM  ODVJETNIŠTVO U  OSIJEKU

SA  STALNOM  SLUŽBOM  U  NAŠICAMA

ZAMJENICA  OPĆINSKE  DRŽAVNE  ODVJETNICE  gospođa  MILENA  HOLJEVAC

 

OPĆINSKO  DRŽAVNOM  ODVJETNIŠTVO  U  VUKOVARU

ZAMJENIK  OPĆINSKOG  DRŽAVNOG  ODVJETNIKA  gospodin  MIRO  BRICO

Navedeni  ZAMJENICI  DRŽAVNOG  ODVJETNIKA  REPUBLIKE  HRVATSKE definiraju  da su  javne  isprave  iz  domene  prostornog  registra  nekretnina: katastarski  plan , posjedovni list , dokaz o  vlasništvu (zemljišna  knjiga  izrađena  od  1855. godine)  izrađeni  u  vremenskom  periodu  od  1835  godine  pa  do  1880 godine  „VALJANI  I  ZAKONITI“ dokumenti  u  svojstvu  „POVJESNOG  NASLIJEĐA“ za  potrebe  donošenja : odluka , zaključaka , rješenja  i  presuda  u  upravnim  i  pravnim  poslovima  koji  se  odnose  na  vlasništvo  nad  nekretninama u  fizičkom  prostoru  REPUBLIKE  HRVATSKE.

Napominjem  u  4D – PROSTORU četvrta  koordinata  je  „vrijeme (t)“ neprekinuta  varijabla (brojevni pravac) ali  stalno  promjenjiva u  ovom  slučaju  znači  da   REPUBLIKA  HRVATSKA  uvažava  „povijesno  naslijeđe“  od  1835 godine  pa  do  danas ( ožujak 2017 godine – vrijeme  pisanja  ovog  teksta)  , što  eksplicitno  znači  da  je  interval vremena  od 10. travnja  1941. godine pa  do  08. svibnja 1945. godine je  nesporno  „LEGITIMNO POVIJESNO  NASLIJEĐE“  REPUBLIKE  HRVATSKE  po  osnovi  geografskog   položaja.

 

MINISTARSTVO   PRAVOSUĐA   REPUBLIKE  HRVATSKE

Zastupano  po Ministru  pravosuđa gospodinu  ANTI  ŠPRLJI

U  nastavku  navedeni  su  sudci  Općinskih  sudova , Županijskih  sudova i  sudci  VRHOVNOG  SUDA  REPUBLIKE  HRVATSKE koji  u  navedenim  predmetima odlučuju  po  osnovi  „POVIJESNOG  NASLIJEĐA“  dokumenata  iz  domene   prostornog  registra  nekretnina  , a  svi  su dokumenti  iz  navedene  domene     VAN  SNAGE  UPORABE  jer  su   POVJESNI  DOKUMENTI – „ARHIVSKA GRAĐA“   , koje  je  REPUBLIKA  HRVATSKA   naslijedila   u  „povijesnom  naslijeđu“. Navedeno  potvrđuje  pravna  praksa :

OPĆINSKI  SUD  U  SPLITU

Sudac gospođa KATICI BOJČIĆ . VIDOVIĆ v. r

Poslovni  broj : P – 9083/2015

sudac  gospođa   IRENA  KLISOVIĆ

poslovni  broj  :  RZ-47/14

ŽUPANIJSKOG  SUDA  U  OSIJEKU

sutkinja   gospođa  VESNA  BJELOUSOV v. r.

poslovni  broj : Gž-2875/2016

 

OPĆINSKI  SUD  U  ZADRU

Sudac  gospođa  SANJA  DUJMOVIĆ v. r.

poslovni  broj :  12 : P-1140/2016

po  sudcu  gospodinu  MARINU  DOŠENU 

poslovni  broj  : Z-3492/07

 

Općinski  sud  u  Osijeku  stalna  služba u BELOM MANASTIRU

gospodinu  ROBERTU  GOJEVIĆU

 

poslovni  broj : P-965/16

 

Poslovni  broj : P-1817/15

 

ŽUPANIJSKI  SUD  U  SPLITU

sudac gospodin  ZORAN  KEŽIĆ

Poslovni  broj : Gž-3819/2016

 

OPĆINSKI  SUD  U  GOSPIĆU

sudac  gospođa  SNJEŽAN  PERVAN

poslovni  broj  : P-12/2015

 

Općinski  sud  u  Osijeku , Stalna  služba  u  NAŠICAMA

Sudac  gospođa   MARICA  STANIĆ v. r.

Poslovni  broj : 57. P-1899/15-4

 

Sudac  gospođa  ANICA  WOLF  v. r.

poslovni  broj : 58 P-476/16

 

OPĆINSKI  SUD  U  OSIJEKU

gospođa  DALMOSLAVA  GRGIĆ  v. r.

Poslovni  broj : 13.P-1332/2015

poslovni  broj : 13.P-374/2016

 

sudac     SAŠA  REŠETAR v. r.

poslovni  broj   : 27. P-376/2016-9

 

gospođi  SNJEŽANI  ANDROŠ  v. r.

poslovni   broj :  5-P-1083/15

 

ŽUPANIJSKOG  SUDA  U  OSIJEKU

Sudac gospođa  MARIJANA   ŽIGIĆ

Poslovni  broj : Gž-296/2016

Poslovni  broj : Gž-2569/2015

 

Sudac  gospodin JOSIP  GABRIĆ

Poslovni  broj : Gž-2895/2015

 

Sudac  gospođa  JADRANKA  TOŠO  BEREČIĆ

Poslovni  broj : Gž-2551/2015

OPĆINSKI  SUD  U  VUKOVARU

Sudac gospodin  BOŽO  JELIČIĆU

poslovni  broj : 11  Broj : R/2-367/15

 

ŽUPANIJSKI SUD U  VUKOVARU

Sudac  gospođa VESNI  VRKIĆ   PERAK

Poslovni  broj : Gž-301/2016

 

VRHOVNI  SUD  REPUBLIKE  HRVATSKE

predsjednik   sudskog  vijeća :

sudac  gospodin IVAN  MIKŠIĆ

 

poslovni  broj : Rev 768/16

sudac gospođa  mr. sc. LUCIJA ČIMIĆ v. r.

poslovni  broj :  Gr2 54/15

predsjednik   sudskog  vijeća :

sudac  gospodin  dr. sc. JADRANKO  JUG

članovi  sudskog  vijeća

sudac  ĐURO SESSA  i  sutkinja  MIRJANA MAGUD

 

poslovni  broj : Rev 2539/16

Uobičajeno   mišljenje  kako  DRŽAVNIH  ODVJETNIKA REPUBLIKE  HRVATSKE  tako  i   sudaca  HRVATSKOG  PRAVOSUĐA  je  da  je   „GRAFIČKA  GEODETSKA  IZMJERA“ – katastarski  i  zemljišno knjižni  operat  izrađen u  doba  AUSTRO – UGARSKE   MONARHIJE   „UPOTREBLJIV  PROSTORNI  PODATAK“  u  smislu  „povijesnog  pravnog  naslijeđa“ pri  tome   svjesno  i  namjerno  ispušta  se  „činjenica“  da  je  donesena  „UREDBA“ Ministra financija Države Srba , Hrvata  i Slovenaca od dana 17. 11. 1924.godine koja  „grafičku  geodetsku  izmjeru“ stavlja  VAN  SNAGE  UPORABE – (datum  „ZASTARE“  javnih  isprava  izrađenih  po  osnovi  „GRAFIČKE  GEODETSKE  IZMJERE“    je  17. 11. 1924. godine).

Nacrt rješenja ministra financija od 17. 11. 1924. godine  zasniva  se  na  odluci  komisije sastavljene od  predstavnika  VOJNO GEOGRAFSKOG INSTITUTA  I  GENERALNE DIREKCIJE KATASTRA , koja  je  donijela  21. 03. 1924. godine  odluku da  se  usvaja  konformna Gauss-Krügerove projekcije meridijanskih zona. Predviđa  se da  zone  budu  3°  geografske  dužine  sa  srednjim  meridijanima od  15° ; 18° ; 21° geografske  dužine istočno  od  Greenwicha , a  svaka zona  čini poseban  koordinatni sustav.

 

Ako  je povijesno  pravno  naslijeđe katastarski  plan mjerila prikaza  1:2880 ; 1:1440 ; 1:720 ; 1:2904  u  hvatnoj  mjeri  ili  1:2500 ; 1:1250  u  dekatskoj  mjeri  iz  vremena  AUSTRO-UGARSKE  MONARHIJE i ZEMLJIŠNA  KNJIGA od  1835 godine  , a  zemljišna  knjiga   iz vremena  od  1855 godine  pa  do  17. 11. 1924. godine   tada  je „naslijeđena“  u  paketu  i  „UREDBA“ Ministra financija Države Srba , Hrvata  i Slovenaca od dana 17. 11. 1924.godine  povijesno  pravno  nasljeđe  koja  grafičku  geodetsku  izmjeru , i  ZEMLJIŠNU  KNJIGU izrađenu  po  osnovi  grafičke  geodetske  izmjere  i  sve  javne  isprave  proizašle iz  grafičke  geodetske  izmjere „GUP , PUP“  danom  17. 11. 1924.  godine  stavlja   VAN  SNAGE  OPORABE .

Ne  možemo  odabirati  „ovo  želim  naslijediti“ , „ovo  ne  želim  naslijediti“ . Povijesno  naslijeđe  je   cjelovito  i  nepromjenjivo  jer  je  definirano  vremenom „EPOHOM“   nastajanja.  

Suverena  i  samostalna   REPUBLIKA  HRVATSKA  po  osnovu   „UREDBE-UKAZA“  donesene  od  strane  VLADE  REPUBLIKE  HRVATSKE ;  Klasa: 931-01/04-01/01 ; Urbroj: 5030115-04-1  dana  04.08.2004.  godine s  punom  pravnom  snagom  s  punim  pravnim  učinkom , s punom  pravnom posljedicom  od dana 01.01.2010. godine stavljena  je  VAN  SNAGE  UPORABE  u  status  ZASTARE  –  NIŠTAVNOST  – NEUPOTREBLJIVOSTI   za  bilo  koju  uporabu  ili  odlučivanje  u  pravnom  ili   upravnom  poslu Gauss-Krügerovu projekciju  meridijanskih  zona“  .

Navedena  „UREDBA / UKAZ“  definira  da  je  od  dana  01.01.2010. godine  osnovna  i  zakonita  HTRS96/TM  KARTOGRAFSKA  PROJEKCIJA  na  ozemlju  REPUBLIKE  HRVATSKE .

REPUBLIKA  HRVATSKA pravno-kazneno  i  materijalno  odgovara  za  valjanost  i  zakonitost   svih javnih  isprava  ovjerenih   žigom  REPUBLIKE  HRVATSKE  i  potpisom  odgovorne  osobe  s  prenesenim   ovlastima.

„UREDBA-UKAZ“  donesena  od  strane  VLADE  REPUBLIKE  HRVATSKE ;  Klasa: 931-01/04-01/01 ; Urbroj: 5030115-04-1  dana  04.08.2004.  godine  donesena  je  na  prijedlog  Ravnatelja  DRŽAVNE  GEODETSKE  UPRAVE  Prof. Dr. sc   ŽELJKO  BAČIĆ  koji  je  predložio  VLADI  REPUBLIKE  HRVATSKE  na  temelju  „ZNANSTVENE EKSPERTIZE“ nezavisnog  znanstvenog  tijela  GEODETSKOG  FAKULTETA  SVEUČILIŠTA  U  ZAGREBU  koju  su  sačinili  Prof. Dr. sc. TOMISLAV  BAŠIĆ , Prof. Dr. sc. LADISLAV  FAIL  i  Prof. Dr. sc. MILJENKO  LAPAINE  uvođenje  novog  kartografskog  prikaza  HTRS96/TM – KARTOGRAFSKA  PROJEKCIJA za  REPUBLIKU  HRVATSKU.

Predmetni  navod  isključuje  bilo  koji  iskaz  da  se  radi  o  „povijesnom  nasljeđu“  jer  uvođenje  osnovne  i  zakonite  HTRS96/TM  KARTOGRAFSKE  PROJEKCIJE  u  teritorijalni  prostor  REPUBLIKE  HRVATSKE   isključivo  je  ingerencija  odgovornosti   REPUBLIKE  HRVATSKE.

„UREDBA-UKAZ“  donesena  od  strane  VLADE  REPUBLIKE  HRVATSKE ;  Klasa: 931-01/04-01/01 ; Urbroj: 5030115-04-1  dana  04.08.2004.  godine  je  „NEPOBITNA  PRAVNA  OSNOVA“  koja  je   ZEMLJIŠNU  KNJIGU   REPUBLIKE HRVATSKE  u  cijelosti  stavila   VAN  SNAGE  UPORABE  u  status  ZASTARE   danom  01.01.2010.  godine.

Predmetnu   činjenicu  sud  ne  može  promijeniti.

