POTONUĆE I PROSTITUCIJA ZNANOSTI: AFERA Ekonomskog instituta i HT-a (članica uprave Hrvatskog telekoma izašla iz škole za novačenje kadrova K. Schwaba!)

0
9690

POTONUĆE i PROSTITUCIJA ZNANOSTI                   

mr.sc. Arna Šebalj - znanstvene vijesti
mr.sc. Arna Šebalj – znanstvene vijesti

                   

Objavljena studija Ekonomskog instituta u Zagrebu

“5G Atlas – Ekonomski učinci razvoja 5G infrastrukture u RH”

                                                                                

Nedavno gostovanje u jednom potkastu te razgovor o 5G mreži i njenom značaju, te problemima koji s njom dolaze, navelo me je da studiju Ekonomskog instituta u Zagrebu i njenih „vrijednih“ znanstvenika prokomentiram u ovom tekstu jer građane treba upoznavati sa činjenicama koje su stvarne, egzaktno prikazane, a kroz ovakve i slične studije za industriju, i, perfektno plaćene.

Što je to prestrašno u toj studiji i kako to da nitko na ovo ne reagira?

 

Ekonomski institut, Zagreb je, u suradnji s Hrvatskim Telekomom, objavio studiju “5G Atlas – Ekonomski učinci razvoja 5G infrastrukture u Republici Hrvatskoj”. Cilj ove studije je ocijeniti ekonomske učinke razvoja 5G infrastrukture u Republici Hrvatskoj. U tu svrhu provedene su dvije komplementarne analize očekivanih koristi od razvoja 5G mreže.

U studiji su prikazane procjene kapitalnih rashoda razvoja 5G infrastrukture za četiri ekonomska klastera: Pametna proizvodnja i logistika, Pametno selo, Pametan grad i Pametna javna uprava za sve hrvatske županije. 5G Atlas je potvrdio kako je razvoj 5G infrastrukture jedan od ključnih pokretača gospodarskog rasta i društvenog napretka i to u svim županijama.
Na izradi studije sudjelovali su dr. sc. Maruška Vizek kao voditeljica istraživanja, dr. sc. Tajana Barbić i dr. sc. Davor Mikulić s Ekonomskog instituta, Zagreb te izv. prof. dr. sc. Nebojša Stojčić sa Sveučilišta u Dubrovniku u svojstvu članova istraživačkog tima. Studije slučaja je izradila Dragana Radusinović Tafra.
Studiju možete preuzeti na :

https://www.eizg.hr/objavljena-studija-ekonomski-ucinci-razvoja-5g-infrastrukture-u-republici-hrvatskoj/6020

 

U studiji su provedene dvije komplementarne analize očekivanih koristi od razvoja 5G mreže. Oslanjajući se na metodologiju i osnovne rezultate prikazane u Analysys Mason (2020.) u ovoj studiji prikazane su procjene kapitalnih rashoda razvoja 5G infrastrukture za četiri ekonomska klastera.

Klaster Pametna proizvodnja i logistika uključuje prerađivačku industriju, luke, aerodrome, rudarstvo i turizam kao specifične slučajeve korištenja 5G infrastrukture

Klaster Pametno selo uključuje poljoprivredu i fiksni pristup na mobilnoj mreži (engl. fixed wireless access – FWA) kao slučajeve korištenja.

Klaster Pametni grad podrazumijeva građevinarstvo i hotspotove. Dobivene procjene kapitalnih troškova za razvoj 5G infrastrukture zatim uspoređene s procijenjenim diskontiranim ekonomskim koristima od razvoja 5G infrastrukture za razdoblje do 2040. za navedena četiri klastera po županijama kako bi izračunali odnos koristi i troškova od uvođenja 5G mreže i na takav način ocijenili isplativost ulaganja u 5G infrastrukturu u pojedinim klasterima i hrvatskim regijama. S obzirom da primjenjujemo istu metodologiju kao i Analysys Mason (2020.), u mogućnosti smo rezultate dobivene za Hrvatsku usporediti s drugim zemljama Europske unije.

No, za početak par informacija o razvoju same mreže kroz povijest.

