UTJECAJ NEJEDNAKOSTI BIRAČKOG GLASA – Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica

0
1077

UTJECAJ NEJEDNAKOSTI BIRAČKOG GLASA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR OD 3. SIJEČNJA 2000. DO 5. SRPNJA 2020. GODINE

Mr.sc. Edo Zenzerović, dipl. inž. elektr.

 

Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom. Nezakonito odstupanje broja birača od zakonom dopuštenog ± 5% bitno utječe na rezultate izbora pa bi broj zastupničkih mjesta kandidacijskih lista trebalo korigirati prema prosječnom broju glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica. “Antifašistička” koalicija uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa HDZ-e i SDP-e je promijenila Ustav travnja 2010. godine. Povećali su broj zastupnika srpske nacionalne zajednice na najmanje 3 zastupnika, a ostalih na najmanje 4. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3597/2010 od 29. srpnja 2011. godine ukinute su promjene ustavnog Zakona o pravima nacionalnih manjina izglasane u Hrvatskom saboru travnja 2010. godine pa prema važećim odredbama srpska nacionalna zajednica ima pravo na 1 do 3 zastupnika, a ostale nacionalne zajednice na najmanje 4.

inbound6922632240507595266

Ukupno smo na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora 3. siječnja 2000. godine imali 5 zastupnika nacionalnih manjina, a od 2003. godine samovoljom “antifašističke” koalicije 8. Na izborima do 2007. godine broj zastupnika dijaspore se izračunavao količnikom broja važećih glasova dijaspore na izborima i prosječnog broja glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica. Ove godine bi bilo samo 2 zastupnika dijaspore u Hrvatskom saboru. HDZ ne bi imao 76 zastupnika s potpisima zastupnika nacionalnih manjina koje je izabralo samo 21.934 birača, a to odgovara broju glasova za dva zastupnika u općim izbornim jedinicama.

Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-e. Pupovčeva interesna zajednica etnobiznismena SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina. Birači srpske nacionalnosti mogu protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača dati glas jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru od 2003. godine, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas kandidacijskoj listi i /ili kandidatu uz prohibitivnu klauzulu od 10 % za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima. Peta izborna jedinica imala je na izborima 5. srpnja 2020. godine preko 95 birača na sto stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za 31. prosinca 2018. godinu, a :Brodsko-posavska, Požeško-slavonska te Vukovarsko-srijemska županija imaju također preko 95 birača na sto stanovnika. Više birača od stanovnika imaju: Brestovac, Pakrac, Drenovci, Gunja, Stari Jankovci, Vrbanja, Vukovar i Županja. Deveta izborna jedinica ima preko 94 birača na 100 stanovnika, a :Ličko-senjska, Šibensko-kninska i Zadarska županija preko 95. Više birača od stanovnika imaju: Plitvička jezera, Senj, Benkovac, Obrovac, Preko, Vir, Drniš, Knin, Skradin, Vodice, Hrvace i Okrug. U devetoj izbornoj jedinici je bilo 2016. godine više birača srpske nacionalne manjine od pripadnika popisanih 2011. godine, a na ovogodišnjim je preko 97 birača na 100 popisanih pripadnika travnja 2011. godine. Za Hrvatsku je oko 89 birača na 100 pripadnika. Ustavni sud je upozorio Hrvatski sabor 8. prosinca 2010. godine o nezakonitom odstupanju izbornih jedinica većim od ± 5% od prosječnog broja birača izbornih jedinica, ali Hrvatski sabor još nije promijenio izborne jedinice pa su izbori za Hrvatski sabor provedeni s nezakonitim odstupanjem broja birača na svim održanim izborima s izbornim inženjeringom skrojenim izbornim jedinicama: 2000., 2003., 2007., 2011., 2015., 2016. i 2020. godine. Osam od deset izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Sedma izborna jedinica je školski primjer izbornog inženjeringa.