Predsjednik nadležnog  Općinskog  suda    po  službenoj  dužnosti  vodi  računa  da  je  „UREDBA-UKAZ“  donesena  od  strane  VLADE  REPUBLIKE  HRVATSKE ;  Klasa: 931-01/04-01/01 ; Urbroj: 5030115-04-1  dana  04.08.2004.  godine  upisana  u  ZEMLJIŠNU  KNJIGU    prvog  radnog  dana  poslije  01.01.2010.  godine

Iscrpno  obrazloženo  na „web“ stranici : https://www.hop.com.hr/2017/02/21/prica-sa-opcinskog-suda-u-osijeku-kako-je-zemljisno-knjizni-odjel-sudjelovao-u-bezakonju/

https://www.hop.com.hr/2017/02/25/demantiramo-predsjednika-udruge-sudaca-sessu-analiziom-predmeta-i-otkrivamo-strasan-kriminal-u-sudstvu/

 

https://www.hop.com.hr/2017/03/05/otkrivamo-ministarstva-pravosuda-i-graditeljstva-i-geodetska-uprava-trolist-kriminala/

Iznesena  činjenica   definira  da  su  sve  odluke , zaključci , rješenja izdana  od  strane  DRŽAVNOG  ODVJETNIŠTVA   REPUBLIKE  HRVATSKE   „NIŠTAVNA“.

Jednako  tako prethodno  iznesena  činjenica   definira  da  su  sve  odluke , zaključci , rješenja i presude  donesena  od  strane  Općinskih  sudova , Županijskih  sudova  REPUBLIKE  HRVATSKE  i  VRHOVNOG  SUDA   REPUBLIKE  HRVATSKE   „NIŠTAVNI“   jer  su  doneseni  po  osnovi  pratećih  dokumenata   javnih  isprava  iz  domene  prostornog  registra  nekretnina  koji  su  ZAKONSKI i  činjenično  VAN  SNAGE  UPORABE  za  bilo  kakvu  upravnu ili pravnu  radnju.

Promet  nekretnina ,pravo  nasljeđivanje nekretnina (USTAVNI  POSTULAT  član  48.)  , izdavanje  građevnih  dozvola , izdavanje   uporabnih  dozvola  ili  donošenje  bilo  kakvih  odluka  ili  rješenja koji  se  odnose  na  prostor  su  NIŠTAVNI jer  su  dokumenti iz  domene  prostornog  registra  nekretnina : katastarski plan , posjedovni list i zemljišna knjiga  VAN  SNAGE  UPORABE na  cijelom  teritorijalnom  prostoru   REPUBLIKE  HRVATSKE.

Korištenjem „povijesnog  naslijeđa“ , arhivske  dokumentacije prostornog  registra  nekretnina : katastarski  plan , posjedovni  list i  zemljišna  knjiga  koja  je   VAN  SNAGE  UPORABE      u  pravnim  i  upravnim  poslovima  koji  se  odvijaju  u  teritorijalnom prostoru   REPUBLIKE  HRVATSKE , nepobitno  i  činjenično REPUBLIKA  HRVATSKA  je  pravni  slijednik na  prostoru  svog  teritorija : AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE , Kraljevine Srba , Hrvata  i  Slovenaca , Nezavisne  Države  Hrvatske , Federativne  Narodne Republike  Jugoslavije i  Socijalističke Federativne Republike  Jugoslavije  iz  razloga  što se  koriste   pravni i  upravni  „akti“ država  koje  su  bile  na  ovom  prostoru. U ovom  slučaju  ne  radi  se  političkom opredjeljenju već  teritorijalnom zemljopisnom prostoru na  kojem  se  nalazi   REPUBLIKA  HRVATSKA.

REPUBLIKA  HRVATSKA  se  ne  može  odreći  svog  teritorijalnog  prostora  omeđenog  državnom  graničnom  linijom . Činjenica  je  da  za  sva  događanja  u  različitim  EPOHAMA  VREMENA  na  teritorijalnom  zemljopisnom  prostoru  ozemlja REPUBLIKE  HRVATSKE pravni  slijednik  je  REPUBLIKA  HRVATSKA.

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja  REPUBLIKE  HRVATSKE

Zastupano  po

Ministru graditeljstva  i  prostornog  uređenja  LOVRI KUŠČEVIĆU dipl. iur. 

Kako  se  prema sudskoj  praksi  radi  o  pravno  valjanim  dokumentima  iz  1914. godine  ili  1947. godine vlasnik  čija  je  imovina konfisciran – oteta  je uz naknadu. Formulacija  nije  jasna  „konfisciran je uz naknadu“  , ako  je  nekretnina „konfiscirana“  onda  je  oteta  i  za  nju  se  ne  daje  nikakva  novčana  naknada.

Pravni  slijednik  vlasnika „vila Shiller“  ili „vila Dalmacija“   ili  Pansiona Split“  ili  „Titova vila“  uz  predočenja  dokaza  o  vlasništvu  iz na  primjer 1939  godine može  zakonito  potraživati  novčano obeštećenje radi  „KONFISCIRANJA“ – otimanja  vlasništva  od  pravnog  slijednika  REPUBLIKE  HRVATSKE   u  skladu  sa  USTAVOM  REPUBLIKE  HRVATSKE  i  pratećim  zakonima .

Vila Dalmacija dosad je bila “zabranjeni grad” koji nam je u naslijeđe ostavio totalitarizam.  Pod  totalitarizmom u  ovom  tekstu  se  smatra  nasljeđe  SFRJ.

Smještena na južnoj strani Marjana vila Dalmacija, jedna je od najvećih enigmi za većinu Splićana i njihovih gostiju. Prekrasni potez sunčanijom stranom pluća grada na kojem je smještena, godinama je zabranjen za javnost i turiste.

Gradska  uprava  GRADA  SPLITA umjesto da štiti javne interese i da Vilu Dalmaciju još više otvori građanima, on zastupa privatne interese. I samo ponavlja: prodat ću ovo, ovo ću dati u plodo-uživanje, ovo u koncesiju… Uostalom, ne znamo temeljem čega bi Gradska  uprava  Grada  Splita  uopće cijeli taj kompleks dala u koncesiju kada bi se tek trebalo odlučiti je li šuma oko vile gradska ili državna, jer to DORH upravo utvrđuje. 

Uostalom, to bi povlačilo i promjene GUP-a, budući da je sadašnja namjena te parcele javna i društvena, a ne turistička, što bi onda pomicalo i granice Park-šume Marjan.

Priča vile počela je prije više od stoljeća. Na marjanskoj obali 1914. poduzetnik Franjo Schiller izgradio ju je kao vilu ‘Shiller’

Vila je izgrađena 1914. godine kao pansion s 41 sobom, a prvi vlasnik je bio Frane Schiller po čijem je prezimenu dobila prvo ime. Tridesetih godina prošlog stoljeća nosila je naziv Pansion Split, a stariji Splićane pamte da su za dolaske uglednih gostiju imućnije splitske obitelji posuđivale svoje namještaj i pribor za jelo kako bi boravak uglednicima bio na višoj razini.

Do vile su na početku vozile kočije ili se stizalo brodom. Priča kaže da ju je Schiller izgubio na kocki krajem 20-ih godina prošlog stoljeća, ali ju je nastavio voditi do smrti 1931. godine za novog vlasnika Ivana Petra Sabioncella, bogatog povratnika iz Južne Amerike koji ju je kupio za tri milijuna dinara. Kasnije su vođenje vile preuzeli Schillerovi sinovi. U početku vila nije imala bočna krila i drugi kat, a okolo su u kućama živjele splitske obitelji dok nije postala rezidencijalni kompleks Josipa Broza koji je od znatiželjnika čuvala ondašnja vojska.

Neposredno nakon Drugog svjetskog rata u Vili Dalmaciji zbrinjavana su djeca koja su ostala bez roditelja, a 1947. godine kompleks vile, pratećih zgrada i zemljišta koji se pružaju na 18 hektara konfisciran je uz naknadu kao jedna od Titovih vila, te je od tada bio je pod stalnom paskom vojske do raspada Jugoslavije.

Očito  je  da  se  podatci  o  površini  kompleksa  Vile  Dalmacije ne  slažu prema  različitim  izvorima    kompleks vile ‘Shiller’ ima  površinu  od  80ha ili  18ha , a  prema  drugim  podatcima 77.870m2 što  približno  odgovara  8ha. Privatno  vlasništvo  vile ‘Shiller’  ima  direktni   utjecaj  na  preraspodjelu  vlasništva  na  Poluotoku  Marjan  sa  posebnim  režimom nekretnine „Park  Šuma Marjan  koji  prema  zvaničnim  podatcima  ima  površinu od 342ha  iz  1964. godine.

U istočnom krilu vile je od 1927.-do 1930. bio privremeno smješten i Oceanografski institut, a početkom 30-ih je obnovljena za boravak kraljice Marije Karađorđević i sinova. Od 1947. godine vila dobiva  status elitnog odmarališta za komunističke moćnike, a godinu dana kasnije pod vilom je napravljen podzemni tunel. Poslije Titove smrti služila je za odmor komunističkih moćnika – naveo je muzejski savjetnik Goran Borčić iz Muzeja Grada Splita koji će podatke o vili uskoro objaviti u 2. nastavku knjige “Povijest pisana svjetlom”.

Riječ je o zemljištu ukupne površine 77 870 kvadrata na kojem se prostire kompleks poznat kao Titova vila ili Vila Dalmacija.

Za  one  koji  neznanju  1ha = 100m * 100m = 10.000m2  .

Površina 77.870m2 ≈ 8ha

Omeđen zidinama koji onemogućavaju  javni pristup dijelu obale, ovaj atraktivni dio Marjana uz plažu nije zatvoren, kao što je slučaj s većinom „privatiziranih“ plaža u Hrvatskoj, zbog interesa krupnog kapitala nečijeg hotela ili rezidencije jer cijelim područjem upravlja Grad Split. Na to se zemljište uknjižio 1997. godine kao pravni slijednik Općine Split, koja je od 1989. godine upisana kao nositelj prava korištenja. Naime, vila je sagrađena 1914. godine, a vlasnik joj je bio Franjo Šiler. Tridesetih godina 20. stoljeća bila je poznata i kao Pansion Split. Dio kompleksa čine i četiri manje obiteljske kuće Karlovac, Gattin, Trumbić i Nigojević, koje su 1947. godine zajedno s Vilom konfiscirane uz odgovarajuću naknadu.

Danas taj iznimno vrijedni prostor, čija je vrijednost prema procjenama iz 2009. godine za građevinske objekte vrijedila 12.141.639,00eura, a za zemljište 108.972.990,00eura, koristi nekoliko institucija i udruga za javne i komercijalne svrhe.

Što  znači „konfiscirane“ uz  odgovarajuću  naknadu ?  „Konfiskacija“ je  otimačina bez  novčane  naknade  , a  „pravična  naknada“ , da  li  to  znači, ostala  je ostala  „glava“  na  ramenu !

Da  li  je  vlasnik kompleksa  dobio  ekvivalent  procijenjene  vrijednosti  nekretnine?

12.141.639,00eura  + 108.972.990,00eura = 121.114.629,00eura

1euro = 7,4kn => 121.114.629,00eura * 7,4kn = 896.248.254,60kn

Vrijednost   jednog  objekta  koji  je  „otet“ – konfisciran vlasniku  1947. godine. Uzmete  li  u  obzir  zakonske   zatezne  kamate  od  trenutka „otimanja“ vlasništva i pridodate  ih  glavnici . Pokušajte  dalje  sami   sračunati  koji  iznos  REPUBLIKA  HRVATSKA  u  svojstvu  pravne  slijednice  u  skladu  sa  USTAVOM  REPUBLIKE  HRVATSKE  je  obavezna  isplatiti  odštetu  vlasniku  ili pravnim  slijednicima  nasljeđivanja vlasništva  nad  prostorom  Vile  Dalmacije.

Kada  bi  uzeli  u  obzir  1% zakonske  zatezne  kamate na godinu  na  iznos  od 896.248.254,60kn  dobijemo  cifru  u  iznosu za  sedamdeset  (70) proteklih  godina   627.373.778,22kn koja  se  pribraja  glavnici i  dobiva  se  dugovanje REPUBLIKE  HRVATSKE  u  svojstvu  pravne  slijednice  u  iznosu :

1.523.622.032,82kn

Vila Shiller“  ili „Vila Dalmacija“

Nalazi  se  u  vrlo  zanimljivom  fizičkom  prostoru

POLUOTOK   MARJAN

sastavni  dio  GRADA  SPLITA

Lokalna  uprava  i  samouprava  GRAD  SPLIT  uređuje  svoj  prostor  po  osnovi Prostornog  plana  uređenja  Grada  Splita  i  GUP-a.

Na  konačni izvedbeni   prostorni  plan  uređenja  i razvoja  Grada   Splita ishodi  se  mišljenje Javne  Uprave Zavoda  za  prostorno  uređenje Splitsko – Dalmatinske Županije (temeljem  člana 107. Zakona o usklađenju tog  plana s planom Splitsko – Dalmatinske Županije) , te  suglasnosti Ministarstva  graditeljstva i  prostornog  uređenja (temeljem  člana 108. Zakona , u  pogledu sa Zakonom o prostornom  uređenju i propisima donesenim na  temelju ovoga Zakona).

