Tinejdžer Soros pratio je svog lažnog kuma koji je popisivao imovinu oduzetu židovskim obiteljima poslanim u koncentracijske logore, 1992. prisilio je Banku Italije i Banku Engleske da devalviraju svoje nacionalne valute

0
7843

Prije nekog vremena izašla je i knjiga o Georgeu Sorosu, puna detalja o životu i djelu, knjiga čini se nedovršenom jer je ostalo neodgovoreno pitanje zašto Soros radi to što radi.

Ono što kod ovakvog lika, ukratko, najviše zanima nije toliko činjenica da je nedvojbeno uspješan investitor, koliko razlog zašto…
Knjiga Matta Palumba, “Čovjek iza zastora: Unutar tajne mreže Georgea Sorosa” Objavljena početkom ove godine, knjiga detaljno opisuje povezanost milijardera s američkom politikom, njegova filozofsko-politička uvjerenja i njegovu viziju svijeta i života.

 

Što se događa ako to primijenimo na medije? “Ako kažete ljudima što mogu očekivati, oni će reinterpretirati stvarnost”, a to se može iskoristiti za utjecaj na to kako ljudi tumače vijesti, objasnio je Palumbo u nedavnom intervjuu.

 

“Iz bilo kojeg razloga, ako ljudi misle da će se nešto dogoditi, to će se stvarno dogoditi”, a Soros je to primijenio na medijsku pokrivenost kako bi natjerao ljude da povjeruju da se dogodilo nešto što se zapravo nije dogodilo, rekao je Palumbo.

Autor ne zaboravlja ilustrirati kako Soros ne samo da kontrolira ono što se o njemu piše, već utječe i na način na koji američka javnost percipira novinske događaje.

Ali više od svega Palumbo slika portret jednog od rijetkih megalomana koji ne samo da vjeruju da su bogovi, već uživaju ponašati se kao takvi. “To je neka vrsta bolesti kada sebe smatraš nekakvim bogom, tvorcem svega, ali sada mi je to ugodno otkako sam počeo tako živjeti”, jednom se pohvalio za The Independent Soros.

Svi znamo tko je George Soros, barem općenito: on je prije svega onaj gospodin koji je 1992. vodio smrtonosni špekulativni napad na funtu i liru, prisilivši Banku Italije i Banku Engleske da devalviraju svoje nacionalne valute.  Igra mu je zaradila nešto poput milijarde i pol dolara.

Soros Fund Management, osnovan 1970., smatra se jednom od najprofitabilnijih tvrtki u svijetu međunarodnih financija, o čemu svjedoče deseci milijardi dolara koje je osnivač kroz godine prikupio zahvaljujući njoj.
U Americi, gdje stalno živi od 1956., Soros je prije svega poznat po nekim svojim političkim borbama, poput one za legalizaciju eutanazije ili protivljenja ratu protiv droge u antiprohibicijskog smislu.

Da ne spominjemo izrazito “globalistički” pristup utjelovljen u mreži nevladinih organizacija raširenih po cijelom svijetu i gravitirajućih oko Zaklade Otvoreno društvo, čiji je cilj, izražen u samom nazivu, širenje modela otvorenog društva o kojem je teoretizirao Karl Popper.

Što znači multikulturalni kozmopolitizam koji ima oblik otvorenih tržišta, otvorenih granica i naravno otvorenih umova, odnosno političko-ekonomski model koji sada osporava Donald Trump i razni “suvereni” pokreti i stranke koji su se pojavili u Europi posljednjih godina.
Na početku knjige Palumbo ističe amoralnost Sorosa, sjeme posijano možda kada je njegova mađarska obitelj židovskog podrijetla preuzela kršćanski identitet i surađivala s osvajačkim nacistima. Tinejdžer Soros pratio je svog lažnog kuma koji je popisivao imovinu oduzetu židovskim obiteljima poslanim u koncentracijske logore.

Ali kaže da ne osjeća nikakvu krivnju, samo nevezanost. “Bio sam samo gledatelj; imovina se oduzimala. Nisam sudjelovao u oduzimanju te imovine. Dakle, nisam imao nikakav osjećaj krivnje”, rekao je za 60 minuta u intervjuu 1998.

Usporedio je svoje tadašnje postupke s kasnijim igrama na burzi. “Na zabavan način”, rekao je, “to je baš kao na tržnicama – da ja nisam tamo, netko drugi bi bio.” On, napominje Palumbo, to razdoblje opisuje kao “vjerojatno najsretniju godinu u mom životu” i “vrlo sretno i uzbudljivo iskustvo”.

