Zar samo Pupovac, Radin, Kajtazi, Bilek i drugi zastupnici nacionalnih manjina garantiraju ravnopravnost nacionalnih manjina?

0
981

UKINUTI POSEBNE IZBORNE JEDINICE ZA IZBOR ZASTUPNIKA ISELJENIKA I NACIONALNIH MANJINA U HRVATSKI SABOR!                                                                                                      mr.sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Zar samo Pupovac, Radin, Kajtazi, Bilek i drugi zastupnici nacionalnih manjina garantiraju ravnopravnost nacionalnih manjina?

Pupovčeva interesna zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina.

Na izborima za Hrvatski sabor preferencijski glasovi nisu otklonili nedostatke nakaznog izbornog zakonodavstva koje služi izbornom inženjeringu i omogućava da Hrvatskom četiri godine bahato vladaju izborni pobjednici koji su osvojili manje od četvrtine, a 5. srpnja  2020. godine oko šestine glasova biračkog tijela.

Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine. Od prosinca 2010. godine sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuće stranke da usklade odstupanja broja birača sa Zakonom. Nezakonito odstupanje broja birača pojavilo se u tri izborne jedinice na izborima za Zastupnički dom 3. siječnja 2000. godine, a na izborima za Hrvatski sabor 23. studenog 2003. godine nezakonito odstupanje imalo je pet izbornih jedinica te od izbora održanih  2007. godine nezakonito je odstupanje u osam izbornih jedinica.

Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i  ” Narod odlučuje ” tako da:                         

 

  1. smanje maksimalni broj zastupnika u Hrvatskom saboru sa 160 na 130, 2. izglasaju izbore zastupnika Hrvatskog sabora mješovitim izbornim sustavom (73 razmjernim i 48 dvokružnim većinskim izbornim sustavom) odnosno ukupno 121 zastupnika i da se ukinu posebne izborne jedinice za iseljenike i nacionalne manjine,                                                                         3. da smanje izborni prag s 5 % na 3 % kod razmjernog izbornog sustava u izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske birače u kojoj bi svi hrvatski birači izabrali 25 zastupnika kako bi svi državljani Republike Hrvatske ostvarili aktivno i pasivno pravo glasa,                                                     4. izglasaju glasovanje dopisnim i / ili elektroničkim putem,                                                                           5. izglasaju uvjet kandidature svih stranaka potpisom najmanje sto birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor,                                                                                                                                      6. izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima,                                                                                    7. da se kod predizbornih koalicija zbrajaju dobiveni glasovi stranaka i na temelju ukupnog broja glasova koalicije dobivaju zastupnička mjesta D’Hondtovom metodom, a pojedinačno stranke koalicija tako dobivene glasove dijele također D’Hondtovom metodom,                                        8. da se birači potpisuju na biračke liste pri preuzimanju glasačkih listića ( listina ).                                    9. da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar i popise birača do kraja 2021. godine.

Posebne izborne jedinice za iseljenike i nacionalne manjine treba ukinuti! Stranke nacionalnih manjina ili nezavisne liste kandidata nacionalnih manjina te nezavisne liste kandidata iseljenika mogle bi nastupati s listama od minimalno osam kandidata u izbornim jedinicama s razmjernim izbornim sustavom. Kod razmjernog izbornog sustava jedna izborna jedinica bi obuhvaćala područje Hrvatske i iseljeništva kao kod izbora za Europski parlament i dvije, tri ili pet izbornih jedinica u Hrvatskoj. Iseljenici bi glasali samo razmjernim izbornim sustavom kao što glasaju za Europski parlament u izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske državljane. Preferencijsko glasovanje bismo proveli u drugom krugu izbora kod stranaka koje bi dobile zastupnička mjesta u prvom krugu s dva preferencijska glasa s pragom za napredovanje kandidata na kandidacijskoj listi od 3% do 20 zastupnika na kandidacijskoj listi, a s više od 20 kandidata na kandidacijskoj listi s pragom za napredovanje kandidata na listi od 2%. Ako bismo većinski birali 48 zastupnika tada bismo birali 25 zastupnika u izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske birače i po 24 zastupnika u dvije izborne jedinice u Hrvatskoj. Ukupni broj zastupnika u Hrvatskom saboru Z = ( 25 + 2 x 24) razmjerno + 48 većinski = 121. Razmjernim izbornim sustavom birali bismo 77 zastupnika s izbornim pragom od 3% i dva preferencijska glasa s pragom za napredovanje kandidata na kandidacijskoj listi od 2%.