Na konačni  prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog Plana Uređenja Grada Splita (PPUG-a  Splita) ishodi  se  također prethodno  mišljenje Ministarstva zaštite  okoliša i prirode (članak 22. stav  2. i  članak  50. Zakona o  zaštiti  prirode NN 82/15)

Navedeni  podatak  je  citiran  iz akt  REPUBLIKE  HRVATSKE  SPLITSKO – DALMATINSKE  ŽUPANIJE  GRADA  SPLITA , Službe  za  prostorno  planiranje i  zaštitu  okoliša , Odsjek  za  prostorno  planiranje KLASA : 350-01/15-01/00035 ; URBROJ : 2181-19-02/07-17-334 od  dana : 02. veljače 2017. godine .

Zašto  se  je  ovaj  dokument  citiran ?

Grad  Split  ima  vrlo  zanimljivu  prostornu  dokumentaciju  iz domene  prostornog  registra  nekretnina  koju  vodi Područni  ured za  katastar  Split , DRŽAVNE  GEODETSKE  UPRAVE  REPUBLIKE  HRVATSKE. Zatim  ZEMLJIŠNU  KNJIGU k. o. SPLIT  koju  vodi i kontrolira  s  povjerenim  dužnim nadzorom  pravne  valjanosti  i tehničke  ispravnosti   Zemljišno – knjižni odjel Općinskog  suda  u  Splitu.

Prvo :  krenut  ću  od  „POVIJESNOG  NASLIJEĐA“  dokumenta  koji  se  po  potrebi  izvlači  iz  ladice  i  uvrštava ga  su  upravne  akte   REPUBLIKE  HRVATSKE.

Dokument  izdan  od SOCIJALISTIČKE  REPUBLIKE HRVATSKE , ZAVODA ZA ZAŠTITU PRIRODE  ZAGREB , (Ilica broj  44/I telefon 34-700  vrijedio  u  EPOHI vremena) Broj : 200/3-1964. (MK/MZ) , Zagreb 16. prosinca 1964. godine .

Iz  navedenog   dokument da  se  konstatirati  da  je  pod  kulturom „šuma – 178ha“ , a  pod  ostalim  kulturama : „pašnjak , livada  , oranica , vrt i  neplodno-kamenjar – 164ha“  što  u  postotcima  iznosi :

 

ŠUMA  :  OSTALE  KULTURE

 

52,05%   :  47,95%

Navedena  činjenica  iz  osnivačkog  akta  broj : 200/3 -1964 , MK/MZ  od  dana  16.12.1964. godine  jasno  i  nedvosmisleno  navodi  da  je  Poluotok Marjan  pod  kulturom  „šuma“  52,05% što  nije  dovoljno  da  bi  se  proglasilo  „ZAŠTIČENI  PROSTOR  PARK  ŠUMA  MARJAN“.

 

Slijedna  problematika je  privatno  vlasništvo  nad  katastarskim  česticama  na  Poluotoku  Marjan  od  1996  godine , gdje  „zakonodavac“  DRŽAVA   REPUBLIKA  HRVATSKA  po  zastupniku  lokalnoj  upravi  i  samoupravi  Gradu  Splitu  mora  uvažavati  PRIVATNO  VLASNIŠTVO  koje  na  Poluotoku  Marijan  još  uvijek  nije  definirano  po  svakoj  pojedinoj  katastarskoj  čestici .

Eksplicitno  znači  da  je Javna ustanova za UPRAVLJANJE  PARK – ŠUMOM „MARJAN“     dužna   izvršiti  popis  svih  „vlasničkih“  katastarskih  čestica  po  broj , kulturi  , klasi i  vlasniku , a  od  svakog  vlasnika   zatražiti  suglasnost  za  potrebe  „upravljanja“  nekretninom  u  privatnom  vlasništvu.

U  koliko  PRVATNI  VLASNIK  nije  dao  pismenu  suglasnost  o  upravljanju nad  katastarskom  česticom  u  privatnom  vlasništvu , ne  može  i  ne  smije  Javna ustanova za  UPRAVLJANJE  PARK – ŠUMOM „MARJAN“      uzimati  za  pravo  „UPRAVLJANJE  NEKRETNINOM  U  PRIVATNOM  VLASNIŠTVU“ .  Navedenu  činjenicu  jamči  USTAV  REPUBLIKE  HRVATSKE  i  svi  „ZAKONI  i  POD ZAKONSKI  AKTI“  moraju  biti  usklađeni  sa  USTAVNIM  POSTULATOM :  JAMČI  SE  PRAVO  VLASNIŠTVA.  

 

Park šuma Marjan nije  kulturno dobro !

Već duže vrijeme traju medijske polemike oko proglašenja zona konzervatorske zaštite u Splitu. Cijela priča otpočela je 22. listopada 2010. godine kada je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, na prijedlog Konzervatorskog odjela u Splitu, ukinulo konzervatorsku zaštitu Park šume Marjan.

Uvidom u Konzervatorsku podlogu Prostornog i Generalnog urbanističkog plana grada Splita od travnja 2003. godine kao Kulturno dobro na području Grada Splita navedena je Zona zaštićenog krajolika (citat):


“Zona zaštićenog krajolika na području obuhvata Generalnog urbanističkog plana Grada Splita jest park – šuma Marjan.”

Iz navedenog sasvim je jasno da je Park šuma Marjan kulturno dobro na području Grada Splita i to Zona zaštićenog krajolika zaštićene urbane cjeline Zone B Grada Splita.

Nadalje, u Rješenju Ministarstva kulture od 30.06.2008. kojim se utvrđuje da Kulturno – povijesna cjelina grada Splita ima svojstva kulturnog dobra, navodi se:
“Za područje poluotoka Marjan na kojemu je veći dijelom proglašena Park šuma Marjan, mjere zaštite odnose se na maksimalno očuvanje krajobraznog karaktera kulturno – povijesne cjeline, uključujući šetališta, Marjanske skale, vidilice, duž-obalne šetnice i obali. Treba strogo kontrolirati svaku nadogradnju, dogradnju i interpolacije, tj. Nove gradnje na području Marjana. Sve zahvate treba podrediti maksimalnom očuvanju vizure na Marjan i panorame s Marjana, te ambijentalnog sklada cjeline.”

 

U Obrazloženju istog Rješenja navodi se:


“Područje poluotoka Marjan s Park šumom Marjan izuzetno je vrijedna cjelina koja se osim krajobraznih, hortikulturnih i ambijentalnih vrijednosti odlikuje i kulturno – povijesnim značenjem. Na tom se području nalaze značajni arheološki lokaliteti od prahistorije, antike i srednjeg vijeka, niz srednjovjekovnih i renesansnih crkvica, ali i vrijednih građevina s početka 20. stoljeća poput Galerije Meštrović, Oceanografskog instituta, Prirodoslovnog muzeja, Meteorološke stanice i drugih.”

I iz ovog Rješenja Ministarstva kulture sasvim je razvidno da je Park šuma Marjan dio kulturnog dobra Kulturno – povijesne cjeline grada Splita.

Odlukom Gradskog vijeća Grada Splita od 27.veljače 2012. godine poluotok Marjan s Park šumom Marjan, na zahtjev Konzervatorskog odjela u Splitu, opet postaje kulturno dobro, ali ovaj put samo lokalnog značenja. Tek na pritisak javnosti i udruga civilnog društva, 24. travnja 2013. godine dio poluotoka Marjan postaje preventivno zaštićen na period od tri (3) godine, do utvrđivanja svojstva kulturnog dobra.

Danom  osamostaljenja REPUBLIKE  HRVATSKE  definirani  su  maksimalni   „DATUMI“  do  kojih  HRVATSKI  ZAKONI  smiju  pravno  djelovati  RETROGRADNO ,  a  to  su :

  1. lipnja 1991. godine
  2. siječnja 1992. godine

HRVATSKI  ZAKONI  ne  smiju  djelovati  u  drugim  suverenim  državama . Htjeli  mi  to  ili  ne  SFRJ  je  druga  suverena  država  u  kojoj  su  pravno  vladali   „ZAKONI  SFRJ-a“ , rješenja  iz  upravnog  ili  pravnog  posla  stekla  su  svoju  pravomoćnost  na  koju  REPUBLIKA HRVATSKA  nema  pravnog  utjecaja.

Suverena  i  samostalna  REPUBLIKA  HRVATSKA  donijela  je  svoj  USTAV .

USTAVNI   POSTULAT :

Članak 48. Ustava Republike Hrvatske bavi se osnovama prava vlasništva:

Članak 48.

Jamči se pravo vlasništva

 

U skladu  sa  USTAVNIM  POSTULATOM

VLASNIK  i  isključivo   samo  VLASNIK

svojim  vlasništvom   može : RASPOLAGATI  , UPRAVLJATI  i  UŽIVATI

 

S obzirom  da  je  REPUBLIKA  HRVATSKA   naslijedila  DRUŠTVENO  VLASNIŠTVO   S  PRAVOM  KORIŠTENJA  zakonodavac  DRŽAVA  REPUBLIKA  HRVATSKA  morala  je   implementirati  „USTAVNI  POSTULAT“: jamči  se  pravo  vlasništva  u   PRAVNU PRAKSU –  REGULATIVU   u  aktivnu   sudsku  praksu  kako  bi   osigurala  „PRIVATNO  VLASNIŠTVO“  nad  nekretninama.

Navedeni  „USTAVNI  POSTULAT“  implementiran  je  u  sudsku  praksu  po  osnovi  ZAKONA  O  VLASNIŠTVU  I  DRUGIM  SRODNIM  PRAVIMA , citiram:

Z A K O N

O VLASNIŠTVU I DRUGIM STVARNIM PRAVIMA

Dio prvi

OPĆE ODREDBE O STVARIMA I STVARNIM PRAVIMA

Vlasništvo i druga stvarna prava

Članak 1.

(1) Svaka fizička i pravna osoba može biti nositeljem prava vlasništva, a i drugih stvarnih prava: prava služnosti, prava iz stvarnoga tereta, prava građenja i založnoga prava na svemu što može biti objektom tih prava, ako zakonom nije drukčije određeno.

(2) Samo je jedna vrsta prava vlasništva.

Predmet vlasništva i drugih stvarnih prava

Članak 2.

(1) Predmet prava vlasništva i drugih stvarnih prava može biti svaka pokretna (pokretnina) ili nepokretna stvar (nekretnina), osim onih koje nisu za to sposobne.

 (3) Nekretnine su čestice zemljine površine, zajedno sa svime što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje, ako zakonom nije drukčije određeno.

Članak 360.

(1) Pravo upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na stvari u društvenom vlasništvu postalo je pretvorbom nositelja toga prava – pravo vlasništva one osobe koja je pretvorbom postala sveopći pravni sljednik dotadašnjega nositelja prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na toj stvari, ako je stvar sposobna biti predmetom prava vlasništva; osim ako posebnim zakonom nije određeno drukčije.

(2) Pravo upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na stvari u društvenom vlasništvu osobe koja se do stupanja na snagu ovoga Zakona nije pretvorila u subjekt prava vlasništva, postaje stupanjem na snagu ovoga Zakona pravo vlasništva dotadašnjega nositelja prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na toj stvari, ako je stvar sposobna biti predmetom prava vlasništva, osim ako posebnim zakonom nije određeno drukčije.

(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka, na odgovarajući se način primjenjuju na sva stvarna prava.

(4) Za upise prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja u zemljišnim knjigama i u drugim javnim upisnicima koji su provedeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, uzet će se da su upisi prava vlasništva.

Članak 362.

(1) Smatra se da je vlasnik nekretnine u društvenom vlasništvu osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao nositelj prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja tom nekretninom, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.

(2) Smatra se da je osoba koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao nositelj prava korištenja neizgrađenoga građevinskoga zemljišta u društvenom vlasništvu, odnosno nositelj prvenstvenoga prava korištenja takva zemljišta, vlasnik toga zemljišta, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.

(3) Smatra se da su vlasništvo Republike Hrvatske sve stvari iz društvenoga vlasništva na području Republike Hrvatske glede kojih nije utvrđeno u čijem su vlasništvu niti djeluje predmnjeva vlasništva iz stavka 1. i 2. ovoga članka, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.

(4) Što je u stavku 1. do 3. ovoga članka određeno glede stvari, vrijedi na odgovarajući način i za prava koja su bila u društvenom vlasništvu.

Zaštita pretvorenih prava

Članak 363.

(1) Osoba čije pravo vlasništva potječe od nekadašnjega prava upravljanja ili korištenja i raspolaganja stvari u društvenom vlasništvu, odnosno od nekadašnjega prava korištenja ili prvenstvenoga prava korištenja građevinskoga zemljišta u društvenom vlasništvu, ima pravo na zaštitu svoga prava kao svaki vlasnik, uz odgovarajuću primjenu odredaba članka 161. do 168. ovoga Zakona, ako nije što posebno određeno zakonom.

(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka koja se ne može osloniti na predmnjevu vlasništva, ili koja dokazuje suprotno od nje, dokazat će svoje pravo vlasništva ako dokaže da je ona odnosno njezin pravni prednik bio stekao pravo upravljanja ili korištenja i raspolaganja, odnosno pravo korištenja ili prvenstvenoga prava korištenja građevinskoga zemljišta u društvenom vlasništvu, na valjanom pravnom temelju i uz ispunjenje svih ostalih pretpostavaka koje su se za stjecanje toga prava zahtijevale u trenutku stjecanja.

 

Zemljišnoknjižno stanje kao vanjski odraz

pravnog stanja nekretnine

Upisom stvarnih prava u zemljišne knjige nastaje jedno od osnovnih načela zemljišno-knjižnog prava, a to je načelo javnosti.

