Godišnjica koja postaje upozorenje
Povodom 75. obljetnice Schumanove deklaracije i 70. obljetnice Konferencije u Messini, predsjednik Republike Sergio Mattarella poslao je snažnu i detaljnu poruku Europi. Ne jednostavna proslava, već čvrst apel, gotovo krik uzbune: Unija se nalazi na povijesnom raskrižju i pred sobom ima „izazov neizmjernih razmjera“.
Poruka šefa države, upućena povodom Dana Europe, bila je poziv na institucionalnu i političku mobilizaciju protiv konkretnog rizika raspada europskog projekta, pod udarima rastućih međunarodnih napetosti i geopolitičkih prijetnji.
„Ne odustajte“: Europa između krize i odgovornosti
Mattarella je odlučno upozorio na potrebu da se “ne povlači pred teškoćama”, pozivajući Europu sposobnu odgovoriti “kreativnim naporima proporcionalnim opasnostima koje se nadvijaju”. Poziv na djelovanje, u povijesnom trenutku kada se sami temelji Unije – mir, stabilnost, zajednički prosperitet – dovode u pitanje ratovima, ekonomskim krizama, rastućim nejednakostima i novim nacionalističkim pritiscima.
„Samo na taj način“, upozorio je predsjednik, „moći ćemo sačuvati ideal snažne, pravedne i mirne Europe, bastiona nade za buduće generacije.“
Obrana temeljnih vrijednosti: „Ili ih obnavljamo ili ih gubimo“
U svojoj poruci, Mattarella je naveo bitne stupove europske integracije: „Zajednički prosperitet, suštinska jednakost, nepovrediva sloboda, trajni mir i čvrsta demokracija, poštivanje okoliša koji nas dočekuje“. Ali je također upozorio: ovo nisu samo apstraktni ideali, već „konkretne obveze koje treba odlučno obnoviti“. Rizik, ako ne znamo kako se suočiti s izazovima sadašnjosti s “hrabrošću, odlučnošću i predviđanjem”, jest rizik od “gubitka neprocjenjive baštine”.
Od ekonomskog jedinstva do političke sudbine
Mattarella se lucidno prisjetio izvornog značenja europskog projekta, rođenog iz ruševina rata. „Dana 9. svibnja 1950.“, prisjetio se, „francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman predložio je stvaranje zajednice za zajedničku proizvodnju ugljena i čelika.“ Odatle je, zahvaljujući i prekretnici Messinske konferencije 1955., započeo put prema Rimskim ugovorima i viziji Europe koja nije bila samo ekonomska, već i politička.
Duga i zamorna priča, sastavljena i od neuspjeha, ali koja, prema riječima šefa države, nikada zapravo nije prestala. I upravo u ime te osnivačke upornosti Europa je danas pozvana ponovno otkriti svoj poziv.
Unija kao izazov i kao izbor
„To je izazov nemjerljivih razmjera“, ponovio je predsjednik, „zbog svoje originalnosti u usporedbi s uobičajenim oblicima suradnje između nacionalnih država; zbog ogromnog kapitala povjerenja koji je potreban; zbog opsega potrebnih institucionalnih inovacija.“ Izazov, dakle, ne samo tehnički ili diplomatski, već i kulturni i moralni, koji dovodi u pitanje sposobnost europskih vladajućih klasa i građana za viziju i predanost.
Zaključak: Raskrižje između straha i nade
Govor Sergija Mattarelle mnogo je više od vježbe institucionalne retorike. To je pravi apel kolektivnoj savjesti kontinenta koji je u neizvjesnosti. Europa, suočena s ratovima, polarizacijama i nejednakostima, može birati hoće li se zatvoriti u strah i inerciju ili će hrabro i kohezivno ponovno pokrenuti svoj osnivački projekt.
Talijanski predsjednik ne skriva složenost trenutka, već snažno ponovno pokreće jedini mogući horizont: „snažnu, pravednu i mirnu“ Europu. Ne zbog retorike, već iz odgovornosti prema budućim generacijama. Jer gubitak vrijednosti Unije danas ne bi značio samo odricanje od prošlosti, već i ugrožavanje svake mogućnosti budućnosti
izvor Vocce dei cittadini
HOP
HOP -portal na Telegramu
