VIŠE NEMA DILEME
Maskiranje: potvrđeno – više štete nego koristi
Nastavljamo s našim najnovijim kratkim znanstvenim vijestima.
Zahvaljujemo na pomoći našim ekspertima, znanstvenicima.
Sve je više znanstvenih podataka o štetnosti nošenja maski za lice. Evo samo nekih najnovijih rezultata. Neki nalazi čak daju dokaze o povećanoj stopi smrtnosti od COVID-19 u osoba trajnih nositelja masaka. Maske za lice pogoršavaju bolest i ne utječu na rizik od infekcije oka (Fögen, Zacharias MD. The Foegen effect, Medicine: February 18, 2022 – Volume 101 – Issue 7 – p e28924 doi: 10.1097/MD.0000000000028924;
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/35363218/
Iako neki dokazi u literaturi podupiru obveznu upotrebu maski za lice kako bi se smanjila pojavnost COVID-19, učinak korištenja maske na tijek bolesti i dalje je kontroverzan. Citirana studija imala je za cilj utvrditi je li obvezna uporaba maski utjecala na stopu smrtnosti u Kanzasu, SAD između 1. kolovoza i 15. listopada 2020. Paralelne analize u različitim američkim županijama koje su imale ili pak nisu imale obavezu nošenja masaka kao što je u državi Kanzas, pokazuju da one županije koje su propisale obavezno nošenje masaka imaju značajno veće stope smrtnosti od okruga bez obaveze nošenja maske za smrtne slučajeve povezane s COVID-19.
Uzrok ovome objašnjava se tzv. “Foegenovim efektom”. Naime, duboko ponovno udisanje hiperkondenziranih kapljica ili čistih viriona „uhvaćenih“ u maske za lice pogoršavaju prognozu i mogu se povezati s dugoročnim učincima infekcije COVID-19. Foegenov efekt je dokazan je najprije in vivo na životinjskom modelu.
Drugi popularni članak koji analizira učinke maski (Byram W. Bridle: Stop Masking Children They Need To Interact With The Microbial World)
https://viralimmunologist.substack.com/p/stop-masking-children?s=r
navodi kako izolacija djece iz dodira sa „mikrobnim svijetom“ potiče razvoj kroničnih bolesti. (…) Mala djeca trebaju kontinuirano biti u doticaju sa svijetom mikroba. To je apsolutno neophodno za pravilan razvoj njihovog imunološkog sustava. Znanstveni detalji o tome napisani su u članku koji je objavljen u The Conversation u ožujku 2021 pod naslovom „Godina izolacije COVID-19 djecu dovodi u opasnost od alergija, astme i autoimune bolesti”.
To je međutim, spoznaja koju je svaki student učio na predmetu Imunologija. Ukratko, rođeni smo s tzv. ‘naivnim’ i nezrelim imunološkim sustavom. Naš imunološki sustav ne sazrijeva u potpunosti sve do duboko u tinejdžerskim godinama, pri čemu se većina tog razvoja događa između rođenja i oko šeste godine života.
Sposobnost imunološkog sustava da se samoregulira ovisi o interakciji s mikrobnim svijetom, osobito kroz interakcije s drugim ljudima, posebice članovima obitelji. To omogućuje njihovom imunološkom sustavu da nauči razlikovati stvari koje su opasne od onih koje nisu. Zauzvrat, njihov će imunološki sustav postati opremljen da odgovori na opasnosti, dok će spriječiti potencijalno štetne odgovore na stvari koje ne predstavljaju prijetnju, kao što su vlastite i inertne molekule okoliša, normalne bakterije koje žive u crijevima.
Izoliranje malog djeteta od neopasnih mikroba u njegovoj okolini kompromitira ‘imunoregulatorne’ komponente njihova imunološkog sustava. Deregulirani imunološki sustav često se očituje u obliku alergija, astme i autoimunih bolesti. Autor članka svjedočio je kroničnoj izolaciji djece više od godinu dana. Jedna godina bila je vremenska točka u kojoj je uvidio da bi se dječjem imunološkom sustavu mogla učiniti značajna, potencijalno nepopravljiva šteta. Zgrožen je činjenicom što mnoga djeca to sada trpe već više od dvije godine, a nekima se ne nazire kraj.
Maskiranje je kontroverzno, uglavnom neučinkovito u sprječavanju širenja virusa na druge načine osim kašljanjem i kihanjem. Međutim, maske mogu predstavljati razumnu prepreku većim česticama okoliša (npr. česticama prašine, peruti, peludi, itd.) i bakterijama. Tome dodajte prekomjernu upotrebu antibakterijskih sredstva za dezinfekciju ruku, zatvaranje u domove i nedostatak fizičkih interakcija, pa smo na dobrom putu da imamo generaciju djece koja će biti izolirana kao nijedna druga ljudska bića u povijesti. Nažalost, ova djeca će sada biti dio neočekivanog eksperimenta na globalnoj razini za stvarnu procjenu valjanosti takozvane ‘higijenske hipoteze’. Osnovna imunološka načela sugeriraju da bi vrlo mala djeca koja su morala izdržati politiku zatvaranja zbog COVID-19 mogla biti suočena s najvećom stopom autoimunih bolesti, alergija i astme u ljudskoj povijesti.
Dr. Bridle završava svoj članak sljedećom izjavom: „Moral ove priče je prestati izolirati našu djecu od mikrobnog svijeta kojim su okružena. Neka se zaprljaju. Pustite ih da komuniciraju s drugom djecom. Neka grle članove obitelji i prijatelje. Razmislite o tome da nabavite mačku ili psa s kojima mogu blisko komunicirati. Vodite ih na šetnje po šumi ili selu. Svakako neka operu ruke običnim sapunom, ali smanjite upotrebu antibakterijskih sapuna i sredstava za dezinfekciju. Svaki put kada se normalna flora na koži uništi, postoji opasnost da se ona ponovno naseli patogenima. I, zaboga, neka djeca vide tuđa usta kako bi naučila pravilno govoriti. Učinjeno je ono što je učinjeno u zadnje dvije i pol godine.
Ali, molim vas, nemojmo dalje zaključavati, fizički distancirati i maskirati našu djecu. Ne za SARS-CoV-2, ne za godišnju gripu, ne za majmunske boginje. Ni za što osim ako se kroz transparentnu, objektivnu, javno objavljenu i otvoreno debatiranu znanost ne pokaže da predstavlja stvarnu prijetnju životima značajnog dijela djece“
HOP