Takvim upisima stvarna prava na nekretninama se čine vidljivima svima i djeluju u odnosu na sve osobe. Pravni učinak publiciranja promjena glede stvarnih prava ostvaruje se upisom takve promjene u zemljišne knjige.

Iz publicitetne funkcije proizlazi oboriva presumpcija da je osoba upisana kao nositelj knjižnog prava zaista stvarni nositelj tih prava.

Direktna pravna posljedica takve presumpcije ogleda se u činjenici da onaj tko je upisan kao nositelj knjižnog prava ne treba ni na koji drugi način dokazivati da je nositelj tog prava, osim činjenicom da je upisan kao nositelj tog prava u zemljišne knjige. Onaj tko tvrdi suprotno dužan je to dokazati i na njemu leži teret dokaza.

Nadalje, onaj tko je nositelj stvarnog prava upisanog u zemljišnoj knjizi ovlašten je raspolagati tim pravom.

Na publicitetnoj funkciji upisa temelji se i zaštita povjerenja poštenih trećih osoba koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost  zemljišnoknjižnog stanja.

Zemljišnoknjižno stanje se smatra potpunim na način da se uzima kako su u zemljišnoj knjizi upisana sva prava koja postoje na određenoj nekretnini, odnosno da na toj nekretnini ne postoje prava koja nisu upisana.

Zemljišnoknjižno stanje se smatra istinitim kada se uzima da postoje upisana knjižna prava upravo u korist osobe koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao njihov nositelj.

Zašto  se  je  ova  pravna   regulativa  navela ?

Dokument  izdan  od SOCIJALISTIČKE  REPUBLIKE HRVATSKE , ZAVODA ZA ZAŠTITU PRIRODE  ZAGREB , (Ilica broj  44/I telefon 34-700  vrijedio  u  EPOHI vremena) Broj : 200/3-1964. (MK/MZ) , Zagreb 16. prosinca 1964. godine i  odnosi  se  „NAGLAŠAVAM“  na  nekretninu  u   DRUŠTVENOM  VLASNIŠTVU .

Nekretninu na  Poluotoku  Marjan  u  društvenom  vlasništvu  odluka Broj : 200/3-1964. (MK/MZ) , Zagreb 16. prosinca 1964. godine  stavlja  pod  posebni  pravni  režim „PARK  ŠUMA  MARJAN“ .

VRLO  BITNO !

Ono  što  je  bitno  za  „ODLUKU“ Broj : 200/3-1964. (MK/MZ) , Zagreb 16. prosinca 1964. godine  nije  upisana  u  zemljišno  knjižne  uloške  vlasnika nekretnina  na  Poluotoku Marjan pa  tako  od  1996  godine navedena  „odluka“ nema  utjecaja  na katastarske  čestice  u  privatnom  vlasništvu.

Prostornog  plana  uređenja  Grada  Splita  i  GUP-a  mora  uvažavati  privatno  vlasništvo jer  se  jamči  USTAVOM nepovredivost vlasništva  i  bez  suglasnosti  vlasnika  nekretnina  na  Poluotoku  Marjan  ne  smije  proglasiti  poseban  režim nekretnina „PARK  ŠUMA  MARIJAN“.

 

BITNA  ODREDBA  USTAVA  REPUBLIKE  HRVATSKE:

 

Ustavom se  traži, suglasnost  s odredbama: članka 3. (načelo vladavine prava, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, ), članka 5. stavka 1. (načelo ustavnosti i zakonitosti) , članak 19. (Pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu. Zajamčuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti.)  Ustava Republike Hrvatske.

 

Koja  je  svrha  navoda

PRVOG , DRUGOG  i  TREČEG   PRAVNOG  REDA  JAVNIH  ISPRAVA ?

Svaki ZAKON  ili  PODZAKONSKI  AKT  koji  se  donose,   mora se voditi računa o njima  da  su   pravno  i  tehnički   provediv  što  eksplicitno  znači  :

ODLUKE , ZAKLJUČCI  i  RJEŠENJA

iz  pravnog  ili   upravnog  posla 

moraju  biti   donesena  po  osnovi

PRATEČIH  JAVNIH  ISPRAVA

PRAVNO  VALJANIH  I  TEHNIČKI  ISPRAVNIH

JAVNA  ISPRAVA  U  STATUSU 

„TREĆEG  PRAVNOG REDA“

GUP-a  ,  PUP-a ,  odluke  o  uređenju Park Šume  Marjan GRADA SPLITA

ZEMLJIŠNA  KNJIGA  k. o.  SPLIT   mora  udovoljiti  :

  1. PRAVNOJ REGULATIVI
  2. TEHNIČKOJ REGULATIVI

 

PRAVNA  REGULATIVA :

S obzirom  na  činjenicu  da  je  ZEMLJIŠNA  KNJIGA  k. o.  SPLIT   u  pravnu  uporabu  puštena  u  vremenskom  rasponu  od  1860 godine  pa  do 1870  godine u  kontekstu  vremena  provedbe  geodetske  izmjere po  osnovi  „GRAFIČKE  GEODETSKE  IZMJERE“   ZEMLJIŠNA  KNJIGA  k. o.  SPLIT  mora  udovoljavati  slijedećoj  pravnoj   regulativi.

Zemljišna  knjiga  se  pušta  u  pravnu  uporabu  po  osnovi  „UREDBE“  Ministra  pravosuđa  ili  rješenja  višeg  suda  ili   suda  kojem  je  dodijeljeno  „tehničko ovlaštenje“ donošenja  rješenja  o  puštanju  zemljišne  knjige  u   pravnu  uporabu.

Jednako tako  ovlašteni  sudac  donosi  rješenje  o  uručenju   ZEMLJIŠNE  KNJIGE  nadležnom  Zemljišno – knjižnom  odjelu  nadležnog  Općinskog  suda za  potrebe „JAVNE  UPORABE“.

Vijek  trajanja  ZEMLJIŠNE  KNJIGE  katastarske  općine  definiran  je  Pravilnikom  o  geodetskoj  izmjeri  iz  1952/53 godine  koji  definira  maksimalni  rok  između  dvije  uzastopne  geodetske  izmjere  istog   fizičkog  prostora , a  to  je  30 godina  što  putem  automatizma  definira se  maksimalni  rok  uporabe  zemljišne  knjige  jedne  katastarske  općine  i  to od datuma  puštana  zemljišne  knjige  u   pravnu  uporabu  plus  30 godina . Predmetni dan definira  zadnji  datum  do  kada  se  predmetna zemljišna  knjiga  smije  koristiti.

ZEMLJIŠNA  KNJIGA  katastarske  općine  se  može  održavati  ažurnom  putem  „TEHNIČKE   REAMBULACIJE“ ,  „DJELOMIČNE  GEODETSKE  IZMJERE“  ili  „DJELOMIČNE  KOMASACIJE  ZEMLJIŠTA“.

Koja će  se  tehnička  radnja  koristiti   za  održavanje   ZEMLJIŠNE  KNJIGE  to  je  u  funkciji  dinamike  promjene  u  fizičkom  prostoru.

Javne  isprave iz  domene  registra  nekretnina  koje  su  stavljene  „VAN  SNAGE  UPORABE“  po  osnovi  „UREDBE-UKAZA“  donesene   od  strane  VLADE  REPUBLIKE  HRVATSKE ;  Klasa: 931-01/04-01/01 ; Urbroj: 5030115-04-1  dana  04.08.2004.  godine   i   „UREDBE“ Ministra financija Države Srba , Hrvata  i Slovenaca od dana 17. 11. 1924.godine – (datum  „ZASTARE“  javnih  isprava)  :

 

U  ovom  predmetu (k. o. SPLIT Poluotok Marjan ) PROSTORNI  JAVNI  REGISTR (katastarski plan) izrađeni   su  u  kartografskom  prikazu   Gauss-Krügerovoj projekciji  meridijanskih  zona“  koja  je  prema „UREDBI-UKAZU“  donesenom  od  strane  VLADE  REPUBLIKE  HRVATSKE; Klasa: 931-01/04-01/01 ; Urbroj: 5030115-04-1  dana  04.08.2004.  godine s  punom  pravnom  snagom  s  punim  pravnim  učinkom , s punom  pravnom posljedicom  od dana 01.01.2010. godine stavljena  je  VAN  SNAGE  UPORABE  u  status  ZASTARE  –  NIŠTAVNOST  – NEUPOTREBLJIVOSTI   za  bilo  koju  uporabu  ili  odlučivanje  u  pravnom  ili   upravnom  poslu.

PROSTORNI   JAVN  REGISTRI   IZRAĐENI  U  „GRAFIČKOJ  GEODETSKOJ  IZMJERI odnosno  HVATNOJ  IZMJERI“ je  ZEMLJIŠNA  KNJIGA koja  je      „UREDBOM“ Ministra financija Države Srba , Hrvata  i Slovenaca od dana 17. 11. 1924.godine su  VAN  SNAGE  UPORABE – (datum  „ZASTARE“  javnih  isprava  izrađenih  po  osnovi  „GRAFIČKE  GEODETSKE  IZMJERE“  u  hvatnoj  mjeri  i  u  prikazanom  mjerilu  originala  katastarskog  plana  1:2880  ; 14:1440  ili  1:720 ; 1:2500 , 1:1250  ili  1:625)

REPUBLIKA  HRVATSKA pravno-kazneno  i  materijalno  odgovara  za  valjanost  i  zakonitost   svih javnih  isprava  ovjerenih   žigom  REPUBLIKE  HRVATSKE  i  potpisom  odgovorne  osobe  s  prenesenim   ovlastima.

Navedene  UREDBE  su  pravna  regulativa  koja  registre  nekretnina  stavlja   VAN  SNAGE  UPORABE  decidirano  danom    17.11.1924. godine  (ZEMLJIŠNU KNJIGU) i  01.01.2010. godine (katastarski operat : katastarski plan i posjedovni list).

ONO  ŠTO  JE  BITNO !

Neovisno  kada  je   ZEMLJIŠNA  KNJIGA   puštena  u   pravnu  uporabu  , onog  trenutka  kada  se   uvodi  NOVI   KARTOGRAFSKI  POREDAK  tog  dana  sve   ZEMLJIŠNE  KNJIGE  prethodnih  kartografskog  prikaza  putem  automatizma    stavljaju   VAN  SNAGE  UPORABE  zbog   „NE KOMPATIBILNOSTI  KARTOGRAFSKIH  PROJEKCIJA“

Suverena  i  samostalna   REPUBLIKA  HRVATSKA  po  osnovu   „UREDBE-UKAZA“  donesenog  od  strane  VLADE  REPUBLIKE  HRVATSKE ;  Klasa: 931-01/04-01/01 ; Urbroj: 5030115-04-1  dana  04.08.2004.  godine s  punom  pravnom  snagom  s  punim  pravnim  učinkom , s punom  pravnom posljedicom  od dana 01.01.2010. godine stavljena  je  VAN  SNAGE  UPORABE  u  status  ZASTARE  –  NIŠTAVNOST  – NEUPOTREBLJIVOSTI   za  bilo  koju  uporabu  ili  odlučivanje  u  pravnom  ili   upravnom  poslu Gauss-Krügerovu projekciju  meridijanskih  zona“  .

Navedena  „UREDBA / UKAZ“  definira  da  je  od  dana  01.01.2010. godine  osnovna  i  zakonita  HTRS96/TM  KARTOGRAFSKA  PROJEKCIJA  na  ozemlju  REPUBLIKE  HRVATSKE .

REPUBLIKA  HRVATSKA pravno-kazneno  i  materijalno  odgovara  za  valjanost  i  zakonitost   svih javnih  isprava  ovjerenih   žigom  REPUBLIKE  HRVATSKE  i  potpisom  odgovorne  osobe  s  prenesenim   ovlastima.

TEHNIČKA   REGULATIVA

S obzirom  na  činjenicu  da  je  ZEMLJIŠNA  KNJIGA  k. o.  SPLIT   u  pravnu  uporabu  puštena   u vremenskom  periodu  od  1860 godine  pa  do  1870  godine što  eksplicitno  znači  da  je  geodetska  izmjere prikupljana  terenskih  podataka  u  fizičkom  prostoru   provedeno  po  osnovi tehničke  geodetske  metode :  grafičke  izmjere  direktno  u  fizičkom  prostoru  su  izrađeni  izvornici  katastarski  planovi  po  osnovi  geodetskog  stola „kipregela“ .

Površina i broj  stanovnika  Grada Splita nije  isti  1870. godine  i  2017. godine pa  prema tome prostorni  registri  nekretnina  iz  1870 godine  nisu  kompatibilni  s  prostornim  podatcima  iz 2017. godine

Novija djelomična   izmjere  provedena    je  u  vremenskom  periodu  od  1972  godine  do  1976 godine po  osnovi   aero-fotogrametrijske  izmjere  u Gauss-Krügerove projekcije  meridijanskih  zona“  . Ono  što  je  bitno  ZEMLJIŠNA  KNJIGA  k. o. SPLIT  nije  „TEHNIČKOM  REAMBULACIOM“ obnovljena.

Terenski  podatci  su  u  geodetskoj  izmjeri  od  1972 godine pa  do  1976 godine  obrađeni  po  osnovi   matematičkog  modela  definiranog  na  BESSELOVOM  1841  ROTACIONOM  ELIPSOIDU osmišljenom  za  potrebe  Gauss-Krügerove projekcije  meridijanskih  zona“  .

