Odlazak sa životne scene filmske zvijezde Nede Arnerić iskonom iz plemićke obitelji Arneri s otoka Korčule

0
2291
Prva moja spoznaja filma i značenja i pojma umjetnosti glume asocira i seže uspomene na najranije moje djetinjstvo i sjećanje na dvije beogradske glumice hrvatskog podrijetla Nedu Arnerić i Jadranku Selec, koja je bila kćer susjede moje tete na Vračaru u centru Beograda. Tek što sam prohodao u naselju “Paviljoni” u Novom Beogradu u susjedstvu je pokraj nas živjela u to daleko vrijeme mog najranijeg djetinjstva Neda Arnerić ( 1953 – 2020 ), već u to davno vrijeme kao maloljetna tinejžderka i najmlađa debitantica tadašnje jugoslavenske kinematografije. Vatreno krštenje na filmskoj pozornici iznenada preminula beogradska, onda jugoslavenska i napose i srpska filmska diva Neda Arnerić imala je još 1966. godine i znatno prije mog rođenja. I kako moji doma vele, prvu veliku i dječju igračku kao rođendaski dar dobio sam kao mali od glumice Nede Arnerić, a ona je tad bila već prokušana glumica, iako je još pohađala srednju školu. Kako neke uspomene iz djetinjstva nikad ne blijede i dalje ih ljubomorno čuvam kao relikvije, u subotu sam se prisjetio te dječje igračke svemirskog broda, što sam je na drugi rođendan dobio na poklon od Nede Arnerić. Možda se opet sretnemo Neda i ja sretnemo da nekom boljem i ljepšem mjestu od ovog zemaljskog. Sjeta i tuga me obuzela kao da mi je netko prekjučer odlomio komad najranijeg i bezbrižnog djetinjstva.
wOek9lMaHR0cDovL29jZG4uZXUvaW1hZ2VzL3B1bHNjbXMvTmpVN01EQV8vMmFkYmQ2OTE3MWNmMzJmMDc0NzVlMzU0YjAxYzBjZWYuanBlZ5GTAs0CgACBAAE
Neda Arnerić je o svojim korijenima i za medije diljem famoznoga regiona bivše propale Jugoslavije ovako i više nego znakovito pričala o svojim korijenima:”Nakon stvaranja Jugoslavije 1918. godine pola moje familije, među njima i dida, u slavenskoj euforiji, pridodala je “ć” na kraju prezimena, zato što je u narodu prezime Arneri vuklo na talijansku stranu. Arneriji i Arnerići rasuti su po svijetu, tako da ih je ostalo malo na Korčuli. Od poznatih Arnerija tu su mi bliski i poznati plastični kirurg Vice Arneri, te kirurg Vinko Arneri. Svi su davno upokojeni. Od živih, po krvnoj lozi, najbliža sam sa zagrebačkim doktorom Ivanom Fatttorinijem po njegovoj majci koja je od Arnerijevih.” Tako je o sebi zborila Neda Arnerić, iskonom Arneri, rođena stjecajem okolnosti na istoku Srbije u Knjaževcu daleke 1953. godine, gdje je na kratko vrijeme imao liječničku službu njezin otac, po pozivu dermatovenerolog.
Nedda-05-t-1
No, Neda još nije ni prohodala, a njezina se četveročlana obitelj vratila u Beograd, rodni grad njezine majke Milice i mjesto u kojem će živjeti i na filmskoj i kazališnoj sceni stvarati od 1954. godine pa do kraja života 10. siječnja 2020. godine.
Neda-Arnerić
Neda Arnerić otisnula se u zapreteni i izazovni svijet filmske umjetnosti već 1966. godine. Redatelj Puriša Đorđević, osebijnog dara da prepozna mlade i darovite glumce, naslutio je i osjetio u ljepuškastoj i vječno nasmijanoj djevojčici buduću fimlsku zvijezdu i nije se prevario u procjeni. Neda Arnerić je maestralno odigrala premijernu filmsku rolu u njegovom filmu “San”, a nastavak filmske i kazališne karijere za nju je bio uglavnom ravan ostvarenju sna iz najranijih snova razigrane i raspjevane dječje mašte o glumačkoj slavi i popularnosti.Redale su se tijekom njezine prebogate karijere brojna priznanja i nagrade za uloge ma filmskoj pozornici i na kazališnim daskama koje glumcima život znače. Za ravno pola vijeka filmskog opusa, teško je pobrojati sve velike uloge Nede Arnerić, a ne preskočiti štogod u tome blistavom nizu. Ipak, izdvojimo kao neke od najpiznatijih i najupečatljivijih filmskih izvedbi uloge u filmovima “Višnja na Tašmajdanu”, “Ispravi se Delfina”, “Užička republika”, “Sutjeska”, “Varljivo ljeto ’68”, “Haloa – Praznik kurvi”, “Ko to tamo peva”, “Tri karte za Hollywood”, zatim filmska serija “Policajac s Petlovog brda”, a jedna od posljednjih velikih uloga je i u hrvatskom filmu “Aleksi” iz 2018. godine u režiji Barbare Vekarić.