Screenshot_20220606-234555_DriveCilj ove studije je stoga procijeniti buduće ekonomske koristi od razvoja 5G infrastrukture i usporediti ih s očekivanim troškovima ulaganja u razvoj te infrastrukture.

U drugom poglavlju studije se daje kratki pregled osnovnih karakteristika 5G infrastrukture, dok se u trećem poglavlju opisuje temeljne očekivane koristi koje će pojedine industrije i slučajevi korištenja imati od razvoja te infrastrukture i digitalnih mobilnih tehnologija koje će biti na njima zasnovane. U četvrtom poglavlju se daje prikaz analize rezultata ekonomskih učinaka razvoja 5G infrastrukture u Republici Hrvatskoj koja je podijeljena na dva dijela.

U prvom dijelu poglavlja analiziramo učinke povećanja mobilnih brzina, koja je samo jedna od tri glavne karakteristike 5G mreže, na poslovanje poduzetnika iz pojedinih industrija i županija. Pri tome se usredotočujemo na poduzetnike iz prerađivačke industrije, turizma, ICT, prijevoza, zdravstva i poljoprivrede jer te industrije predstavljaju ili slučajeve korištenja u kojima se očekuje najveća transformacija poslovanja uslijed primjene 5G tehnologija ili je riječ o slučaju korištenja (turizam) kojeg je potrebno uključiti u analizu zbog njegove iznimne važnosti za ukupnu hrvatsku ekonomiju.

U ovom dijelu analize procjenjivan je potencijalni učinak povećanja brzine korisničkog pristupa mreži na nastanak novih poduzeća, izvoznu sofisticiranost poduzeća, troškove njihova poslovanja, njihove prihodi od prodaje, izvoz i zaposlenost za navedene industrije za sve županije u Republici Hrvatskoj.

Svi već dvije godine pratimo invaziju baznih stanica u Zagrebu. Još od prvog zatvaranja 2020.

O tome da su znanstvenici često prostitutke i da korporacije novcima mogu naručiti studije koje će prikazati „istinu“  kakvu god oni žele, to znamo već dugo. Najočitiji primjer je tzv. cijepljenje.  Ali korporativna hobotnica pruža svoje krakove u svim smjerovima, a ovaj puta radi se o 5G mreži.

No, ne o njezinoj štetnosti, jer o tome se također ne smije govoriti u javnosti, iako pošteni, nepotkupljeni znanstvenici upozoravaju na zdravstvene posljedice. Ovoga puta, radi se o navodnim ekonomskim koristima 5G mreže. Razina laži kojima se služe zaista nadilazi dosad sve viđeno u medijskom  prostoru.

Tako su i naši MS mediji objavljivali plaćene članke (oglase) financirane od strane Hrvatskog Telekoma. I nije to prvi puta, rade to godinama samo mi nismo pratili što se krije iza njih.

Uvijek se u tim člancima-oglasima javljaju bombastične tvrdnje o koristima 5G mreže. Već se sve može vidjeti čak i iz naslova: „Broj zaposlenih u turizmu povećat će se za 43 %!“

Klikom na te tekstove-oglase doći ćete do stranice imenom 5G budućnost. Ista ima logo Hrvatskog Telekoma. A klikom na sam članak-oglas doći ćete do stranice pune bajki HT-a.

A tamo vas čekaju bombastične tvrdnje o tome kako nam  uvođenje 5G mreže slijedi ekonomski raj. Zaposlenost će letjeti u nebo, a ruralni, nerazvijeni krajevi Hrvatske odjednom će se razviti. Prihodi od turizma će porasti kao nikad prije, za nevjerovatnih 50 %!

 

Na strani 42 Studije u poglavlju  2.6. govori se o Procjeni učinaka na produktivnost i rast određenih sektora gospodarstva. Tako se kaže kako će se, temeljem raspoložive literature, identificiraju sektori nacionalnog gospodarstva kod kojih bi učinak 5G mreže mogao biti značajan.

 

Prerađivačka industrija

Pametne tvornice će 5G tehnologiju koristiti za razna područja, a najčešće se navode automatizacija, umjetna inteligencija i IoT. Tehnologija 5G ima potencijal za povećanje ekonomije obujma (velike količine proizvoda se učinkovito izrađuju optimizacijom sustava) i ekonomiju obuhvata (varijante unutar proizvoda i/ili između proizvoda prilagođavaju se korištenjem fleksibilnih, računalno upravljanih sustava).