Kod mješovitog izbornog sustava za većinske izbore imale bi: Zagrebačka županija 4, Krapinsko-zagorska 1, Sisačko-moslavačka 2, Karlovačka 1, Varaždinska 2, Koprivničko-križevačka 1, Bjelovarsko-bilogorska 1, Primorsko-goranska 4, Ličko-senjska 1, Virovitičko-podravska 1, Požeško-slavonska 1, Brodsko-posavska 2, Zadarska 2, Osječko-baranjska 4, Šibensko-kninska 1, Vukovarsko-srijemska 2, Splitsko-dalmatinska 5, Istarska 2, Dubrovačko-neretvanska 1, Međimurska 1 i Grad Zagreb 9 zastupnika. Broj zastupnika koji bismo birali većinskim izbornim sustavom računao sam tako da županije s manje od 150 tisuća stanovnika prema popisu od 2011. godine imaju jednog zastupnika, a ostale razmjerno broju stanovnika zaokruženo na cijeli broj. Prema preporuci Eurostata županije bi trebale imati od 150 do 800 tisuća, a statističke regije od 800 tisuća do tri milijuna stanovnika. Prema popisu stanovništva od 2011. godine: Bjelovarsko- bilogorska, Dubrovačko-neretvanska,Karlovačka, Koprivničko- križevačka, Krapinsko – zagorska, Ličko- senjska, Međimurska, Požeško-slavonska, Šibensko-kninska i Virovitičko-podravska ne zadovoljavaju preporuke Eurostata. Prema procjeni kretanja broja stanovnika sredinom i krajem godina do sredine 2020. godine: Brodsko-posavska, Sisačko-moslavačka i Vukovarsko-srijemska županija su pale ispod 150 tisuća stanovnika. Kako bismo zadovoljili preporuke Eurostata broj županija treba smanjiti na između pet i dvanaest. Izborne jedinice za razmjerni izborni sustav trebale bi imati od 16 do 32 zastupnika u Hrvatskom saboru s prebivalištem u njima kako bi se mogli jednostavnije provesti izbore s preferencijskim glasovanjem.

SMJERNICE VENECIJANSKE KOMISIJE ZA IZBORNA PRAVA NACIONALNIH MANJINA

Prema “Kodeksu dobre prakse u izbornim pitanjima” 2.4. Jednakost i nacionalne manjine glasi:

U skladu s načelima međunarodnog prava,izborni zakon mora jamčiti jednakost pripadnika nacionalnih manjina, što podrazumijeva prvenstveno zabranu bilo kakve diskriminacije protiv njih. Konkretno, nacionalne manjine moraju imati dozvolu osnivati političke stranke. Razgraničenja izbornih jedinica i pravila o kvorumu ne smiju predstavljati prepreku za prisustvovanje pripadnika nacionalnih manjina u izabranom tijelu.

Neke mjere koje se poduzimaju da bi se zajamčila minimalna zastupljenost manjina bilo rezerviranjem mjesta za njih ili dopuštanjem odstupanja od uobičajenih pravila o raspodjeli mjesta, npr. odustajanjem od kvoruma za stranke nacionalnih manjina, ne narušavaju načelo jednakosti. Također se može predvidjeti da pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo glasa i za opću listu kandidata i listu nacionalne manjine. Međutim, ne smije se zahtijevati ni od kandidata niti od birača da otkrivaju pripadnost nacionalnoj manjini.