Za  potrebe  izrade  ZEMLJIŠNE  KNJIGE  k. o.  SPLIT  terenski  podatci  obrađeni  po  osnovi  matematičkog  modela  Gauss-Krügerove projekcije  meridijanskih  zona“  podatci  su  grafički  prikazani  na  katastarskim  planovima , a  numerički  podatci  prezentirani  su  u   posjedovnim  listovima.

Komasaciona  komisija u  koju  je  delegiran  sudac  nakon završetka  izrade  katastarskog  operata  po  osnovi  „TEHNIČKE  REAMBULACIJE“ provodi  izlagane  podataka   geodetske  izmjere vlasnicima  nekretnina. Navedeno  „JAVNO  IZLAGANJE“  nakon  TEHNIČKE  REAMBULACIJE  nije  provedeno  u  k. o. SPLITU.

Teoretski  kada  se  provede  JAVNO  IZLAGANJE  vlasnik  nekretnine  ima  određena  prava :

U  koliko  je  vlasnik  suglasan  s  izneseni  podatcima  potpisuje  suglasnost  o  valjanosti  prezentiranih  podataka  , a  sudac  donosi  „zaključak“  ili „rješenje“ o  suglasnosti  vlasnika  na  prezentirane  podatke .

U  koliko  vlasnik  iskaže  prigovor  na  iznesene  podatke . Prigovor  se  unosi  u  ispravu  zbirku  prigovora  , ako  je  to   prigovor  na  tehnički  uradak  pogreška se  promptno  ispravlja  ako  je  prigovor  pravne  prirode  . Pravni  prigovor  se  rješava  u   ubrzanom  postupku  ako  je  to  moguće  ili  se  stranka  upućuje  na  redovni  pravni  postupak.

Kada  je  završeno  javno  izlaganje  i  provedene  sve  ispravke  pristupa  se  izradi   ZEMLJIŠNE  KNJIGE  koja  mora  biti  sinkronizirana po  broju   katastarske  čestice , klasi , kulturi  i  vlasniku  sa  katastarskim  operatom.

Nakon  toga   ZEMLJIŠNA  KNJIGA  se   dopunjava   pravomoćnim  sudskim  rješenjima  ili  nekim  drugim  aktima  koji  se  odnose  na  vlasništvo  nad  katastarskim  česticama.

Od  dana  01.012010.  godine  osnovna  i  zakonita  HTRS96/TM KARTOGRAFSKA  PROJEKCIJA  definirana  je  po   matematičkom  modelu  osmišljenom  na  WGS84 (GRS80)  ROTACIONOM  ELIPSOIDU .

Kartografski  prikaz  detalja  u  osnovnoj  i  zakonitoj  HTRS96/TM  KARTOGRAFSKOJ  PROJEKCIJI  nije   kompatibilan  s  podatkom  prikazanim  u Gauss-Krügerovoj  projekciji  meridijanskih  zona“.

Nekompatibilnost  kartografskih  sustava  definirana  je  TEHNIČKOM  UREDBOM  DRŽAVNE  GEODETSKE  UPRAVE

Tehnička specifikacija za određivanje koordinata točaka u koordinatnom sustavu Republike Hrvatske

KLASA: 931-01/12-01/1

URBROJ: 541-03-1-1-12-

Zagreb, 06. rujna 2012.

Moguć smjer transformacije je

samo      HTRS96>HDKS Gauss-Krügerova projekcija   meridijanskih  zona“

Ravnatelj DRŽAVNE  GEODETSKE  UPRAVE  REPUBLIKE  HRVATSKE:

Dr.sc. Danko Markovinović

Nije  razvidno  kako su  podatci „ORGINALNI  – IZVORNICI“ katastarski  planovi izrađeni  u  Gauss-Krügerova projekcija   meridijanskih  zona  i   GRAFIČKOJ  GEODETSKOJ  IZMJERI“  transformirani  u  HTRS96/TM  kartografski  prikaz  DOF11  kada  takav  transfer  prostornih  podataka  NIJE TEHNIČKI DOZVOLJEN .

Nekompatibilnost   proizlazi  iz  slijedeće  činjenice :

  1. KARTOGRAFSKI SUSTAV  HTRS96/TM  definiran  je  na  rotacionom  elipsoidu  većih  dimenzija  WGS84   definiran  u  svojstvu  osnovne  i  zakonite  kartografske  projekcije  u  teritorijalnom  prostoru  REPUBLIKE  HRVATSKE

velika  polu-os   a=6 378 137,0         ;

mala  polu-os  b=6 356 752,3142

  1. „Gauss-Krügerova projekcija meridijanskih  zona“  definirana  je  na  manjem  rotacionom  elipsoidu  popularno  nazvanom  BESSEL  1841 

velika  polu-os  a=6 377 397,2                      ;

mala  polu-os b=6 356 079,0

  1. Grafička izmjera  je  definirana  na  manjem  rotacionom  elipsoidu  popularno  nazvanom  BESSEL  1841 

VELIKA  POLUOS  ELIPSOIDA   a(BESSEL) = 6 377 397,2m  ≠  a(WGS 84) = 6 378 137,0m

MALA POLUOS  ELIPSOIDA                       b(BESSEL) = 6 356 079,0m  ≠  b(WGS 84) = 6 356 752,3142m

Kod  prelaza podataka  iz  HTRS96/TM u  „Gauss-Krügerovu projekciju  meridijanskih  zona“  površina  i  oblik  katastarske  čestice će   se    smanjiti. Kod  prelaza  iz „Gauss-Krügerova projekcija  meridijanskih  zona“  u  kartografski  prostor  HTRS96/TM  kartografski  prikaz katastarske  čestice će   se   uvećati .  Zbog  navedenih  tehnički  radnji  dolazi  do   neupotrebljivosti  bilo  kakvog   tehničkog  podatka  iz  domene  registra  nekretnina.

Navedene  činjenice  definiraju   NEUPOTREBLJIVOST   JAVNIH  PODATAKA  iz  domene   REGISTRA  NEKRETNINA  zbog  TEHNIČKIH  POGREŠAKA .

BITNA  ČINJENICA   ZA  GRAD  SPLIT !

Svi   prostorni  planovi  za  izradu  GUP-a  ili  PUP-a  moraju  biti  izrađeni  u  osnovnoj  i  zakonitoj  HTRS96/TM  KARTOGRAFSKOJ  PROJEKCIJI  od  dana  01. 01. 2010. godine.

Deklarativne  odluke  koje  su  donesene  od  dana  01.01.2010. godine  od  strane  GRADA  SPLITA  po  osnovi  generalnog  urbanističkog  plana   Grada  Splita   su  NIŠTAVNE  jer  prostorna  dokumentacija  nije  urađena  u  osnovnoj i  zakonitoj  HTRS96/TM  KARTOGRAFSKOJ  PROJEKCIJI .

Zemljišne knjige u Hrvatskoj

Zemljišne knjige vode zemljišnoknjižni odjeli kao posebne ustrojstvene jedinice općinskih sudova. Zemljišne knjige vode se ručno (ručno vođena zemljišna knjiga) ili elektroničkom obradom podataka .

Zakonom  o  zemljišnim  knjigama  član  98. stav 1.

Članak 98.

(1) Na mjestu gdje bi u zemljišnoknjižnom ulošku trebalo provesti upis odmah će se učiniti vidljivim (plomba) dan i vrijeme kad je zemljišnoknjižnom sudu stigao prijedlog za upis, te broj dnevnika zemljišnoknjižnih podnesaka pod kojim je zaprimljen (broj dnevnika). Plomba će se po službenoj dužnosti izbrisati kad se provede upis ili unese zabilježba odbijanja prijedloga za upis.

(2) Za štetu koja nastane primjenom pravila o zaštiti povjerenja u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga zbog nepravodobnoga unošenja plombe objektivno odgovara Republika Hrvatska.

S  obzirom  na  činjenicu  da  je  ZEMLJIŠNA  KNJIGA   VAN  SNAGE  UPORABE  od  dana  01.01.2010.  godine odnosno  od  17.11.1924. godine)  bilo  kakav  upis  u  ZEMLJIŠNU  KNJIGU po  osnovi  „IZVRŠNOG  RJEŠENJA“  zemljišno – knjižnog  sudca  počinjena  je  krivotvorina  javne  isprave koja  izravno  utječe   na  USTAVOM   ZAJAMČENO  PRAVO  „ jamči  se  pravo  vlasništva“    .  Izazvanu  štetu  stranci  u  pravnom  postupku odlučivanja  zemljišno-knjižnog  sudca  nadoknađuje  REPUBLIKA  HRVATSKA .  U   pravnom  postupku nadoknade  štete od  strane  REPUBLIKE  HRVATSKE stranka  ne  plaća  sudske  pristojbe.

DRUGO: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike REPUBLIKE  HRVATSKE obavezno  je   odlučivati   i  svoja  mišljenja   iznijeti  u  okviru ZAKONA  O  ZAŠTITI  PRIRODE koji  je  na  snazi  u  svezi Prostornog  plana  uređenja  Grada  Splita  i  GUP-a..

ZAKON  O ZAŠTITI PRIRODE

  1. Korištenje prirodnih dobara i prostora

Članak 20.

(1) Planovi gospodarenja prirodnim dobrima sadrže uvjete zaštite prirode.

(2) U postupku izrade planova gospodarenja prirodnim dobrima vlasnici, nositelji prava ili izrađivači planova dužni su od Ministarstva ishoditi uvjete zaštite prirode. Uvjeti zaštite prirode izdaju se u obliku rješenja.

(3) Zahtjev iz stavka 2. ovoga članka obvezno sadrži:

– podatke o nazivu plana gospodarenja, nazivu i adresi vlasnika ili nositelja prava, o razdoblju za koje se izrađuje plan i podatke o nazivu i adresi izrađivača plana,

akt nadležnog tijela iz kojega je vidljivo da je pravna ili fizička osoba vlasnik ili nositelj prava na području obuhvata plana, akt o ustanovljenju područja obuhvata plana (lovo-ovlaštenici) i kartografski prikaz područja obuhvata plana.

(4) U postupku izdavanja rješenja iz stavka 2. ovoga članka Zavod na zahtjev Ministarstva izrađuje stručnu podlogu. Stručna podloga sadrži pregled zaštićenih dijelova prirode, područja ekološke mreže i ekološki značajnih područja s pripadajućim kartografskim prikazom, prijedlog mjera zaštite i smjernica za održivo korištenje prirodnih dobara i područja ekološke mreže te mjera za očuvanje bio-raznolikosti, krajobrazne raznolikosti i geo-raznolikosti.

(5) Ministarstvo je dužno stranki izdati rješenje iz stavka 2. ovoga članka u roku od 60 dana od dana primitka urednog zahtjeva. Ako Ministarstvo u navedenom roku ne izda rješenje, smatra se da su uvjeti zaštite prirode izdani.

U  članku  20.  stav  3.  točka  2.  decidirano  je  navedeno , citiram : „akt nadležnog tijela iz kojega je vidljivo da je pravna ili fizička osoba vlasnik ili nositelj prava na području obuhvata plana“ Eksplicitno  znači  „državno  tijelo s  prenesenim  ovlastima“  (JAVNA  USTANOVA ZA UPRAVLJANJE  PARK – ŠUMOM „MARJAN“  OIB : 28929244223  sa  sjedištem na adresi : Cattanijin  put broj 2 ;  SPLIT) mora  priložiti  dokaz  o  vlasništvu  za  svaku  pojedinu  katastarsku  česticu  koje  su  uzete  u  razmatranje  za  posebni  pravni  režim ,  jednako  tako  od  svakog  pojedinog  vlasnika  nekretnina  mora  biti  pribavljena  suglasnost  da  JAVNA  USTANOVA ZA UPRAVLJANJE  PARK – ŠUMOM „MARJAN“  može  i  smije   upravljati  privatnim  vlasništvom  u  protivnom  ako  se  ne  može  dokazati   vlasništvo JAVNE  USTANOVE ZA UPRAVLJANJE  PARK – ŠUMOM „MARJAN“  odnosno  GRADA  SPLITA  ili   REPUBLIKE  HRVATSKE

NE  MOŽE  SE  PROGLASITI DEFINIRANI  PROSTOR

PARK  ŠUMOM  MARJAN  na  Poluotoku  Marjan.

U  članu  20.  stav  4.   decidirano  je  navedeno , citiram : (4) U postupku izdavanja rješenja iz stavka 2. ovoga članka Zavod na zahtjev Ministarstva izrađuje stručnu podlogu. Stručna podloga sadrži pregled zaštićenih dijelova prirode, područja ekološke mreže i ekološki značajnih područja s pripadajućim kartografskim prikazom,

Razvidno  je  da  je  odlučujući   dokument  „kartografski  prikaz  zahvatnog  prostora“.

Od  dana  01.01.2010.  godine  osnovna  i  zakonita  je  HTRS96/TM KARTOGRAFSKA  PROJEKCIJA . Svi  od  reda  prostorni  podatci   : katastarski  planovi prikazanog  mjerila  1:500 ili 1:1000  moraju  biti  prikazani  u  osnovnoj  i  zakonitoj  HTRS96/TM  KARTOGRAFSKOJ  PROJEKCIJI.

