Sladoljev u svom govoru za skup na Splitskoj rivi poručio – ja imam ljudskosti, oni je nemaju!

0
9917
urednik portala HOP Igor Drenjančević
urednik portala HOP
Igor Drenjančević

Srećko Sladoljev  je rođen u Zagrebu 23. lipnja 1954. g.

S obitelji 1957. g. seli u Split gdje završava osnovnu školu.

1973. g. s odličnim uspjehom maturira na matematičkom odjeljenju gimnazije „Ćiro Gamulin“ u Splitu.

1973.- 1978. g. studira na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) smjer eksperimentalne biologije. Kao najbolji student generacije diplomira s prosječnom ocjenom 4,6. Diplomski rad izrađuje na Središnjem institutu za tumore u Zagrebu.

1978. Na poziv akademika Prof. dr. Andrije Kaštelana, transplantacijskog imunologa i osnivača Zavoda za tipizaciju tkiva na KBC Rebro, postaje asistentom tek osnovanog Kolegija imunologije pri Katedri za animalnu fiziologiju PMF-a.

1979-1980 izrađuje i prijavljuje magistarski rad iz područja imunoterapije eksperimentalnog tumora, ali odustaje od obrane smatajući rad stereotipom.

1980-1982 kao stipendist Euroatoma boravi na Institutu za hematologiju u Muenhenu gdje kao član tima postavlja hibridomsku tehnologiju kojom se u laboratorijskim uvjetima, izvan živog organizma mogu proizvesti specifična ili tzv. monoklonska protutijela. Svega nekoliko timova u svijetu u to vrijeme ovladava ovom složenom tehnologijom. Monokonska protutijela su tzv. inteligentna komponenta budućih „pametnih“ lijekova . Doktorira na potiskivanju imunološke reakcije presađene nesrodne koštane protiv njenog primatelja pomoću originalno proizvedenih monoklonskih protutijela. Metoda je danas nezamjenjiva u transplantaciji koštane srži u ljudi.

1982. g. JNA ga proglašava vojnim bjeguncem zbog kašnjenja na odsluženje vojnog roka. Po povratku u zemlju završava u vojnom zatvoru Lora. Amnestiran je odlukom Predsjedništva Jugoslavije.

1983-2020. Zaposlenik Imunološkog zavoda

1983-1989 Voditelj Laboratorija za molekulsku biofiziku na Imunološkom zavodu

1985-1989 Voditelj Odjela za monoklonske reagense (hibridomska tenologija)

1983-1989 s timom uvodi hibridomsku tehnologiju i proizvodi preko stotinu genetski stabiliziranih hibridoma za komercijalne svrhe, ali Imunološki zavod nema hrabrosti za tehnološki iskorak u 21. stoljeće. Početkom devedesetih, kada je hibridomska tehnologija osvojila svijet i potisnula konvencionalne tehnike proizvodnje antiseruma u životinjama, već je prekasno. Imunološkom zavodu ostale su samo pohvale suradnih laboratorija (Republički zavod za transfuziju krvi, Klinički bolnički centar Rebro) za kvalitetne reagense koje je davno trebalo komercijalizirati;

1989-1998 Voditelj Odjela za imunodijagnostike na Imunološkom zavodu
1989. kao voditelj Odjela za dijagnostike, prvi u Jugoslaviji uvodi u proizvodnju komercijalnih životinjskih antiseruma metodu plazmafereze;

1992 – 1994 sudjeluje u Domovinskom ratu najprije u prvom ešalonu saniteta, a zatim na prijedlog Zapovjedništva ratne brigade postaje izvjestitelj PD-a i savjetnik za borbeni moral. Dobiva sklopni čin satnika-bojnika hrvatske vojske.

1995. Uprava Imunološkog zavoda postavlja ga na čelo tima sa zadatkom da cijepivima poveća titrove antitoksičnih seruma. Individualizirane cjepne sheme i modificirani adjuvansi višestruko povećavaju tirove antidifterije i antitetanusa.

1998.-2012. Voditelj Odjela za proizvodnju prirodnog interferona na Imunološkom zavodu

1998 g. Uprava Imunološkog zavoda povjerava mu potpuno uništenu i napuštenu proizvodnju prirodnog interferona koju uspostavlja u kratko vrijeme i predlaže niz kliničkih ispitivanja zbog revizije načina primjene ove moćne signalne molekule u zdravstvene svrhe.

Zbog beskompromisnog suprostavljanja korupciji (1990- 2014), sve Uprave Imunološkog zavoda onemogućavaju i sustavno uništavaju njegov profesionalni rad, nesuđene „leader products“ tvrtke. Dobiva čak osam upozorenja iz radnog odnosa, međutim „preživljava“, a otkaze i kaznene prijave zbog štetnih radnji dobivaju Uprave.

2010. g dobiva nagrade triju nevladinih udruga zbog iskazane građanske hrabrosti u razotkrivanju izmišljene pandemije („svinjska“ gripa), upozoravanja na rizike od pandemijskog cjepiva i poziva pučanstvu da se ne cijepi – Udruge za prava pacijenata, Fonda Hipokrat i GONG-a (kao prvi pojedinac kome je to uspjelo).