Analizom raspodjele pripadnika nacionalnih manjina prema popisima stanovništva 2001. i 2011. godine te raspodjelom birača na izborima za Hrvatski sabor od 2003. do 2020. godine možemo pokazati da je srpska nacionalna manjina na svim izborima od 2000. godine imala priliku samostalnim nastupom na izborima dobiti zastupničko mjesto u IV., V., VI., VII. i IX. izbornoj jedinici, jer je udio u stanovništvu srpske manjine prema popisima  i broja birača na izborima bio veći od 5%. Ostale nacionalne manjine mogle su zajedničkim nastupom na izborima dobiti zastupničko mjesto u VIII. izbornoj jedinici. Zar zastupnici IDS-e, SDP-e i drugih  stranaka ne zastupaju nacionalne manjine. Zar samo: Milorad Pupovac, Furio Radin, Veljko Kajtazi, Vladimir Bilek i drugi zastupnici nacionalnih manjina garantiraju ravnopravnost nacionalnih manjina? Svi zastupnici prisežu da će djelovati sukladno Ustavu i zakonima. Zašto zastupnici nacionalnih manjina sumnjaju u: Borisa Lalovca, Tulia Demetliku, Ivanu Kekin, Gordana Jandrokovića i sve ostale zastupnike da će izglasavati zakone na štetu nacionalnih manjina.

 

Pupovčeva interesna zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina                                                                                                                             

Birači srpske nacionalnosti mogu, protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača, dati glas  jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % dobivenih preferencijskih glasova od broja glasova koje je kandidacijska lista dobila kandidatima za napredovanje na listi. To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-e.

U Republici Mađarskoj predstavnici nacionalnih manjina na izbornim listama biraju se istodobno po posebnom  i po općem biračkom pravu.

Izbori po posebnom biračkom pravu jamče im te unaprijed rezerviraju mandat u parlamentu neovisno o tome hoće li njihova izborna lista brojem dobivenih glasova  birača prijeći izborni prag, te primjereno tome odnosno razmjerno izbornom legitimitetu odnosno broju glasova koje su dobili imaju u parlamentu poseban politički mandat što znači da ne sudjeluju u odlučivanju o izboru vlade, izboru pojedinih ministara, donošenju državnog proračuna i slično, nego sudjeluju i odlučuju samo u predmetima i temama koji se odnose na zaštitu i promicanje kulture, obrazovanja, jezika, pisma, medija i slično odnosno identitetskim pitanjima njihove nacionalne manjine.

No, ako njihova izborna lista brojem dobivenih glasova birača prijeđe izborni prag i  time dobije izborni legitimitet kao i izborne liste čiji se kandidati biraju po općem biračkom pravu i da bi osvojile parlamentarni mandat moraju brojem dobivenih glasova birača prijeći izborni prag, onda izabrani zastupnik nacionalne manjine koji je u parlament izabran po općem biračkom pravu, primjereno tome ima i opći politički mandat te odlučuje ravnopravno s ostalim zastupnicima koji su izabrani po općem biračkome pravu  o svemu što  je u nadležnosti parlamenta a to znači i o izboru vlade, pojedinih ministara, donošenju državnog proračuna i svemu ostalom. Takav način izbora zastupnika nacionalnih manjina i dijaspore mogli bismo primijeniti u izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske državljane tako da srpska manjina ima dva zastupnika, a ostale manjine četiri.

RAZMJERNI IZBORNI SUSTAV

Kod razmjernog izbornog sustava u izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala sve hrvatske birače birali bismo 31 zastupnika i u tri izborne jedinice u Hrvatskoj po 30 ili u pet izbornih jedinica po 18 Zastupnika. Hrvatska bi za čisti razmjerni izborni sustav imala Z = 3×30 u Hrvatskoj +31 zastupnika u izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske državljane = 5 x 18 u Hrvatskoj + 31 zastupnika u izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske državljane = 121.                                                                  U tri izborne jedinice stranke srpske manjine mogle bi dobiti još dva ili tri zastupnika prelaskom izbornog praga od 3%. Kod podjele Hrvatske na dvije izborne jedinice srpska manjina ima u obje izborne jedinice udio veći od 3% i ukupno ostalih trideset manjina također ima udio u sastavu stanovništva veći od 3%, kod podjele Hrvatske na tri izborne jedinice srpska manjina ima udio veći od 3% u sve tri predložene izborne jedinice, a ukupni udio ostalih trideset manjina veći je od 3% u I. i III. izbornoj jedinici.  Kod pet izbornih jedinica u II. i V. izbornoj jedinici udio srpske i ukupno ostalih manjina je veći od 4%. Kod čistog razmjernog izbornog sustava mogli bismo birati 90 zastupnika u Hrvatskoj u tri izborne jedinice po 30 s izbornim pragom od 3% ili u pet izbornih jedinica po 18 s izbornim pragom od 4%, a 31 zastupnika mogli bi izabrati u izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske državljane s izbornim pragom od 2,4%.