profimedia-0145110808a-1
Nije zgoreg spomenuti da je kao tek dolazeća glumačka zvijezda u ranom razdoblju glumačkog stvaranja Neda Arnerić imala jedinstvenu životnu prigodu raditi od 1969. do 1974. na relaciji između tadašnje Jugoslavije i inozemstva. Zarana je uspjela snimiti u tom periodu i na filmskom platnu internacionalne kinematografije čak petnaest začajnih filmova, što je kasnije i lansiralo u glumačku orbitu i svrstati je u glumačku elitu bivše Jugoslavije. Uz ostalo, igrala je u to vrijeme i u svjetskom TV hitu “Šaft”, ali nostalgija je vukla doma, pa se definitvno i za stalno i vratila samo bivšoj jugoslavenskoj kinematografiji, na čijoj je sceni onda neprekidno bila od 1974.
godine pa sve do kraja života bez novih izleta u svjetske filmske vode, gdje je zaronila kao vrlo mlada paralelnom glumom u Jugoslaviji i u inozemstvu od 1969. do 1974. godine.
787559_neda-arneric_ls
Njezin istančani glumački talent, raskošne i karizmatične pojave, vitke, šarmantne i graciozne djevojke, sa širokim spektrom odigranih uloga raznovrsnoga karaktera, nije ostao neopažen i brojnim i strogim filmskim i kazališnim kritičarima i filmskim i kazališnim žirijima diljem bivše države. Tako je Neda Arnerić postala i dobitnicom Zlatne i Srebrene arene na velikom i uglednom filmskom festivalu u Puli, kao i nagrade “Carica Teodora”, naposljetku i dobitnicom velikoga priznanja za životno djelo ovjekovječeno kroz filmsku nagradu za vrhunsko i životno glumačko djelo na tlu Srbije pod nazivom nagrada “Pavle Vuisić” u spomen i sjećanje na tog slavnog glumca koji je glumio kao da se poigravao i pričajući i oslikavajući monolozima vlastiti život, praveći kod mnogih gledatelja dvojbu je li tako uvjerljiv kao savršeni profesionalac ili bogomdani naturščik. Posrijedi je bio božji dar sjedinjen s potpisom i pečatom završene glumačke akademije Pavla Vuisića.
downloadfile-21
Nedi Arenrić se kao jako mlada filmska glumica najmlađe debitantske dobi na filmu primakla još samo iz njezine generacije Jelica Sretenović, koja je prvu veliku ulogu odigrala kad joj je bilo samo šesnaest godina, tri više nego Nedi Arnerić u trenutku njezine glumačke premijere. Malo tko joj se iz njezine glumačke generacije s flimske akademije FDU ( Fakuleta dramskih umjetnosti ) približio, barem na tlu Srbije, posebnom osjećaju svestranosti umjetničkoga duha. Jer, ona je pored glume ostavila značajnoga traga i na polju povijesti umjetnosti. Pošto je uz glumu, završila još i studij povijesti umjetnosti još 1980. godine, Neda Arnerić je u Beogradu bila i vlasnicom umjetničke, a prije svega slikarske galerije u centru grada, a istodobno je bila imenovana i umjetničkom direktoricom Niš art fondacije. Zvijezda Nede Arnerić koja je napustila ovozemaljski svijet u petak 10. siječnja 2020. godine zauvijek će sjajno i blistavo treperiti i blještati u sazviježđu nebeskih i neprolaznih filmskih zvijezda i čuvati njezin vječno vedri i razdragani duh od zaborava, odavde pa do vječnosti!
Dragan Ilić dopisnik iz Beograda
HOP