Od današnje Poljske, preko Moravske pa sve do Jadranskog mora vladali su Hrvati

0
3948

Prva hrvatska kraljevina VELIKA MORAVIJA

FB_IMG_1563791489287

Poslije propasti velike Samove države 623 g. u najezdi Avara, oblikovale su se nove cjeline: Kiev Rus (iza sebe ,), Bijela Hrvatska ( na donjem toku rijeke Visle, Odre i Labe) i Velika Moravija (granice vidljive na prikazanom planu), dok jedan dio Hrvata (temeljem ugovora sa bizantskom carem Heraklijem, kao saveznikom u oslobađanju od Avara, koji pustoše rimskim carstvom i opsjedaju Carigrad) odlazi na prostor od DRAVE do Jadrana, u svoju obečanu – novu domovinu.
I u hrvatskoj Velikoj Moraviji, kao i u jadranskoj Hrvatskoj, na čelu su knezovi, koji vladaju pomoću banova i ovdje je u početku borba protiv Avara u savezu sa Francima : Karlo Veliki ( 768.- 814.sv.car od 800.). Odlučujuću pobjedu izvojuje hrv.panonski franački vazalni knez Vojnomir 795.g. osvojivši glavni avarski hring između Dunava i Tise.
Prvi knez Velike Moravske je MOjMIR I (837.- 846), koji stoluje u gradu Nitri i koji zaustavlja daljnje osvajanje franačkog kralja Ludwiga I Pobožnog (814.- 840.). Njegov ban Pribina, a poslije njega Kocelj, podižu grad Pag Urbis, na Mala Baal-a don-u (danas Balaton). Oni. prihvaćaju kršćanstvo i grade veliku crkvu, iako pod utjecajem njemačkih biskupa iz Bavarske, ili Salzburga (Pasau). Zbog toga knez šalje izaslanstvo u Carigrad, ne bi li mu car poslao misionare – vjeroučitelje za bogoslužje i pismo za evanđelistar na hrvatskom jeziku. Car mu šalje Konstantina (kasnije zvan Kiril) stručnjaka za samaritanski jezik i glagoljicu i pomoćnika Metodija. Oni odlaze papi Ivan VIII, gdje za dobiju dozvolu za bogoslužje na hrvatskom jeziku (pokazujući papi “moći” sv. Klimenta I iz godine 79.-87. Po Kr. sa Krima, gdje je Konstantin ranije misionario kršćanstvo. Tada započinju sa opismenjavanja i vjerskim podukama.

FB_IMG_1563791495873
Mojmira I naslijeđuje knez RASTISLAV (846.- 870.), koji uporno učvršćuje nezavisnost od stalnog nametanja kršćanstva njemačkih biskupa (bilo s Bavarske ili Ludwig-ove strane.), a s druge strane od bugarskih još ne kršćanskih vladara. Poslije početnog opismenjavanja, sada žele tiskati evanđelistar na hrvatskom jeziku – glagoljici, ali to ne dopušta salzburški biskup Wichting, već traži tiskanje na latinskoj – vulgati. Godine 869. umire u starosti Konstantin, pa Metohije nastavljaju djelovati sam.
Novi knez SVATOPLUK ( 870. – 894.) izručuje Rastislava njemačkom kralju Ludwigu (koji ga utamniči) i sklapa sa njim mir (formalno – u stvari nezavisnost), no Salzburgški biskup opet se protivi hrvatskom bogoslužju i prosvjeduje kod kneza i kod pape. Zato papa Ivan VIII određuje vjerski dualizam (bogoslužje na hrvatskom i latinskom jeziku, ali prvo se mora kazati na latinskom jeziku). Istovremeno papa posvećuje i njemačkog biskupa Wichting-a iz Salzburga (stalnog protivnika Konstantinu i Metoda).
880. – 896.g. za bana u Panoniji je izabran BRASLAV, kojemu njemački kralj Arnulf (887.- 890.) poklanja pravo upravljanja područjem (do Blatona i Tise), pa BRASLAV prekida vezu sa jadranskom Hrvatskom.
885.g.umire i ostarjeli Metodija (sahranjen je u svojoj nadbiskupskoj crkvi), no odredio je svog nasljednika GORAZDA. Biskup Wichting-a potkopava i GORAZDA, a papa Ivan VIII bude ubijen (882.g.)
Novi papa Stjepan V 885.g.kruni kneza Svatopluka kraljem, ukida hrvatsko bogoslužje i biskupa GORAZDA, pa ovaj ne želeći odreći se hrvatskog bogoslužja i glagoljice, odlazi u jadransku Hrvatsku (knezu Branimiru), od kada se u njoj njeguje glagoljica.( bit će zabranjena u 11.st. odlukom papa Grgura VII i Urbana II – ubojstvo hrvatskih kraljeva P. Krešimira IV i D. Zvonimira).
894.g.Veliku Moravsku zapljuskuje najezda UGRA – Mađara (finsko-turanska plemena, prema nekim povijesničarima: na poziv njemačkog kralja Arnolfa ), kada u 3.bitci pogiba kralj Svatopluk.
Novi vladar je MOJMIR II (894.- 906.g.), koji kao i ban BRASLAV pogibaju u bitci sa Ugrima, te 906.g.
nestaje 1. kršćansko hrvatsko kraljevstvo VELIKA MORAVIJA, ( kojoj je bio grb “orlica raširenih krila”, sva u motivu hrvatske “šahovnice”). Tim događajem započinje povijest današnje Češke, Slovačke i Poljske na preostalom području do Karpata.
Povijesničari, međutim u vezi uništenja kršćanskog kraljevstva Velike Moravije, nigdje ne spominju bilo kakvu reakciju papa i njemačkih kraljeva, ili čak osudu, a i “povijest” uglavnom sve do danas šuti, osim što, vjerojatno za utjehu, šturo spominje uspješnu obranu od Mađara kneza jadranske Hrvatske TOMISLAVA.(910.- 928.), na Dravi, dovodeći u sumnju čak i njegovu kraljevsku titulu, ne ulazeći u političko-povijesni kontekst zbivanja tog vremena, jer ne radi li se u stvari o sukobu bizantskog državnog kršćanstva na narodnom jezikom, sa kršćanskim (njemačkim) Svetim Rimskim Carstvom sa latinskim jezikom, što će se nastavit i u Tomislavovoj jadranskoj Hrvatskoj.

izvor Branimir Besak

 

HOP