PRIJEDLOG IZBORNIH JEDINICA

Izborne jedinice kao jedan od važnijih dijelova izbornog sustava u Republici Hrvatskoj regulirane
su Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga sabora
koji se nije mijenjao od prosinca 1999. godine kad je i donesen. U međuvremenu su održana sedam ciklusa parlamentarnih izbora (2000., 2003., 2007., 2011., 2015., 2016. i 2020. godine ) prema postojećim izbornim jedinicama. U Republici Hrvatskoj imamo 10 općih izbornih jedinica, a u svakoj općoj izbornoj jedinica bira se 14 zastupnika. K tome, postoji izborna jedinica za nacionalne manjine koja čini područje cijelog teritorija Republike Hrvatske i izborna jedinica za tzv. dijasporu, tj. državljane bez prijavljenog prebivališta u Hrvatskoj.
Sukladno Zakonu o izboru zastupnika, broj birača u izbornim jedinicama ne smije se razlikovati
više od ± 5 %, a pri određivanju izbornih jedinica mora se voditi računa o zakonom utvrđenim
područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Već iz navedenih odredbi može se
primijetiti da Zakon o izbornim jedinicama nije poštivao odrednice Zakona o izboru zastupnika
jer izborne jedinice ne prate administrativno-teritorijalnu podjelu Republike Hrvatske. Tako su
primjerice Grad Zagreb i Zagrebačka županija podijeljeni na 4 dijela koja pripadaju različitim izbornim jedinicama, a VII. izborna jedinica se prostire od zapadnog dijela Zagreba do Jadrana do grada Bakra. U tom smislu, izborna jedinica ne predstavlja smislenu teritorijalnu cjelinu koja bi adekvatno reprezentirala volju birača određenog teritorijalnog dijela Hrvatske i određene izborne jedinice.
Izborne jedinice nisu se usklađivale s promjenama u broju birača i migracijskim kretanjima
pa su već 2007. godine na nejednaku težinu glasa na parlamentarnim izborima upozoravali
stručnjaci, organizacije civilnog društva, Državno izborno povjerenstvo (DIP), OESS i Ustavni
sud. Naime, odstupanja u broju birača po pojedinim izbornim jedinicama više od dozvoljenih
± 5% ugrožava poštenje izborne utakmice i ozbiljno dovodi u pitanje jednakost biračkog prava
s obzirom da je za jedan mandat u jednoj općoj izbornoj jedinici bilo je potrebno puno više
glasova nego u drugoj općoj izbornoj jedinici.                                                                                                                        Osam od 10 sadašnjih izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2011. godine.  Od naputka Ustavnog suda prosinca 2010. godine sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.                                                                                                                  Kako, unatoč uočenim nepravilnostima nije dolazilo do izmjena izbornih jedinica, Ustavni
sud je u prosincu 2010. godine u svom Izvješću o nejednakoj težini biračkog glasa u izbornim
jedinicama istaknuo sljedeće: „O ravnomjernoj raspodjeli broja birača po općim izbornim
jedinicama (o kojoj raspodjeli neposredno ovisi jednakost težine biračkog glasa) stoga ovisi i
zakonitost i opći demokratski karakter cjelokupnih izbora. 121314
Štoviše, o tome može ovisiti i ocjena o ustavnosti cjelokupnih izbora: oni bi bili nesuglasni Ustavu
ako bi prekomjerno odstupanje u broju birača po pojedinim općim izbornim jedinicama izravno
i neposredno utjecalo na izborni rezultat, to jest ako bi dovelo do različitih izbornih rezultata
u situaciji kad bi svi ostali elementi izbornoga sustava bili odnosno ostali isti. Dodatno,
Ustavni sud ističe da ne postoje propisana pravila o posebnom postupku i tijelima nadležnima
za neprekidno i trajno praćenje te izradu izvješća o potrebi periodičnog usklađivanja područja
granica općih izbornih jedinica.  Sukladno podacima o broju birača na izborima za Hrvatski sabor 2015., 2016. i 2020. godine i dalje se vide značajna odstupanja od zakonom propisanog postotka ±5%.
Ovi podaci govore da je nužno nastaviti sa sređivanjem evidencije prebivališta, ali i hitnom izmjenom izbornih jedinica.                                                                                                                                            Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom.                                 