U ukupnim koristima, očekuje se da će udio prerađivačke industrije biti na globalnoj razini između 19 posto (Ericsson, 2017.) i 27 posto (IHS, 2017.). Dostupnost 5G tehnologije sama po sebi ne jamči automatski porast proizvodnosti, već transformacija preraEkonomski učinci razvoja 5G infrastrukture u Republici Hrvatskoj đivačke industrije zahtijeva značajna ulaganja u proizvodne i ljudske kapacitete. Proizvođači koji će na vrijeme prepoznati potrebu, ali i priliku da transformacijom proizvodnje povećaju vlastitu konkurentnost, povećat će i udio na tržištu.(str. 42)

 

Informacijsko-komunikacijske djelatnosti (ICT)

ICT sektor proizvodi dobra i usluge koje su neophodne za digitalizaciju prerađivačke industrije u budućem razdoblju, te će transformacija industrije zasigurno doprinijeti i gospodarskom rastu ovog sektora. Osim u proizvodnji uređaja i programske podrške za suvremena postrojenja, razvoj 5G tehnologije omogućit će i značajno proširenje usluga za krajnje potrošače. Unaprjeđenja u mobilnom širokopojasnom pristupu kroz 5G tehnologiju podržavat će brzi transfer velike količine podataka što omogućuje isporuku HD video zapisa, razvoj igara i iskustvo proširene i virtualne stvarnosti. Globalno tržište proširene stvarnosti raste po visokim stopama, a rast će se zasigurno i ubrzati u budućem razdoblju zahvaljujući upravo 5G tehnologiji. (str. 43)

 

Sektor javnih usluga

Veće brzine i kapacitet 5G mreža omogućit će transformaciju i povećanje produktivnosti određenih javnih usluga. U skupu javnih usluga najčešće se kao jedna od najvećih prednosti 5G navodi poboljšanje u sustavu gospodarenja otpadom. Primjenom IoT tehnologije, uz kante za smeće opremljene senzorima, omogućuje se optimizacija puta za kamione koji odvoze otpad, sprječavanje da kante budu prepune ili da se odvoze poluprazne, te općenito kvalitetnije upravljanje cijelim sustavom.

Ostale javne usluge također mogu unaprijediti učinkovitost. Primjer je sustav pametne javne rasvjete koji može osigurati optimalnu razinu osvjetljenja, ovisno o prometu na pojedinim lokacijama, uz smanjenje troškova energije i zagađenja okoliša. DESI indeks za 2020. pokazuje da je Hrvatska na samom začelju po pitanju digitalnih javnih usluga (24. mjesto). Hrvatska zaostaje značajno po pitanju korištenja e-uprave, dok je prema pokazatelju količine podataka koji su unaprijed popunjeni u internetskim obrascima javnih usluga daleko ispod prosjeka EU-a (ima rezultat 43 posto, a prosjek EU-a je 63 posto).

Slično je i s dostupnosti digitalnih internetskih usluga, bez obzira na to je li riječ o uslugama za građane (60 posto, a prosjek EU-a je 75 posto) ili za poduzeća (73 posto u usporedbi s prosjekom EU-a od 84 posto).

Hrvatska i Portugal jedine su države članice EU-a koje sudjeluju u infrastrukturi digitalnih usluga e-zdravstva (eHDSI) sa sve četiri usluge, a hrvatski liječnici mogu primati sažetke medicinskih podataka o pacijentima iz drugih država članica (European Commission, 2021).