Podjela  na  listove  mora  biti  provedena  po  osnovi  tehničke  specifikacije  koju  je  odredila  DRŽAVNA  GEODETSKA  UPRAVA   REPUBLIKE  HRVATSKE   i  to  bez  izuzetka.

  1. Proglašavanje zaštićenih područja

Članak 124.

(1) Prijedlog akta o proglašavanju zaštićenog područja temelji se na:

– stručnoj podlozi koju izrađuje Zavod na zahtjev Ministarstva, a kojom se utvrđuju vrijednosti područja koje se predlaže zaštititi i način upravljanja tim područjem,

– izjavi tijela koje donosi akt o proglašenju o osiguranim sredstvima za upravljanje zaštićenim područjem,

– posebnoj geodetskoj podlozi za upis pravnog režima u katastar i zemljišnu knjigu.

(2) Stručna podloga iz stavka 1. ovoga članka sadrži detaljni opis obilježja i vrijednosti područja koje se zaštićuje, ocjenu stanja toga područja, posljedice koje će donošenjem akta o proglašenju proisteći, posebno s obzirom na vlasnička prava i zatečene gospodarske djelatnosti, te ocjenu i izvore potrebnih sredstava za provođenje akta o proglašenju zaštićenog područja.

 „ZAKON  O  ZAŠTITI PRIRODE“  uzima  se  zdravo  za  gotovo i  pretpostavlja  da  su   svi  uvjeti  iz  člana  124. ispunjeni.

Kako  u  fizičkom  prostoru  Poluotoka  MARJAN   nisu  iz poštivane  odredbe  člana  124. „ZAKONA  O  ZAŠTITI PRIRODE“  daljnja  rasprava  je  bez  predmetna  jer   osnovni  uvjeti  za  proglašenje  „PAR  ŠUME  MARJAN“  nisu  ostvareni:

Članak 126.

Akt o proglašavanju zaštićenog područja sadrži:

– naziv i kategoriju zaštićenog područja,

– opis granice zaštićenog područja,

– kartografski prikaz zaštićenog područja u analognom i digitalnom obliku, koji je sastavni dio akta o proglašavanju,

– naznaku mjerila kartografskog prikaza,

– posebnu geodetsku podlogu za upis pravnog režima u katastar i zemljišnu knjigu.

Razvidno  je  da  bi  se  mogao  proglasiti  „ZAŠTIČENO  PODRUČJE“  zakonodavac   NAGLAŠAVA  da  je  obavezno  provesti :

Posljedice koje bi mogle proisteći neusklađivanjem sa zakonskim odredbama povlače kaznene odredbe zakona o državnim službenicima i namještenicima

POSEBAN  REŽIM  NEKRETNINA  NA  POLUOTOKU   MARIJAN

NIJE  USKLAĐEN  SA  ZAKONOM  O  ZAŠTITI  PRIRODE

I  CITIRANIM   ZAKONSKIM  ODREDBAMA

 

Pravni  subjekt     UHY SAVJETOVANJE d. o. o.    zastupan  po , Krešimiru Budiši  održao  je  predavanje na   Radionici u sklopu izrade projekta „Studija održivog razvoja P. Š. Marjan“ . Da se  zamijetiti  da  održano  predavanje  nije  uvažavalo  PRIVATNO  VLASNIŠTVO  na  Poluotoku  Marijan . Da  bi  se  APLICIRALO  na  fondove  EVROPSKE  UNIJE   vlasnički  status  mora  biti  riješen  i  predočen  u  dokumentaciji i  to  ne  DEKLERATINO  već  se  dokazi  o  vlasništvu  moraju  činjenično  predočiti  s  odgovarajućim  zakonskim  ,  pravno  valjanim  tehnički  ispravnim  javnim  ispravama.

POVREĐENE   ODREDBE   ZAKONA  O  ZAŠTITI  PRIRODE

DATO   OBJAŠNJENJE  O NEUSKLAĐENOSTI   UPRAVNIH  AKATA

ZA  POTREBE   PROGLAŠENJA   PARK  ŠUME  MARJAN

Pravno  valjana  i  tehnički  ispravna   ZEMLJIŠNA  KNJIGA  katastarske  općine  SPLIT  je  isključivo  ona   ZEMLJIŠNA  KNJIGA  koja  je  izrađena  u  osnovnoj  i  zakonitoj  HTRS96/TM  KARTOGRAFSKOJ  PROJEKCIJI.

Grafički  prikaz – katastarski  planovi  u  mjerilu  1:1000  ili  1:500 svih  katastarskih  čestica  na  Poluotoku  Marjan  moraju  biti  izrađeni  u  osnovnoj  i  zakonitoj  HTRS96/TM  KARTOGRAFSKOJ  PROJEKCIJI   sa  naznačenim  brojevima  katastarskih  čestica i  deklariranim  vlasnicima  iz  zemljišne  knjige  sa   sinkroniziranim brojevima  katastarskih  čestica  u  zemljišnoj  knjizi  i  katastarskom  planu  .

GUP  i  PUP  zadanog  prostora  Poluotok  Marjan  mora  biti  urađen  na  ažurnim katastarskim  planovima  izrađen  u  osnovnoj  i  zakonitoj  HTRS96/TM  KARTOGRAFSKOJ  PROJEKCIJI.

Pozitivni  Z A K O N I   REPUBLIKE  HRVATSKE :

ZAKONU O GRADNJI   (NN 175/03))

ZAKON  O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI

Klasa: 011-01/07-01/63  ;  Urbroj: 71-05-03/1-07-2  ;  Zagreb, 13. srpnja. 2007.

Sa  punom  pravnom  snagom  , sa  punim  pravnim  učinkom  i  s  punom  pravnom  posljedicom  do  dana  01. 01. 2014. godine

Prema  navedenim  zakonima   izgrađeni  objekti  u  fizičkom  prostoru   REPUBLIKE  HRVATSKE   stekli  su  zaštitnu  mjeru  „ZASTARE“  za  bilo  koji  pravni  ili   upravni  progon  pred  nadležnim   državnim  tijelima  REPUBLIKE  HRVATSKE

Iscrpno  obrazloženo na  „web“ stranici : https://www.hop.com.hr/2017/02/23/strucno-razotkrivamo-zakonsko-i-fizicko-nasilje-a-mrak-taritas-nad-gradanima-i-privatnom-imovinom/

 

https://www.hop.com.hr/2017/01/11/ministarstvo-urbanizma-i-graditeljstva-rh-ne-primjenjuje-pozitivne-zakone-republike-hrvatske-koje-je-donio-sabor-republike-hrvatske/

Dovođenjem  JAVNIH  ISPRAVA  iz  domene   registra  nekretnina  u  status  NIŠTAVNOSTI  – ZASTARE  odnosno  stavljanja  javnih  isprava  VAN  SNAGE  UPORABE  srodne  zakone  dovode  do  pravne  i  tehničke  NEPROVEDIVOSTI  odnosno  odgovornost DRŽAVE  zbog   načinjene  štete  pri  postupanju  u  skladu  sa  TEHNIČKI  NEPROVEDIVIM ZAKONOM  , a  donošenja   rješenja  ili  presuda  po  osnovi  JAVNIH  ISPRAVA  u  statusu  zastare  odnosno  stavljenih   VAN  SNAGE  UPORABE  su  NIŠTAVNA – NEUPOTREBLJIVA  i  ne  smiju  izazvati  bilo  kakav  učinak  na  vlasnike  izgrađenih  objekata.

 

Za  sve  srušene  objekte   u  privatnom  vlasništvu   , a  po  osnovi ZAKONA O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA  (Klasa: 011-01/12-01/93 ; Urbroj: 71-05-03/1-12-2 ;Zagreb, 18. srpnja 2012.) REPUBLIKA HRVATSKA  je  dužna  obeštetiti  vlasnike  izgrađenih  objekata , NOVČANO , i  dovesti  objekt  u  prvobitno  stanje  o  trošku   REPUBLIKE  HRVATSKE   odnosno ministara  graditeljstva i  prostornog  uređenja gospođe   ANKE  MRAK  TARITAŠ   i  gospodina  IVANA  VRDOLJAKA

 

Eklatantan primjer  pravne   i  tehničke  neprovedivosti  je

 

ZAKON O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA

Klasa: 011-01/12-01/93
Urbroj: 71-05-03/1-12-2
Zagreb, 18. srpnja 2012.

jer  su  sve  odluke  , rješenja  donose  po  osnovi   JAVNIH  ISPRAVA formiranih  po  osnovi  „grafičke  geodetske  izmjere“ stavljeni  VAN  SNAGE  UPORABE  po  osnovi  „UREDBE“  donesene  od  strane   Ministra financija Države  Srba , Hrvata  i Slovenaca  od  dana  17. 11. 1924.godine i  javne  isprave  iz  domene  prostornog  registra  nekretnina  izrađene  po  osnovi  geodetske  izmjere u  kartografskom  prikazu   Gauss-Krügerove projekcije  meridijanskih  zona“  koja  je  prema „UREDBI-UKAZU“  donesenom  od  strane  VLADE  REPUBLIKE  HRVATSKE ;  Klasa: 931-01/04-01/01 ; Urbroj: 5030115-04-1  dana  04.08.2004.  godine s  punom  pravnom  snagom  s  punim  pravnim  učinkom , s punom  pravnom posljedicom  od dana 01.01.2010. godine stavljena  je  VAN  SNAGE  UPORABE  u  status  ZASTARE  –  NIŠTAVNOST  – NEUPOTREBLJIVOSTI   za  bilo  koju  uporabu  ili  odlučivanje  u  pravnom  ili   upravnom  poslu.

Stanje  ZASTARE  javnih  isprava  iz  domene   registra  nekretnina onemogućava  u  cijelosti Ministarstvo  graditeljstva  i  prostornog  uređenja  RH  u  provedbi ZAKON-a O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA  jer  sva  rješenja  po  osnovi  navedenog  zakona su  NIŠTAVNA  ne  mogu i  ne  smiju  izazvati  nikakav  pravni  učinak  spram  vlasnika  nekretnine .

Državnim  službenicima  i  namještenicima  REPUBLIKE  HRVATSKE  s  prenesenim  ovlastima   su  poznate   navedene  činjenice.

U pravnom  postupku  „KAZNENOM  POSTUPKU“  država ,  zakonodavac je  dužan  u  cijelosti  obešteti  vlasnika  nekretnine  za  nanesenu  štetu  uništavanjem   vlasništva.

O  umanjenju  nečijeg  vlasništva  uz  opravdani  razlog  može  isključivo  uz  proveden  dokazni  postupak  donijeti  rješenje  ili  presudu  Općinski sud , Županijski  sud ili  Vrhovni  sud  REPUBLIKE  HRVATSKE  gdje  Ministarstvo  graditeljstva  i  prostornog  uređenja  RH   mora  dokazati  da  su  njihovi  djelatnici  „građevinski  inspektori“  postupali  u  skladu  sa  zakonom  i u  skladu  sa  vremenskim  ograničenjima zaštite  vlasnika  „VRIJEME  ZASTARE“. Postupanja  upravnog  tijela  o  podizanju  upravnog ili  pravnog  postupka  protiv  vlasnika  nekretnine mora  zadovoljavat   određene  pravne  regulative , a  kako  su   javne  isprave  iz  domene  prostornog  registra  nekretnina : ZEMLJIŠNA  KNJIGA , KATASTARSKI PLAN , POSJEDOVNI  LIST  , GUP  i  PUP  ,  VAN  SNAGE  UPORABE  od  dana  01. 01. 2010. godine nema   uvjeta  za  bilo  kakav  upravni  ili  pravni  postupak  protiv  vlasnika  izgrađenih  objekata..

Ukoliko  Ministarstvo  graditeljstva  i  prostornog  uređenja  RH   ne  može  dokazati  ispravnost  postupanja  njenih  državnih  službenika  i  namještenika  u  skladu  sa  pravnom  snagom  zakona EPOHE  u  kojoj  je    promjena  u  fizičkom  prostoru nastala,  nadležni  sud  je  obavezan  izdati  sudsku  zaštitnu  mjeru  vlasništva   vlasnika  nekretnine .

 

S  obzirom  na  činjenicu  da  GRAD  SPLIT prostornu  dokumentaciju : Prostorni plana uređenja Grada Splita  nije  izradio  u  osnovnoj  i  zakonitoj  HTRS96/TM  KARTOGRAFSKOJ  PROJEKCIJI  od  dana  01. 01. 2010. godine već  permanentno  Prostorni plana uređenja Grada Splita  izrađuje  na  osnovu  „KRIVOTVORINA“ sva  pitanja o  NIŠTAVNOSTI  Prostornog plana uređenja Grada Splita proslijeđena  su  Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja  RH OIB: 95093210687 Ulica Republike Austrije 20, Zagreb.

 

Na  predmetna  pitanja  nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja  RH  nije  se  očitovalo  već  odgovornost  prenijelo  na  lokalnu  upravu  i  samoupravu  što  je  razvidno  iz  citata  KLASA : 041-01/17-02/1 , URBROJ : 531-01-17-2  od  dana  27. siječnja 2017. godine , što  je  NEPRIMJERENO , citiram :

         „Ovo  Ministarstvo nema  nadležnost sudjelovanja u  izradi prostornih  planova jedinica lokalne  samouprave , već  sukladno odredbama članka Zakona , provodi postupak izdavanja suglasnosti na  konačni  prijedlog prostornog plana u pogledu usklađenosti s odredbama Zakona i propisima donesenim  na temelju istog , te  pri  tome ne  može  utjecati na odabir i svrsishodnost planirabih  rješenja , osim u  slučaju njihove suprotnosti s odredbama Zakona.