2010. g. postaje članom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u dijaspori (HAZUD) sa sjedištem u Baselu.

2012-2014 Po zatvaranju proizvodnje interferona (po političkoj odluci HDZovog direktora, inače inženjera prometa) obavlja poslove specijaliste u Odjelu pripreme i finalizacije proizvodnje

2012. g . postaje članom novoosnovane Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Mostaru čiji je kum.

2014-2016 Postaje Savjetnik Uprave Imunološkog zavoda

2014. g. Jedan je od idejnih začetnika ideje općenarodnog okupljanja oko ideje komanditnog društva Visia Croatica da bi se Imunološki zavod „otkupio“, bolje rečeno „oddržavio“ iz ralja države i vratio građanima Hrvatske. Državna politika Imunološki zavod je pretvorbom i privatizacijom najprije otela, financijski ga isisala, a „ostatke ostataka“ (s visokom skrivenom vrijednošću!) odlučila prepustiti jednom političko-privatnom klanu. Međutim, nakon što je Visia Croatica na javnom natječaju pobijedila s najboljim razvojnim planom i programom (koji je uključivao i razvoj proizvodnje učinkovitih i neškodljivih inhalatornih cjepiva!), politički poražena Vlada Republike Hrvatske natječaj je bez obrazloženja poništila i Imunološki zavod stavila na državnu „sisu“ gdje parazitira i danas.

2016 – Voditelj u Službi istraživanja i razvoja Imunološkog zavoda

2017. g. Uprava Imunološkog zavoda službeno ga šalje u Bruxelles da pred EU parlamentom objasni mehanizme kojima cjepiva u igli izazivaju disfunkcije rada imunološkog sustava. Događaj je bez presedana u povijesti farmaceutike, tim više što je Imunološki zavod jedan od najstarijih proizvođača cjepiva na svijetu.

Objavio oko šezdesetak stručnih i znanstvenih radova.

Objavljujemo govor Srećka Sladoljeva za splitsku rivu;

Sutra neću moći na Rivu. Ovo što sam namjeravao reći, netko će vam pročitati. U sekundi sam napisao što politički PR sigurno ne bi ni za 1000 godina. Jer oni ne mogu dirnuti srca. Jer ovo dolazi iz srca. A oni ga nemaju.

“Pozdravljam sve, usudio bih se reći, savjesne i svjesne onoga što nam se događa ali i onoga što nam se sprema. Osobno nisam mogao doći iz zdravstvenih razloga pa sam zamolio da se moja poruka javno pročita.Nepotrebno je uvjeravati kako su pogrešne državne politike vođene nakon Domovinskog rata, ugrozile i Domovinu i nas koji je volimo. S razlogom smo frustrani i razočarani, ali pogrešno je za to kriviti DOMOVINU ili dragog Boga. Za to nije kriva ni Domovina niti Bog. Krivi su ljudi koje smo pogrešno birali da je vode. Krivi smo mi.

DRŽAVA i DOMOVINA NISU ISTO. Država je tek ideološka i pravna nadogradnja onoga što baštinimo od predaka. Mnoge naše države ili državne zajednice bile su loše za Hrvate, izdale nas, varale nas … a prevarila nas je i ova. Raselila, materijalno i duhovno srozala, osramotila. Ali za to, ponavljam, nemojte kriviti Domovinu.

Kad smo je branili životima, na našim rukavima nije pisalo ZA DRŽAVU SPREMNI! Pisalo je nešto drugo. I na mome je rukavu pisalo.

Domovina … to je more, masline i loza Dalmacije, žitna polja Slavonije, vode i pašnjaci Like, Velebit i Biokovo što se propinju, ali pjesnici i glazbenici koji o tome pišu pjesme. To je Domovina.
A DRŽAVA je politika, vode je ljudi. Politika može biti ČASNA samo onda ako „zemlju“ čini plodnijom, da bolje rađa. Ali ako je truje, pa zemlja ne rađa, to nije časna politika. To nije hrvatska politika.

Pred vama su ljudi koji žele suverenu Hrvatsku, suverenih ljudi, ne hrvatsku bijedu i jad u globalističkom loncu! Pristankom da budem i ja dionikom na Izbornoj listi, na predzadnjem, najmanje vidljivom mjestu, mjestu „najmanjeg od male braće“, mjestu kojeg bih i saam odabrao jer sam takav. Time sam za Hrvatsku dao sve što imam. Svoju vjerodostojnost.

Izbori nisu navijanje za „moje“ ili „tvoje“. Kad birate, niste navijači! Vi ste selektori, izbornici hrvatske REPREZENTACIJE. A naša Domovina Hrvatska NIJE za kvalifikacije. Ona je za biti najbolja na svijetu.

Ona ne mora biti NAJBOGATIJA. Ali MOŽE biti NAJSRETNIJA.

Ja tako mislim. A vi!?” – Srećko Sladoljev

Split, 13. travnja 2024.

HOP

HOP -portal na telegramu

https://t.me/hopportal