(str. 43 i 44)

 

Trgovina na veliko i malo

Korištenje aplikacija proširene i virtualne stvarnosti primjena kojih će biti omogućena razvojem 5G mreže može značajno unaprijediti zadovoljstvo korisnika i poduprijeti razvitak online i klasične trgovine a time i povećati promet. U posljednjem razdoblju sve je brži rast online prodaje, a taj se trend dodatno intenzivirao u uvjetima ograničenja ljudskih kontakata uslijed COVID-19 krize. U budućem razdoblju valja očekivati nastavak tog trenda, uz proširenje opcija koje kupcu omogućuju nabavku personaliziranih proizvoda. Dostupnost 5G tehnologije podupire razvoj različitih aplikacija namijenjenih potrošačima. Primjer su interaktivna virtualna ogledala putem kojih se može isprobati određena odjeća, a uz odgovarajuću programsku podršku, takva aplikacija može kupcima predlagati i druge odjevne predmete koji stilom, bojom i veličinom odgovaraju odabranom artiklu. Aplikacije temeljene na virtualnoj stvarnosti mogu koristiti i prodavačima za upoznavanje s novim artiklima koji dolaze u prodaju, bez da su takvi artikli fizički dostupni. Povećanje udjela online trgovine mijenja i strukturu troškova trgovaca budući se smanjuje potreba za prostorom u samim maloprodajnim jedinicama, a povećavaju zahtjevi za prostorom u kojem se skladišti roba. (str. 45)

 

Financije i osiguranje

U dosadašnjem razdoblju financijska industrija se pokazala kao sektor koji vrlo brzo uvodi nove digitalne tehnologije u redovno poslovanje. Nedavni primjeri takvih inovacija su online i mobilno bankarstvo, usluge koje su do prije 10-tak godina bile gotovo nepoznate, a danas su aplikacije dostupne svim korisnicima. Veće brzine i sigurnost koje pruža 5G mreža zasigurno će doprinijeti unapređenju financijskih usluga u budućem razdoblju.

Primjena IoT tehnologije uz podršku 5G mreže može poduprijeti razvitak sustava plaćanja putem pametnih satova ili drugih naprava koje korisnici svakodnevno koriste, te na taj način smanje potreba za nošenjem novca ili kreditnih kartica.

Dostupnost informacija o nuđenim cijenama i količinama i brzina transakcija, posebno je važna za trgovanje dionicama i drugim vrijednosnim papirima, te se očekuje da će brokerska poduzeća biti među prvima koje će uvesti ovu tehnologiju u svakodnevno poslovanje.

Osiguravajuća poduzeća također će proširenjem dostupnosti šireg skupa pravovremenih informacija moći bolje odrediti rizičnost određenog klijenta. Povezano s trendovima u transportu u kojima se očekuje sve veća primjena različitih senzora i aplikacija u automobilima, dostupnost 5G mreže može koristiti i za lakše utvrđivanje okolnosti prometnih nezgoda, kao i prijavu šteta na vozilima. (str. 45 i 46)

 

Transport i skladištenje

Autori raznih istraživanja vide značajne potencijalne koristi 5G mreže za poduzetnike u sektoru transporta i skladištenja u pogledu unapređenja proizvodnosti, inovativnosti i konkurentnosti. Mogućnost povezivanja i „komuniciranja“ između različitih transportnih sredstava ima potencijal za transformaciju ovog sektora. Uvođenje potpuno autonomnih vozila bi zahtijevalo značajna ulaganja ne samo u automobilskoj industriji već i u telekomunikacijsku i satelitsku infrastrukturu, te je još uvijek neizvjesno kojom dinamikom će se odvijati taj proces. Čak i bez šire primjene potpuno autonomnih vozila, 5G infrastruktura može unaprijediti produktivnost ovog sektora budući podržava brz transfer velike količine podataka u realnom vremenu čime se pruža mogućnost optimiziranja transportnih ruta, smanjenja prometnih gužvi i štetnih učinaka na okoliš.

Korištenje tehnologije IoT temeljene na korištenju 5G mreže omogućuje praćenje pošiljki, imovine i osoba u realnom vremenu kroz cijeli logistički lanac. Ekonomski učinci razvoja 5G infrastrukture u Republici Hrvatskoj dane vrijednosti, od skladišta, transporta na veće udaljenosti do dostave finalnim kupcima. Nužan preduvjet za praćenje pošiljki u realnom vremenu jest instalacija senzora na transportnim sredstvima i samoj transportiranoj robi. Na taj način prijevoznička poduzeća, ali i pošiljatelji, odnosno primatelji robe mogli bi u realnom vremenu vidjeti trenutnu lokaciju pošiljke, ali i očitavati druge bitne karakteristike, poput temperature, vlage i druga obilježja koja bi mogla utjecati na kvalitetu transportirane robe. Dostupnost informacija u realnom vremenu omogućuje i bolje povezivanje između transportnih poduzeća i mreže kupaca i dobavljača na koji način se može minimizirati udaljenost koju transportna sredstva prelaze bez tereta. (str. 46 i 47)