I dolazimo do jedne od tajni njegova fantastičnog uspona na nebeskom svodu velikih financija. Soros je svoj uspjeh pripisao teoriji koja se počela razvijati 1950-ih. Ta mu je teorija pomogla izgraditi okvir za snalaženje u makroekonomskom okruženju. Soros to naziva teorijom refleksivnosti.

Temelji se na ideji da povratna sprega (sustav za poboljšanje proizvoda, procesa itd. prikupljanjem i reagiranjem na komentare korisnika) između očekivanja i ekonomskih osnova može uzrokovati promjene cijena koje se značajno i postojano razlikuju od ravnotežnih cijena. Soros je objasnio ovu ideju u članku u Financial Timesu 2009. 

“Osnovnu ideju mogu izraziti u dva relativno jednostavna prijedloga. Jedan je da je u situacijama u kojima sudionici razmišljaju – svjetonazori sudionika uvijek su djelomični i iskrivljeni. Ovo je princip pogrešivosti. Drugi je da ta iskrivljena mišljenja mogu utjecati na situaciju u kojoj se odnose jer lažna mišljenja dovode do neprikladnih postupaka. To je princip refleksivnosti.”

Vođen ovim načelom, Soros vjeruje da je dokazao da je sposoban djelovati na tržištima tako što je prepoznao kada su percepcija i stvarnost dovoljno različite da vam dopuste veliko klađenje.

 

Novinske agencije koje podržavaju Soros koriste sustav kako bi stvorile lažne priče i natjerale ljude da vjeruju u nešto što se zapravo nije dogodilo. Razlog zašto Soros može imati ovu razinu utjecaja je taj što donira desetke milijuna dolara američkoj medijskoj infrastrukturi.

I zapravo, postoje mnogi mainstream mediji povezani sa Sorosem, uključujući, objašnjava Mancuso, “ABC, CBS, CNN, Washington Post, New York Times, mislim, to je vrlo dugačak popis. Ukucajte Sorosevo ime i pogledajte kako ga pokrivaju, a ako je nešto negativno, to je ‘antisemite kažu: negativna afirmacija’”.

Kontrolna skupina pod nazivom Centar za istraživanje medija (MRC) dokumentirala je Soroseve veze s medijima. “Soros je potrošio više od 52 milijuna dolara za financiranje vlasništva nad medijima, škola novinarstva i cijele medijske infrastrukture općenito.

Mnoge ljevičarske skupine, uključujući medijske tvrtke, dobivaju sredstva preko Soroseve Zaklade Otvoreno društvo. Ta je skupina poznata po financiranju diskutabilnih inicijativa kao što su Black Lives Matter i Defund the Police, kao i političkih kandidata i kampanja okružnih tužitelja,” rekao je Palumbo.

U svom istraživanju, Palumbo je također otkrio da su mnogi ljudi koji su nekoć radili za Zakladu Otvoreno društvo otišli raditi za medije. To se događa i u Hrvatskoj.
Ali Soroseva najveća misija”, kako piše American Thinker, “jest pad Amerike, koju on vidi kao najveću prepreku otvorenom društvu.”

Počeo je rušenje SAD-a 2003., suprotstavljajući se Georgeu W. Bushu. Koristeći svoju kontrolu nad medijima, sveučilištima i Bijelom kućom, Soros je uspio progurati svoje ideje o rasizmu, ekologiji, ilegalnom, drogama, kriminalu, automatskoj registraciji glasača itd.

Godine 2015. počeo je podržavati tužitelje koji žele razgraditi sustav kaznenog pravosuđa, prikazujući ga kao sustavno rasistički. Prema njegovim riječima, treba “okriviti sustav, a ne kriminalce koji su prava žrtva”. Dok je BLM rastao, potrošio je stotine milijuna podržavajući kandidate koji su bili protiv “zakona i reda”, slabi u pogledu kriminala i oštri u kontroli oružja.

Nakon što je značajno doprinio predsjedničkim kampanjama Baracka Obame i Hillary Clinton, Soros je potrošio još više kako bi porazio Donalda Trumpa na izborima 2020. Koristeći pandemiju kao izgovor, njegova su sredstva financiranja nastojala povećati broj glasova putem pošte, proširujući prilike za petljanje i skupljanje glasova.

 

Bivši predsjednik parlamenta Newt Gingrich napisao je: “Stupanj do kojeg se Soros infiltrirao u gotovo svaki aspekt javnog života je alarmantan i trebao bi izazvati veliku zabrinutost svakog Amerikanca.”

R.P. izvor, preveo I.D.

HOP

HOP NA TELEGRAMU
https://t.me/hopportal