Ministar

Lovro Kušćević dipl. iur.“

 

Navod  gospodina  Ministra  LOVRE KUŠĆEVIĆA  dipl. iur. „NIJE  TOČAN“, jer u  predmetnom  tekstu  je  obrazloženo   NE POŠTIVANJE  USTAVA i ZAKONA  REPUBLIKE  HRVATSKE  pri  izradi Prostornog  plana uređenja Grada Splita  iz  tog  razloga  Ministar  LOVRO  KUŠĆEVIĆ  može  i  mora  uskratiti  suglasnost  za  Prostorni  plan uređenja Grada Splita  i  vratiti  ga  na  ponovnu  izradu  u  skladu  sa  važećim  ZAKONIMA REPUBLIKE HRVATSKE.

Razvidno  je  da  se  „POVJESNO  NASLIJEĐE“ – arhivski  dokumenti  iz  domene  prostornog  registra  nekretnina  primjenjuju  prema  potrebi , a  to  znači  da  REPUBLIKA  HRVATSKA kada  to  njoj  , državi , odgovara  PRAVNI  SLIJEDNIK  država  koje  su   egzistirale  u  ovom  geografskom  prostoru , a  kada  državi, REPUBLICI  HRVATSKOJ ,  ne  odgovara  tada  nije  „pravna slijednica“ država  koje  su  obitavale  kroz  povijest  na  ovim  prostorima.

 

DRŽAVNA  GEODETSKA  UPRAVA   REPUBLIKE  HRVATSKE

Zastupano  po   ravnatelju dr. sc. Damiru Šanteku

Prva katastarska izmjera grada Zagreba

Kada  glavni  grad  ZAGREB nema  sređenu dokumentaciju  prostornog  registra nekretnina kakva  je  onda   situacija  u  ostalim  dijelovima REPUBLIKE HRVATSKE ?

Kako  je  područje Republike  Hrvatske bilo administrativno dijelom pod  upravom Austrije , a dijelom pod  upravom Ugarske , izmjerom  su  jasno  definirana  ta  dva  područja. Izmjera je  izvršena grafičkom  metodom bez  projekcije , usvajanjem više  koordinatnih  sustava :

Za  svako  područje posebno s  ciljem da posluži točno određenoj  svrsi.

Zemljišna knjiga pripadala je pod takozvano  „AUTONOMNO SUDSTVO“ pod  utjecajem bečke administracije i potpuno  neovisna.

Prva izmjera Zagreba izvedena je u sklopu katastarske izmjere Austro-Ugarske na osnovi Carskog patenta iz 1817. god., a na našem području je uspostava katastra zemljišta trajala od 1818. do 1884. godine. Nakon te detaljne katastarske izmjere izdan je 1878. god. plan grada iz kojega se može zorno vidjeti njegovo prostiranje u to doba. Za područja gdje nije poslije provedena numerička izmjera, a takvih područja u nadležnosti Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove grada Zagreba ima još dosta, još uvijek su u upotrebi podaci te grafičke katastarske izmjere. Detaljna izmjera zemljišta započinjala je opisom granica katastarskih, odnosno poreznih općina. Prva katastarska izmjera, koja je u najvećem dijelu današnje Hrvatske obavljena između 1853. i 1864. godine, obuhvaćala je 1222 katastarske općine s ukupno 2 651 260 katastarskih čestica na površini od 3 353 718 jutara i 498 četvornih hvati. Bio je to golem posao obavljen za relativno kratko vrijeme, s relativno malim brojem geodetskih stručnjaka, ukupno 150.

Za detaljnu izmjeru terena razvijana je tzv. geometrijska mreža duljina stranica od 200 do 300 hvati, vezana na točke triangulacije IV. reda. Izmjera je uglavnom izvedena tzv. grafičkom metodom geodetskim stolom, ali za izgrađene dijelove primjenjivala se i ortogonalna metoda. Planovi su rađeni neposredno na terenu, u mjerilu 1:1440 za intravilan, a u mjerilu 1:2880 za ekstravilan. Ta mjerila proizlaze iz hvatnog sustava mjernih jedinica koji se primjenjivao u ono doba. Jedinica za duljinu bečki hvat iznosi 1,896484 m. Iz te mjerne jedinice proizlazi mjerilo određeno iz odnosa: 1 palac : (40×72) palca = 1 : 2880 jer je 1hv = 72 palca. Godine 1871. u Austro-Ugarskoj je uveden metarski sustav za mjerenje duljina, ali se stari sustav još dugo vremena zadržao u praksi, osobito u zemljišnim knjigama, gdje se zadržao do danas.

Izgrađeni dio Zagreba prikazan je na 10 listova planova mjerila 1:1440 koji su umnoženi litografijom. Dimenzije korisnog prostora tih planova iznosile su 25 palca × 20 palca, odnosno 65,85 cm × 52,68 cm. U svrhu izrade, odnosno izgleda  tih planova 1820. god. izdan je i prvi topografski ključ.

 

Druga katastarska izmjera grada Zagreba

Druga katastarska izmjera grada provedena je numeričkom metodom od 1909. do 1913. god. Mjerenja su izvedena uglavnom ortogonalnom metodom, jer tahimetrijska metoda mjerenja tada još nije bila dovoljno poznata, pa ni sigurna za primjenu u praktičnom radu. Izmjera je obavljena u metarskom sustavu, a računanje površina izvedeno je u četvornim metrima ali i u četvornim hvatima . Pri njezinoj realizaciji je istaknuto da će ta obnovljena katastarska izmjera, osim za fiskalne potrebe, služiti i za razne tehničke potrebe u razvoju  grada.

Grad Zagreb se tada sastojao od šest katastarskih općina: Gornji grad, Donji grad, Vlaška ulica, Žitnjak, Nova ves i Lašćina. Izmjera je obuhvaćala 8200 katastarskih čestica na površini od 66,87 km2.  Izrađeno je 97 listova katastarskog plana u mjerilu 1:1000 za intravilan (naseljeni  dio), a 82 lista u mjerilu 1:2000 za ekstravilan (nenaseljeni  dio). Ti se listovi plana još i danas upotrebljavaju kao službena evidencija o pravnom stanju nekretnina u zemljišnoj knjizi, iako je izvršena i treća katastarska izmjera grada Zagreba. U katastarskoj evidenciji oni služe samo u svrhu uspoređivanja sa stanjem upisanim u zemljišnoj knjizi. Cijepanje starih zemljišnoknjižnih čestica obavlja se prema katastarskim česticama. Često se takve novoformirane zemljišnoknjižne čestice sastoje od više dijelova čestica koje su upisane u različite zemljišnoknjižne uloške, pa je nemoguće u redovitom postupku u zemljišnoj knjizi upisati novu zemljišnoknjižnu česticu na stvarnog vlasnika. Zbog toga u zemljišnoj knjizi ima velik broj zaprimljenih geodetskih elaborata koji stoje neriješeni, a za njihovo rješavanje potreban je zemljišnoknjižni ispravni postupak.

Zagreb se i dalje širio, a najviše na jug, tj. preko Save, i to uglavnom kolektivnom stambenom izgradnjom, čiji su stanovi u zemljišnoj knjizi upisani u knjigu položenih ugovora. Širenje grada dešavalo se i u ostalim područjima, i to često nelegalnom gradnjom. Nova izmjera grada trebala je evidentirati postojeće stanje i stvoriti geodetske podloge za planiranje daljnjeg širenja grada. Detaljna je izmjera pokrenuta na inicijativu Gradskog poglavarstva, koje je pritom istaknulo činjenicu da se zemljišna knjiga razilazi s katastrom, odnosno da su katastarski planovi netočni i nepouzdani pa ne zadovoljavaju svojoj svrsi te je potrebna nova izmjera. Pošto su kod nove izmjere podjednako zastupljeni različiti faktori, opravdano je da svatko, razmjerno svom interesu, pridonese za troškove koji se tu pojavljuju.

         Godine 1926. izvršena  je  reambulacija i  revizija svih  kultura  zemljišta (tada zvana „razređenje  težadbenih promjena upisanih u  mjeničkim popisima“) , a godinu dana  kasnije izrađen je  novi katastarski operat prilagođen poslovima poreznih jedinica i  osnivanju zemljišne  knjige.

Održavanje druge katastarske izmjere grada Zagreba

Nakon završetka druge katastarske izmjere grada Zagreba 1913. god. u cijeloj Europi približavao se Prvi svjetski rat, koji je ostavio traga i na geodetskoj djelatnosti. U ratnim okolnostima održavanje katastarske izmjere bilo je u drugom planu. Nakon okončanja rata i uspostave Kraljevine Jugoslavije, geodetskoj službi u Hrvatskoj trebalo je punih deset godina da se organizira. Kako Hrvatska u mađarskom dijelu Austro-Ugarske Monarhije nije imala ustrojenu katastarsku službu za održavanje katastarske izmjere, tako ju nije imao ni grad Zagreb. Organiziranje katastarske službe događa se tek 1928. godine, kada je donesen prvi Zakon o katastru zemljišta, a na osnovi njega 1930. god. i različiti geodetski pravilnici, pa tako i Pravilnik o održavanju katastra u općinama u kojima je katastar izrađen na osnovi premjera.

Listovi katastarskog plana izrađeni nakon druge katastarske izmjere umnoženi su 1915. god. u Budimpešti. Umnožavanje je izvedeno na vrlo lošem papiru, na kojem je bilo teško crtati tušem, a o brisanju nepotrebnih sadržaja ili eventualnih pogrešnih unosa da se i ne govori. Osim toga, nisu bili adekvatno spremljeni te su bili izloženi fizičkom oštećivanju i prljanju. S jedne strane su postojeći listovi katastarskog plana, kroz vrlo kratko vrijeme, fizički osjetljivo oštećeni, a s druge strane su podaci katastarske izmjere, zbog neodgovarajućeg i neažurnog održavanja postali nepouzdani. Naime, grad Zagreb je nakon Prvog svjetskog rata ponovno znatno izmijenio svoj izgled, izrasla su nova naselja na periferiji za koja nije bilo adekvatnih planova prikladnih za održavanje. Važno je znati da nije bilo tehničkih normativa o tome kako bi trebalo održavati katastarsku izmjeru na osnovi pojedinačnih mjerenja, pa je u tekućim poslovima održavanja, kada je ono i uspostavljeno, vladala velika neujednačenost. Skice izmjere, kao ni drugi tehnički formulari, nisu imali propisane oblike u pogledu sadržaja i veličine. Zbog toga je povezivanje mjerenja s onima obavljenima prije bilo vrlo teško, odnosno nije ni postojalo. To je dovodilo do sve češćih pogrešaka u označavanju brojeva i pod-oznaka u osnivanju novih katastarskih čestica.

Nakon Drugog svjetskog rata katastar zemljišta bio je punih osam godina, od 1945. do 1953., u mirovanju. U godinama nakon rata grad Zagreb obuhvaća područje od 45.418 katastarskih jutara, dok je nakon druge katastarske izmjere imao samo 11.691 katastarsko jutro. Mnoga su nerazjašnjena stanja proizašla uglavnom iz političkog pristupa nove vlasti instituciji posjeda i vlasništva i njihovoj registraciji u službenim evidencijama. Zemlja se masovno dijelila među korisnicima (građevinske parcelacije, razvrgnuća suvlasništva, zaostavštine nesređenih imovinskih odnosa iz razdoblja prije i za vrijeme rata i dr.), a privatna

je geodetska praksa bila čas dopuštena, a čas ukidana.

Z A N I M L J I V O ST

U prvom broju Glasila geometara Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca iz 1919., što ga je izdalo tada osnovano Društvo Geometara Kraljevine SHS, u prvom članku V. Filkuka, profesor na Geodetskom tečaju u Zagrebu, objavljuje članak u nastavcima Projekcije zemaljske izmjere u Hrvatskoj i Slavoniji (Filkuka 1919a). Opisuje konformno preslikavanje rotacijskog elipsoida na sferu po Gaussu i dvije tada upotrebljavane projekcije za potrebe izmjera: stereografsku projekciju sfere i projekciju sfere na valjak (cilindrična projekcija). Kako se vidi, a i sam autor tvrdi, u to se doba pogodnim smatralo dvostruko preslikavanje, najprije elipsoida na sferu, na kojoj su se izvodila izjednačenja triangulacijske mreže, pa sfere u ravninu u kojoj je izvedena detaljna izmjera.

U Glasilu geometara br. 4, 5 i 6, str. 69–72., u Zapisniku Odborske sjednice obdržavane dne 22. lipnja 1919. u Zagrebu stoji da Filkuka (1919b) iznosi prijedlog za rješenje nekih pitanja koja se mogu prihvatiti i prije nego li tek osnovano Društvo geometara Kraljevine SHS prihvati organizaciju ukupnoga geodetskog rada. U tom prijedlogu pod točkom Ia. stoji: “Za projekciju zemaljske izmjere ima se upotrijebiti konformna projekcija na valjak sa širinom pojasa od jedan i pol stupnja na zapad i istok od osi X. Pripravne radnje za ovu projekciju imao bi obaviti vojni triangularni ured”. Filkuka zapravo predlaže uvođenje Gauss-Krügerove projekcije meridijanskih zona.