 

Hoteli i restorani

Mogućnosti koje pruža 5G mreža mogu povećati učinkovitost i proizvodnost u sektoru hotela i restorana. Popularizaciji turističkih odredišta može pridonijeti upotreba tehnologija virtualne i proširene stvarnost podržana 5G mrežom. Hotelska poduzeća moći će smanjiti troškove i povećati učinkovitost kroz mogućnosti koje pruža analizu velikog skupa podataka. IoT senzori mogu kontrolirati različite aspekte aktivnosti, od reguliranja sobne temperature do dostave hrane u sobu na zahtjev gosta. Mogućnost analize šireg skupa podataka otvara mogućnost formuliranja personaliziranih usluga prilagođenih željama korisnika. Hoteli mogu proširiti kvalitetu i sadržaj usluge koju pružaju gostima. Nove tehnologije proširuju mogućnosti zabave za goste dostupnošću brojnih aplikacija kojima mogu upravljati telefonom ili glasovnim naredbama. Veće brzine i mogućnost downloada velikih datoteka omogućuje gostu korištenje različitih TV programa i video sadržaja na zahtjev. Gostima se mogu ponuditi i nove hotelske usluge, kao što su virtualni strojevi za veslanje ili različiti tečajevi kojima bi gosti imali pristup na zahtjev. (str. 47)

Dakle oni tu kao prednost 5G mreže nabrajaju usluge kao što su regulacija temperature u sobi (to se inače zove termostat) i dostava hrane u sobu (to se zove room-service i postoji praktički od početka hotelskog poslovanja).  Potom općenito navode moguća poboljšanja i nove usluge. Ali ono što zaista nema smisla ni komentirati, no kako se suzdržati, je o virtualnim strojevima za veslanje. Ovi vrli stručnjaci valjda misle da turisti dolaze kod nas na more da bi „veslali“ u sobi! Može li luđe?

I to je sve što piše o turizmu u toj studiji. Dakle, to su mehanizmi za koje oni vjeruju da će dovesti do 50-postotog povećanja prihoda u turizmu.

Zanimljivo, svi turistički stručnjaci se već desetljećima trude na ulaganjima u hotele i destinacijskom managementu. Nisu jadni znali da je sve što su trebali napraviti otići u HT i zatražiti da im uključe  5G mrežu kako bi gosti veslali u sobi. I tako bi svi problemi bili riješeni.

 

Ali, vratimo se još studiji i rezultatima provedene analize.                      

Poglavlje 3.1. – Učinci razvoja 5G infrastrukture na poslovanje poduzetnika

Ovo poglavlje ima za cilj procijeniti učinak povećanja brzine korisničkog pristupa mreži na nastanak novih poduzeća, izvoznu sofisticiranost, troškove  poslovanja, prihodi od prodaje, izvoz i zaposlenost. Kao referentno uzeto je razdoblje od 2016. do 2019. tijekom kojeg je došlo do znatnog povećanja korisničkih brzina u Republici Hrvatskoj. Prosječna korisnička brzina tijekom promatranog razdoblja u hrvatskim gradovima i općinama iznosila je 60 Mbit/s dok su u nizu gradova i općina korisničke brzine premašivale i vrijednosti od 140 i 160 Mbit/s.

U analizi je kao polazišna vrijednost uzeta prosječna dostupna brzina korisnicima Interneta u promatranom razdoblju od 60 Mbit/s te su procijenjeni učinci pri brzinama od 100 Mbit/s koje obuhvaćaju 99 posto hrvatskih korisnika te pri maksimalnim dostupnim korisničkim brzinama od 140 Mbit/s i 160 Mbit/s.