Obuhvaća: južni dio Grada Zagreba, Jastrebarsko, Klinča Sela, Krašić, Pisarovinu, Samobor, Stupnik, Svetu Nedelju i Žumberak iz Zagrebačke županije, Karlovačku županiju u cijelosti te gradove i općine: Bakar, Brod Moravice, Čabar, Čavle, Delnice, Fužine, Jelenje, Kastav, Klanu, Lokve, Mrkopalj, Novi Vinodolski, Ravnu Goru, Skrad, Vinodolsku općinu, Viškovo i Vrbovsko iz istočnog dijela Primorsko-goranske županije. Prema članku 36. stavku 2. ZIZHS mora se pri određivanju granica izbornih jedinica voditi računa, koliko je najviše moguće ,o utvrđenim područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Sjeckanje Grada Zagreba i Zagrebačke županije na četiri izborne jedinice je grubo nepoštivanje članka 36. stavka 2. ZIZHS-a.
Plenković kao bivši i sadašnji predsjednik Vlade svjesno krši Ustav“, rekla je na konferenciji za novinare 16. srpnja Karolina Vidović Krišto, izabrana u novi saziv Hrvatskog sabora na listi Domovinskog pokreta, dodavši da upravo zahvaljujući neustavnim izbornim jedinicama Plenković namjerava sastaviti novu vladu. Nakon niza zahtjeva za ocjenom ustavnosti 11. i 12. izborne jedinice, koje su očigledno diskriminacijske, navela je dalje Krišto, Ustavni je sud u srpnju 2011. donio odluku da su protuustavne, pritom citiravši odluku suda: “Ustavnopravno nije dopušteno unaprijed zakonom jamčiti i određivati broj zastupničkih mjesta za bilo koju manjinu po bilo kojoj osnovi, nacionalnoj, jezičnoj, etničkoj, spolnoj, dobnoj, obrazovnoj, strukovnoj, imovinskoj, itd,… dodala bih još mjestu boravka ili prebivališta”, navela je Krišto, dodavši da priznavanje unaprijed zajamčenih zastupničkih mjesta za neke nacionalne manjine ili dijasporu po naravi stvari uzrokuje narušavanje jednakog biračkog prava.
Preslagivanje vladajuće većine koje je realizirao predsjednik VRH-e Andrej Plenković s dijelom HNS-ovih zastupnika bila je prijevara birača i omalovažavanje velikog broja članova i birača HDZ-a. Tomislav Karamarko nije trebao slušati savjete Šeksovog gremija nego podržati zahtjev za održavanje referenduma o izbornim pravilima građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom”, a predsjednik VRH-e Andrej Plenković je trebao raspisati referendum o izbornim pravilima ili preko većine u Hrvatskom saboru ugraditi u Zakon za izbore zastupnika u Hrvatski sabor sve bitne zahtjeve građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom”. Deveti saziv Hrvatskog sabora je trebao promijeniti Zakon o izbornim jedinicama i smanjiti broj zastupnika u Hrvatskom saboru na 120 uvažavajući zahtjeve preko četiristo tisuća potpisnika peticije Građanske inicijative “Narod odlučuje”.

Za sudjelovanje na izborima stranke ili nezavisne liste morale bi skupiti najmanje 100 pravovaljana potpisa birača po zastupniku koji se biraju u izbornoj jedinici kao i nezavisni zastupnici nacionalnih manjina. Stranke bi nastupale samostalno na izborima. Tako bi se udovoljilo građanskoj inicijativi ” Glasujmo imenom i prezimenom “. Na taj bi se način spriječila trgovina mandatima i strančarenje te slučajevi da po želji stranke kandidat s 19 preferencijskih glasova uđe u Hrvatski sabor kao zamjena izabranom kandidatu.
inbound4693799022214318646

Podatci o broju stanovnika dijelova Grada Zagreba koji pripadaju I., II., VI. i VII. izbornoj jedinici nisu mi poznati i zbog toga te izborne jedinice nisam posebno obradio.
Na izborima 2015. godine broj stanovnika IV. izborne jedinice bio je 10,83 % manji od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica, a broj birača 11,56 %. U IX. izbornoj jedinici broj stanovnika bio je 6,81 % veći od prosjeka broja stanovnika izbornih jedinica, a broj birača 13,19 %. Od 2001. do sredine 2018. godine: III. izborna jedinica je izgubila 43.367, IV. 71.411 i V. 105.059 stanovnika. Ukupno je Hrvatska od 2001. do sredine 2018. godine izgubila 349.617 stanovnika pa gubitak III. izborne jedinice iznosi 12,70% od ukupnog gubitka stanovnika Hrvatske, IV. 20,38% i V. 30,28%. Slavonske županije odnosno IV. i V. izborna jedinica zajedno su izgubile od 2001. do sredine 2018. godine 176.470 stanovnika odnosno 50,48 % od ukupnog gubitka stanovnika Hrvatske. Iz ove analize vidi se da Hrvatski sabor treba hitno promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Ako bismo računali broj zastupnika razmjerno broju birača IV. izborna jedinica imala bi 12, a IX. 16 zastupnika. Razmjerno broju stanovnika IV. izborna jedinica imala bi 13, a IX. 15 zastupnika prema broju stanovnika popisanih 2011. godine, a prema broju stanovnika 2018. godine: III. 14, IV. 12, V. 12, VIII. 14, IX. i X. 15.

inbound6759185051797207151

Zbog velikog broja kandidacijskih lista ima preveliki broj glasova gubitničkih kandidacijskih lista u svim izbornim jedinicama i razmjerno broju tih glasova više od jedne osmine birača koji su glasali na izborima nije zastupljen u Hrvatskom saboru. Broj glasova gubitničkih stranaka može se smanjiti uvjetovanjem izbornim listama sudjelovanje na izborima pravovaljanim potpisima potpore birača izborne jedinice.