Posljednje poglavlje smjernica “Osnovni geodetski radovi u F.N.R. Jugoslaviji” (SGU 1953, str. 193–255), posvećeno je tijeku rasprave i donošenja odluke o izboru projekcije koje je započelo 1921. godine, a konačna je odluka donesena 1924. U tom poglavlju citirani su brojni arhivski dokumenti i članci iz toga doba. Tu su sadržani i dijelovi referata, rasprava i članaka A. Faschinga o pitanju izbora projekcije. A. Fasching je u to doba bio suradnik Generalne direkcije katastra Kraljevine SHS i poznata su njegova zauzimanja za upotrebu stereografske projekcije za topografsku izmjeru (SGU 1953). Na kraju poglavlja dan je nacrt rješenja ministra financija od 17. 11. 1924. u kojem se propisuje uvođenje Gauss-Krügerove projekcije kao službene projekcije. Projekcija je zadana s tri koordinatna sustava, srednji meridijani 15°, 18° i 21°, upotrebljava se Besselov elipsoid, greenwichki početni meridijan, a ravninske se koordinate zapisuju po prijedlogu Baumgartena, odnosno apscise se mjere od ekvatora, a ordinatama se dodaje konstanta 500 000.

Nacrt rješenja ministra financija od 17. 11. 1924. godine  zasniva  se  na  odluci  komisije sastavljene od  predstavnika  VOJNO GEOGRAFSKOG INSTITUTA  I  GENERALNE DIREKCIJE KATASTRA , koja  je  donijela  21. 03. 1924. godine  odluku da  se  usvaja  konformna Gauss-Krügerove projekcije meridijanskih zona. Predviđa  se da  zone  budu  3°  geografske  dužine  sa  srednjim  merdijanima od  15° ; 18° ; 21° geografske  dužine istočno  od  Greenwicha , a  svaka zona  ćini poseban  koordinatni sustav.

U Geometarskom glasniku iz 1928. i 1929. objavljen je niz članaka pod naslovom Projekcija novog katastarskog premera u Kraljevini SHS (Abakumov i dr. 1928, 1929). Niz započinje kratkim uvodom o nužnosti kartografskih projekcija i zahtjevima koji se u vezi s njima postavljaju u katastru. Posebno se ističe zahtjev da se računanje površina na planovima i obrada geodetskih mjerenja u detaljnoj izmjeri može izvesti bez vođenja računa o deformacijama projekcije. Daje se izvod osnovnih jednadžbi Gauss-Krügerove projekcije, ispitivanje slike triangulacijske stranice (geodetske linije), konvergencija meridijana i linearno mjerilo. To nije kraj niza, ali u sljedećim brojevima Geometarskog glasnika niz se nije nastavio objavljivati.

 

U časopisu Hrvatska državna izmjera, službenoga glasnika Odsjeka za Državnu izmjeru Nezavisne Države Hrvatske, broj 5 iz 1942. godine, objavljen je članak N. Abakumova pod naslovom Gauss-Krügerova projekcija u primjeni na područje Nezavisne Države Hrvatske (Abakumov 1942). U toj kratkoj raspravi autor postavlja pitanje projekcije za teritorij tadašnje države koji se u smjeru istok-zapad protezao od otprilike 14°30′ do 20°30′ . Autor razmatra postojeću varijantu Gauss-Krügerove projekcije s 3 zone i srednjim meridijanima na 15°, 18° i 21° i zaključuje da su za promatrano područje potrebne sve tri zone. Razmatra rješenje da se manji dio pripada najistočnijoj zoni prikazuje u srednjoj zoni uz upotrebu zasebnoga linearnog modula kako bi se deformacije svele na dopuštene. Zatim daje mogućnost da se izaberu dvije zone sa srednjim meridijanima na 16° i 19°, ali smatra to lošim rješenjem zbog odustajanja od prihvaćene podjele u drugim državama. Na kraju nešto detaljnije razmatra jednu zonu širine 6° sa srednjim meridijanom na 17°25,9′ . Naglašava potrebu uvođenja nekoliko linearnih modula kako bi se deformacije održale ispod 0,0001.

Navedeni  „TEHNIČKI“ podatak  nedvojbeno   definira  REPUBLIKU  HRVATSKU u  svojstvu  pravne  slijednice NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE.

Katastar  zemljišta služi kao podloga za pravedno oporezivanje zemljišta i izradu zemljišnih  knjiga , te  da su svi poslovi izvedbe , održavanja , obnavljanja i nadzora  u  nadležnosti „GENERALNE DIREKCIJE KATASTRA PRI  MINISTARSTVU FINANSIJA“.

         Navedenom  činjenicom  se  koristi Kraljevina  Srba Hrvata i  Slovenaca , NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA , Federativna Narodna Republika Jugoslavija , Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija  i  REPUBLIKA HRVATSKA.

Pravni  propisi (zakoni , uredbe , naredbe pravilnici i  dr. ) koji  su  bili  na  snazi na  dan  06. travnja 1941. godine  (Nezavisna  Država  Hrvatska   proglašena  je  10. travnja  1941. godine) , primjenjivat  će  se  u  REPUBLICI HRVATSKOJ kao  pravna pravila , a  odnosi  se  na  propise koji nisu  uređeni važećim  zakonima Republike  Hrvatske ukoliko  su u  skladu s  Ustavom i  zakonima Republike Hrvatske

Preuzeti  propis je  usklađen s Ustavom i  zakonom Republike Hrvatske . Novom odredbom zakon predviđa da  građani , udruženja građana i druge građanske pravne osobe imaju pravo vlasništva na stambene zgrade i stanove , poslovne zgrade i poslovne prostorije i sredstva za rad , a stječu  se  upisom u zemljišne knjige.

Paragrafi Općeg građanskog zakona i drugi pravni propisi , koji su bili na  snazi  na dan 06. travnja 1941. godine , glede prava plodo-uživanja , prava uprave , prava stanovanja , prava stvarnog tereta i zadužbina (zaklada) , primjenjivat će se kao pravna pravila ukoliko su u suglasnosti s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske. 

Treća katastarska izmjera grada Zagreba

Nagli razvoj i širenje grada Zagreba nakon Drugog svjetskog rata te slabo organizirana služba održavanja ranijih katastarskih izmjera doveli su do potrebe provođenja nove katastarske izmjere. Zagreb se u to vrijeme prostirao na 74,6km2 , bio je podijeljen na 112 katastarskih općina, a imao je 300.000 stanovnika. Stoga su narasle potrebe za rješavanjem različitih komunalnih pitanja, a geodetsko-katastarska dokumentacija, koja je trebala biti osnova svih tehničkih, urbanističkih, upravnih i gospodarskih planiranja i projektiranja, postala je neadekvatna.

Novi dijelovi grada imali su samo planove grafičke izmjere koji nisu bili prikladni za te potrebe. Već je pedesetih godina prošlog stoljeća Jonke pisao: “Kvaliteta podataka koje pružaju takvi katastarski planovi opada svakodnevno. Zaostaci u održavanju izmjere, obimni novi zahtjevi, koji se stručno ne dovršavaju, umanjuju povjerenje koje se imalo u podatke državne izmjere. Treba izrađivati planove sa horizontalnim i vertikalnim prikazom, planove koji su upotrebljivi za sve vrste tehničkih  djelatnosti vezane za zemljište” (Jonke 1957).

Takvo stanje dovelo je do odluke o pristupanju trećoj detaljnoj katastarskoj izmjeri grada. Najprije su 1958. godine obavljeni radovi detaljne izmjere južno od Save na području katastarskih općina Blato, Klara, Otok i Čehi.

Godine 1959. izmjerena je katastarska općina Trnje, 1960. Trešnjevka, Rudeš te dijelovi Vrapča, Stenjevca i Podsuseda, 1961. Pešćenica i Žitnjak te dio Sesveta, a 1962. i 1963. provedena je izmjera katastarskih općina Črnomerec, Maksimir, Dubrava, Resnik i Jakuševac.

Drugi dio detaljne izmjere Zagreba započet je 1963. god. primjenom fotogrametrijske metode na području katastarskih općina Stupnik, Demerje, Brezovica, Obrež i Odra te dijelova Medvednice od Podsuseda do Remeta. Na kraju je terestričkim metodama izmjereno područje središta grada i njegovi sjeverni dijelovi, a naknadno je provedena izmjera katastarskih općina Gornji Stenjevec i Gornje Vrapče fotogrametrijskom metodom.

 

Treća katastarska izmjera u gradu Zagrebu provedena je od 1958. do 1965. god.

 

U devedesetim godinama prošlog stoljeća od grada Zagreba su se odvojili kao zasebni gradovi Zaprešić, Samobor i Velika Gorica, tako da danas Gradski ured za katastar i geodetske poslove grada Zagreba ima u nadležnosti 50 katastarskih općina. Od tih 50 katastarskih općina, njih 18 je prikazano isključivo na listovima plana mjerila 1:1000, 14 na listovima plana mjerila 1:2880, a 18 dijelom na listovima plana mjerila 1:1000, a dijelom na listovima starog plana grafičke izmjere u mjerilu 1:2880. Na više od 1300 listova plana u mjerilu 1:1000 prikazano je urbanizirano uže područje grada i sva naselja na cijelom području grada.

Iz tih je podataka evidentno da za veliki dio grada postoje samo stari listovi plana iz prve katastarske izmjere. Ta činjenica govori sama za sebe i postavlja se pitanje zašto gradske vlasti ne poduzimaju ništa da se taj problem riješi. Ti listovi plana čine osnovu za uvid u sve posjedovne i vlasničke odnose na zemljišnim česticama i objektima na njima i svih infrastrukturnih mreža. Kolika je njihova vjerodostojnost, osobito onih u mjerilu 1:2880, najbolje znaju geodetski djelatnici u praksi koji svakodnevno imaju probleme zbog njihove slabe kvalitete.

U nadležnosti Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove grada Zagreba, u upotrebi su digitalizirani listovi staroga katastarskog plana za pedeset katastarskih općina, različitih mjerila te izrađeni različitim metodama :

Prva detaljna katastarska izmjera Zagreba izvedena je u okviru zemaljske katastarske izmjere Austro-Ugarske Monarhije od 1857. do 1862. god. grafičkom metodom. Izgrađeni dio Zagreba prikazan je tada na 10 listova plana mjerila 1:1440. Iz podataka prve katastarske izmjere izrađivani su svi službeni planovi grada Zagreba za različite potrebe. Služili su kao osnova za kontinuiranu izradu planova grada iz kojih se može pratiti širenje grada do početka 20. stoljeća.

Druga detaljna katastarska izmjera izvedena je, na zahtjev Poglavarstva slobodnoga kraljevskoga grada Zagreba i na prijedlog gradskoga građevnog ureda, od 1909. do 1913. god. Izmjera je organizirana i obavljena uz stručnu pomoć i nadzor vrhovne geodetske vlasti pri ministarstvu financija u Budimpešti. Ta je izmjera izvedena numeričkom metodom, a izgrađeni dio grada je prikazan na 97 listova plana u mjerilu 1:1000.

Treća katastarska izmjera grada  Zagreba  trajala je od 1958. do 1965. god. i odvijala se u novim političkim uvjetima kada je Hrvatska bila u sastavu SFR Jugoslavije. Izmjera je izvedena djelomično numeričkim terestičkim metodama, a djelomično aero-fotogrametrijskim mjerenjem te je izrađeno više od 1300 listova plana u mjerilu 1:1000 za izgrađeni dio.

U drugoj i trećoj detaljnoj izmjeri grad je mjeren i visinski te je tako nastala geodetsko-katastarska dokumentacija mogla služiti kao podloga za tehnička planiranja i projektiranja.

Treba  naglasiti  da  su  zemljišno – knjižni operati  (dokazi  o  vlasništvu) izrađeni  po  osnovu  PRVE  i  DRUGE   geodetske  izmjere  Grada  Zagreba.

 

Ništavnost  javnih  isprava  iz  domene  prostornog  registra  nekretnina  je  REALNOST  REPUBLIKE  HRVATSKE , kao  i  primjena  javnih  isprava  iz  domene  prostornog  registra  nekretnina  u  svojstvu „POVIJESNOG  NASLIJEĐA“ u  upravnim  i  pravnim  radnjama  REPUBLIKE  HRVATSKE.

Predmetna  činjenica  definira da  je  REPUBLIKA  HRVATSKA  pravnih  slijednik država  koje  su  obitavale  na  ovom  ozemlju – geografskom  položaju  definiranom  državnom  granicom  REPUBLIKE  HRVATSKE.

Ministarstvo  financija  REPUBLIKE  HRVATSKE

Zastupano  po  odgovornoj  osobi  ZDRAVKU  MARIĆU  dr. sc.

Državna  blagajna  se  puni  naplatom  državnih  pristojbi za  izdane  dokumente  iz  domene  prostornog  registra  nekretnina  u  statusu  POVIJESNOG  NASLIJEĐA , odnosno statusu  VAN  SNAGE  UPORABE.

BOŽIDAR  VIDUKA 

HOP