Analizirani učinci brzine mreže ne odražavaju potpuni potencijal 5G mreže, ali se mogu smatrati njenom donjom granicom . Naime, iako će eMBB (poboljšana mobilna brzina prijenosa podataka) i slučajevi korištenja zasnovani na njoj imati značajan učinak na ekonomsku aktivnost, s obzirom da je riječ o poboljšanju već postojeće usluge, neto ekonomski učinak ovog stupa 5G mreže bit će manje intenzivan i transformativan od učinka MIoT i MSC slučajeva korištenja.

Ujedno, to su najviše dostupne korisničke brzine u Hrvatskoj te se procijenjeni rezultati mogu smatrati donjom granicom potencijalnih učinaka 5G mreže.

Analiza je obuhvatila sve hrvatske gradove i općine odnosno sve aktivne poslovne subjekte u Republici Hrvatskoj u promatranom razdoblju. Kako bi se omogućila usporedivost s procjenama provedenim za druga gospodarstva i regije odabrani su sektori prerađivačka industrija, poljoprivreda, zdravstvo, prijevoz i ICT kojima je zbog značaja za hrvatsko gospodarstvo pridodan i sektor turizma. (str. 55 i 56)

Zbog preglednosti procijenjeni učinci pri različitim mrežnim brzinama iskazani su u obliku indeksa pri čemu je kao inicijalna vrijednost uzeta prosječna brzina mreže dostupna hrvatskim korisnicima u promatranom razdoblju. Učinak povećanja brzine na razine koje se mogu pripisati 5G na povećanje udjela novih poslovnih subjekata u populaciji poduzeća kreće se u rasponu od 2,7 u zdravstvu i ICT sektoru do 3,2 puta u sektoru turizma.

Učinci razvoja 5G infrastrukture na poslovanje poduzetnika – Nastanak novih poduzeća

Raščlamba učinaka po hrvatskim županijama otkriva neravnomjernu distribuciju i znatno snažnije učinke u slabije razvijenim županijama. U odnosu na prosjek promatranog razdoblja uvođenje 5G mreže ima potencijal povećati udio novih poslovnih subjekata od 1,25 puta u Gradu Zagrebu do 3,5 puta u slučaju Brodsko-posavske županije. (str. 57)

Vrlo zanimljivi su podaci iz Studije  koji govore o Učincima razvoja 5G infrastrukture na poslovanje poduzetnika – Zaposlenost (str. 62)

Uvođenjem 5G mreže nastat će koristi u vidu povećanja zaposlenosti u svim analiziranim sektorima. Raspon procijenjenih koristi kreće se od 8 posto povećanja u prerađivačkoj industriji do visokih 43 posto u turizmu i 46 posto u ICT sektoru.

Na županijskoj razini kao i u prethodnim procjenama najveći intenzitet učinka zabilježen je u Gradu Zagrebu 2,50 puta kojeg slijedi skupina visoko razvijenih županija u kojim se učinci povećanja kreću od 1,16 do 1,24 puta.

Dakle, shvaćate li što oni tvrde? Broj zaposlenih u Zagrebu će narasti za 2,5 puta (?!).

U Zagrebu je inače broj zaposlenih oko 420.000 ljudi, a prema tvrdnjama  ovih „vodećih ekonomskih stručnjaka“ broj će premašiti jedan milijun.

Ovo bi povećanje od 2,5 puta zaposlenosti u Zagrebu (uz djecu, nezaposlene,domaćice i umirovljenike, strance) Zagreb dovelo na broj od 2 milijuna stanovnika. Jel oni uopće shvaćaju koliko su pretjerane i sulude ove tvrdnje?

Ovo su apsolutno najveće nebuloze koje smo pročitali u ovoj naručenoj studiji, danas promotivnom materijalu Hrvatskog telekoma.

O ovome sam nedugo govorila u Profa potkastu.

https://youtu.be/uEpcLY5ReLs  (40:00 minuta)

Zanimljivo je kako su ovi „vodeći ekonomski stručnjaci“ utvrdili kako će u Hrvatskoj gospodarstvo ostvariti MILIJARDU i 325 milijuna EURA koristi od razvoja 5G mreže, a broj      zaposlenih će u IT sektoru i turizmu narasti za više od 40 %. Smanjit će se troškovi poslovanja za čak 10 %, ali će zato prihodi od prodaje rasti  od 20 % do 50 % u turizmu. Isto tako navode kako priliku za veći rast imaju čak i slabije razvijene hrvatske regije.