 

Siječnja 2011. godine prije popisa stanovništva predložio sam podjelu Hrvatske na šest izbornih jedinica, a odmah nakon popisa i promjene statističkih regija za vrijeme Vlade Zorana Milanovića prijedloge na tri i pet izbornih jedinica. Te sam prijedloge urudžbirao klubovima zastupnika: HDZ-e, SDP-e, HDSSB-e i Hrvatskim laburistima, a 2014. godine Ministarstvu uprave.

 

Plenkovićeva Vlada je nelegalna

 

Zbog grubog odstupanja broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva svi izbori od 3. siječnja 2000. godine su neregularni. Plenkovićeva Vlada je nelegalna!

Izbori za Hrvatski sabor 5. srpnja nisu regularni zbog viška oko 320 tisuća birača s prebivalištem u Hrvatskoj i odstupanja broja birača od Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor u osam od deset općih izbornih jedinica što bitno utječe na nejednaku zastupljenost birača u Hrvatskom saboru, a XI. i XII.  izborna jedinica su neustavne. Gospodine Plenković je odgovoran kao predsjednik Vlade za neregularnost izbora 5. srpnja 2020. godine. Radimir Čačić ne bi dobio zastupničko mjesto kad bi se računalo broj zastupničkih mjesta po općim izbornim jedinicama kako smo do 2007. godine određivali broj zastupničkih mjesta XI. izborne jedinice s prosječnim brojem važećih glasova u deset izbornih jedinica ili prema broju glasova u izbornim jedinicama kako preporuča Venecijanska komisija. I. i II. izborna jedinica imale bi 15. zastupničkih mjesta, III. 13. IV. i V. 12, VI. 13. VII. 16, VIII. 13, IX. 15 i X. 16. HDZ bi dobio 62 zastupnika, RESTART koalicija 43, Domovinski pokret 16, Most 8, Možemo 7, STRIP 3 i HNS 1, a dijaspora bi imala samo 2 zastupnička mjesta. Gospodin Plenković ne bi imao 76 potpisa s 8 zastupnika  Pupovčevih etnobisznismena i Štromara iz HNS-e.                                                                                                                                        Prema korigiranom broju zastupnika po izbornim jedinicama imali bismo: 15 zastupnika u I. i II., 13 u III., 12 u IV. i V. 13 u VI. 16 u VII. 13 u VIII., 15 u IX. i 16 u X. izbornoj jedinici. U I. zastupničko mjesto dobio bi Goran Aleksić sa 677, u II. dobila bi Martina Grhat Kizivat sa 116, u III. izgubio bi Radimir Čačić s 3.106, u IV. izgubili bi Hrvoje Šimić s 3.004 i Krešimir Bubalo s 3.504, u V.  izgubili bi Danijel Marušić s 3.310 i Marina Opačak Bilić, u VI.  izgubila bi Ružica Vukovac s 1.200, u VII. dobili bi Irena Šimunić sa 635 i Slaven Dobrović s 3.374, u VIII. izgubio bi Ivan Kirin s 1.322, u IX. dobio bi Josip Bilaver s 1.907 i u X. dobili bi Ivan Budalić s 3.042 i Robert Pauletić s 3.907 dobivenih preferencijskih glasova.

DVIJE IZBORNE JEDINICE

  1. obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Dubrovačko-neretvansku, Istarsku, Karlovačku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku, Sisačko-moslavačku, Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku, Zadarsku i Zagrebačku II. obuhvaća: Brodsko-posavsku, Grad Zagreb, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Varaždinsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju.

Broj se stanovnika u I. izbornoj jedinici smanjio s 2.160.643 prema popisu 2011. na 2.043.843 za 106.800, a II. s 2.003.837 na 2.003.837 za 130.409 sredinom 2020. godine. Ukupno je Hrvatska od popisa 2011. do sredine 2020. godine prema procjeni Državnog zavoda za statistiku izgubila 237.209 stanovnika. II. izborna jedinica je izgubila 54,98% od ukupnog gubitka stanovnika Hrvatske.