Iz analize glasova po zastupniku na izborima vidi se da nejednakost glasova po zastupniku bitno utječe na rezultate izbora. Smatram da zbog nezakonitosti odstupanja broja birača po izbornim jedinicama i zbog neustavnosti XI. i XII. izborne jedinice svi izbori od 2003. godine nisu zakoniti.
Venecijanska komisija preporuča uvjetovanje sudjelovanje na izborima kandidatima ili listama kandidata pravovaljanim potpisima do 1 % birača izborne jedinice ili odgovarajućim novčanim pologom( “Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima”). Analizom broja dobivenih glasova marginalnih kandidacijskih lista na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine, koje su dobile manje od 1.400 glasova, može se zaključiti da je Ustavni sud pogriješio ukinućem uvjeta od 1.500 pravovaljanih potpisa potpore birača stranačkim listama za sudjelovanje na izborima. Nezavisne kandidacijske liste moraju skupiti prema važećem zakonu 500 potpisa za sudjelovanje na izborima. Trebao je biti uvjet za sudjelovanje na izborima minimalno 1.400 pravovaljanih potpisa potpore birača odnosno 100 po zastupniku koji se bira u izbornoj jedinici koliko moraju skupiti nezavisni kandidati za zastupnike nacionalnih manjina. Smanjio bi se broj izbornih lista, broj glasova gubitničkih lista i zbirna izborna listina bi bila manjeg formata.
inbound2026593494487385320

inbound3801751424203547409

Zbog velikog broja kandidacijskih lista ima preveliki broj glasova gubitničkih kandidacijskih lista u svim izbornim jedinicama i razmjerno broju tih glasova više od jedne osmine birača koji su glasali na izborima nije zastupljen u Hrvatskom saboru. Broj glasova gubitničkih stranaka može se smanjiti uvjetovanjem izbornim listama sudjelovanje na izborima pravovaljanim potpisima potpore birača izborne jedinice.

Iz analize glasova po zastupniku na izborima vidi se da nejednakost glasova po zastupniku bitno utječe na rezultate izbora. Smatram da zbog nezakonitosti odstupanja broja birača po izbornim jedinicama i zbog neustavnosti XI. i XII. izborne jedinice svi izbori od 2003. godine nisu zakoniti.

Venecijanska komisija preporuča uvjetovanje sudjelovanje na izborima kandidatima ili listama kandidata pravovaljanim potpisima do 1 % birača izborne jedinice ili odgovarajućim novčanim pologom( “Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima”). Analizom broja dobivenih glasova marginalnih kandidacijskih lista na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine, koje su dobile manje od 1.400 glasova, može se zaključiti da je Ustavni sud pogriješio ukinućem uvjeta od 1.500 pravovaljanih potpisa potpore birača stranačkim listama za sudjelovanje na izborima. Nezavisne kandidacijske liste moraju skupiti prema važećem zakonu 500 potpisa za sudjelovanje na izborima. Trebao je biti uvjet za sudjelovanje na izborima minimalno 1.400 pravovaljanih potpisa potpore birača odnosno 100 po zastupniku koji se bira u izbornoj jedinici koliko moraju skupiti nezavisni kandidati za zastupnike nacionalnih manjina. Smanjio bi se broj izbornih lista, broj glasova gubitničkih lista i zbirna izborna listina bi bila manjeg formata.

Izabrani su glasovima 11.253 birača srpske nacionalne zajednice: 1.Milorad Pupovac s 10.733, 2. Dragana Jeckov s 8.376, 3. Boris Milošević s 7.715, 4. Robert Jankovics kao jedini kandidat mađarske s 2.807, 5. dr. sc. Furio Radin kao jedini kandidat talijanske s 890, 6. Vladimir Bilek s 1.514, 7. Veljko Kajtazi s 3.745 i 8. Ermina Lekaj Paljeskaj s 1.725 glasova. Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi, Milorad Pupovac i Furio Radin su svojim glasovanjem u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetuju sastav VRH-e za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara,a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće većine. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legitimitet. To je prijevara birača. U Hrvatskoj nema fašista niti značajnog broja pristalica ekstremne desnice kako nas glasače i članove Domovinskog pokreta i MOST-a tretiraju: Plenkovićeva interesna zajednica HDZ, SDP, zastupnici nacionalnih manjina i ekstremna ljevica. Mi se zalažemo za osudu svih totalitarnih i nedemokratskih sustava vladavine narodom, za neposrednu demokraciju i osudu “antifašističke” diktature koja traje od 3. siječnja 2000. godine. Ukazujemo na neregularnost svih izbora za Hrvatski sabor od 3. siječnja 2000. godine zbog grube manipulacije popisima birača i nezakonitog odstupanja broja birača od srednje vrijednosti broja birača u više izbornih jedinica od 2000. godine. Na izborima 5. srpnja 2020. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 29.353 registriranih birača odnosno oko sedmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko četrnaestine. Izabranim zastupnicima srpske nacionalne manjine je dalo glas samo 5,94 posto birača od broja birača prema Izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača od 1. srpnja 2020. godine.

inbound7975460138508413851

 

HOP