Zanimljivo je kako „vodeći ekonomski stručnjaci“  u nekim temama, kao o unapređenju troškovne konkurentnosti  uvođenjem 5G mreže izuzimaju nekoliko županija ne navodeći razloge za isto. Zanimaju me baš ti razlozi koje se izbjeglo navesti.

Tako su iznimke: Karlovačka, Sisačko-moslavačka, Vukovarsko-srijemska i Bjelovarsko-bilogorska županija. Pražnjenja od stanovnika ovih županija su evidentna u stvarnosti.

Kao netko sa širokim i raznovrsnim obrazovanjem ali i iskustvom mogu sasvim otvoreno reći – ovo su neviđene gluposti. Veću prostituciju ekonomske znanosti u životu nisam vidjela. Ovo je zastrašujuća razina nebuloza.  Nešto ovakvo uopće nebi smjelo biti dozvoljeno u javnom prostoru. A ljudi koji iznose ovakve tvrdnje trebaju ostati bez akademskih titula.

Voljela bih saznati na čemu točno temelje svoje tvrdnje, ali bih voljela znati (sigurna sam i građani također)  koliko im je točno HT platio. Nekad se slično događalo i sa tzv. studijama na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu za Hrvatsku elektroprivredu gdje je ekipa zvana „Tipurić doktorati“ zarađivala silni novac za upitne studije i besplatne ugovore a čelnici Elektorprivrede sticali doktorate. Zanimljiva trampa „dobara“ praćena tih 2009. i 2010. mnogim sudskim postupcima!

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/hep-platio-50-000-eura-za-besplatne-ugovore-20090903

 

Ono što nas mora brinuti je kako je moguće da jedna od najvećih korporacija u Hrvatskoj može naručiti ovakvu studiju te je reklamirati u javnosti bez ikakvih posljedica.

Treba se zapitati, ako oni mogu ekonomske znanstvenike platiti da izrađuju ovakve studije,  onda je jasno da isto mogu napraviti i sa drugim granama znanosti.

Iz svega ovoga može se zaključiti kako velikim korporacijama uopće nije problem naći neke elektro-inžinjere,  fizičare, „ugovorne znanstvenike“  koji će tvrditi da 5G mreža nema nikakvih štetnih zračenja. Ili platiti nekim doktorima da nas uvjere kako neće biti nikakvih posljedica po zdravlje. Zapravo, oni mogu napraviti studiju koja tvrdi da će 5G zračenje pojačati našu inteligenciju, liječiti rak, oni mogu doslovce u bilo što nas uvjeriti.

Ako je suditi po ovoj studiji o ekonomskim efektima.

 

Kao što vidimo Hrvatski telekom nema nikakvih skrupula i da njima istina ništa ne znači. Uvođenje 5G mreže dovesti će HT do većih profita i to je jedini ekonomski efekt koji nije sporan.

I sad moram postaviti pitanje: gdje su sad fact checkeri , to znano nam „ministarstvo istine“ – FAKTOGRAF?? Ako netko napiše bilo što o štetnosti 5G mreže isti tren je brisan sa društvenih mreža, a kad korporacija kao Hrvatski telekom otvoreno laže o nepostojećim benefitima 5G, nema ih nigdje. Jer eto, tako su rekli „vodeći ekonomski stručnjaci“!

Nije li ovo zapravo vrhunski korporativni fašizam? Nažalost, to je sustav u kojem živimo i to je naš najveći problem kojeg moramo riješiti. Ovakvo ponašanje obmane i laži su nedopustivi. Čak što više to se mora i sankcionirati.

Radi se o velikoj i ciljanoj prevari građana.  

 

I za kraj, znate li da je bivša članica uprave Hrvatskog telekoma, Irena Jolić-Šimović, izašla iz škole za novačenje kadrova Klausa Schwaba? Nije jedina, ima ih još u Hrvatskoj.

https://maloneinstitute.org/we

Tko ne vjeruje, potražite imena na poveznici iznad, ima ih ukupno 3800 iz svijeta, a objavio ih je dr Robert  Wallace Malone.