U I. izbornoj jedinici udio srpske manjine u sastavu stanovništva s 106.800 pripadnika iznosio je 4,66%, a ukupno ostalih trideset manjina sa 77.948 pripadnika 3,62% i u II. srpske s 86.316 pripadnika 4,04 i ukupno ostalih trideset manjina sa 64.157 pripadnika 3,01% prema popisu 2011. godine. Udio srpske manjine u sastavu stanovništva Hrvatske sa 186.633 pripadnika iznosio je 4,36%, a ukupno ostalih trideset manjina sa 142.105 pripadnika 3,32%.

TRI IZBORNE JEDINICE

  1. obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku, II. obuhvaća: Grad Zagreb, Karlovačku, Sisačko-moslavačku i Zagrebačku,                                                                                                                                                  III. obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Varaždinsku,Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju.

Broj se stanovnika u I. izbornoj jedinici smanjio s 1.411.935 prema popisu 2011. na 1.371.585 za 40.350, II. s 1.408.961 na 1.376.618 za 32.343 i III. s 1.463.933 na 1.299.477 za 164.516 tisuća sredinom 2020. Godine. III. izborna jedinica je izgubila 69,35% od ukupnih gubitka Hrvatske.                                                                                                                                          U I. izbornoj jedinici udio srpske manjine s 55.637 pripadnika prema popisu 2011. Godine iznosio je 3,94%, a ukupno ostalih trideset manjina s56.278 pripadnika 3,99%, u II. srpske manjine s 54.654 pripadnika 3,88%, ukupno ostalih trideset manjina s 36.741 pripadnika                  2,61% i u III. srpske sa 76.342 pripadnika 5,21%, a ukupno ostalih trideset manjina s 49.086 pripadnika 3,35%.  

PET IZBORNIH JEDINICA

 

  1. obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku  i Zadarsku županiju,
  2. obuhvaća: Istarsku, Karlovačku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku i Sisačko-moslavačku županiju,

III. obuhvaća: Grad Zagreb,                

  1. obuhvaća: Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Varaždinsku i Zagrebačku županiju i
  2. obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju.

                                                                                                                                                                           Broj se stanovnika u I. izbornoj jedinici smanjio s 856.758 prema popisu 2011. na 836.378 za 20.380, II. s 856.515 na 793.094 za 63.421, a jedino u III.  Gradu Zagrebu povećan je broj stanovnika s 790.017 na 809.268 za 19.251, smanjen u IV. s  855.837 na 813.137 za 42.700 i u V. smanjen s 925.762 na  795.803 za 129.959 tisuća sredinom 2020. godine. V. izborna jedinica je izgubila 54,79% od gubitka stanovnika Hrvatske.                                                                                                                                           U I. izbornoj jedinici udio srpske manjine s 26.854 pripadnika iznosio je 3,10%, a ukupno ostalih trideset manjina s 12.386 pripadnika 1,12%, u II. srpske manjine sa 63.453 pripadnika 7,41%, a ukupno ostalih trideset manjina s 52.196 pripadnika 6,09%, u III. srpske sa 17.526 pripadnika 2,22%, ukupno ostalih trideset manjina s 24.024 pripadnika 3,04%, u IV. izbornoj jedinici udio srpske manjine sa 6.079 pripadnika iznosio je 0,71%, a ukupno ostalih trideset manjina s 15.171 pripadnika 1,77% i  u V. izbornoj jedinici udio srpske manjine sa 72.981 pripadnikom iznosio je 7,88%, a ukupno ostalih trideset manjina s 38.328 pripadnika 4,65%. Ukupni udio pripadnika nacionalnih manjina u sastavu stanovništva s 39.240 prema popisu 2011. godine I. izborne jedinice bio je 4,22% i III. s 41.550 pripadnika 5,26%. Zajedničkim nastupom kandidata svih manjina mogli bi u I. i III. izbornoj jedinici prijeći izborni prag od 4% i dobiti zastupnički mandat s punim legitimitetom. 

                                                             

HOP