JESU LI I OVE GODINE POLITIČARI NASTAVILI KUPOVINU
GLASOVA BIRAČA SRPSKE MANJINE?!
mr. sc. Edo Zenzerović dipl. ing. elektr.
Rješenjem ministra pravosuđa i uprave zaključen je popis birača za izbore za članove predstavničkih
tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i za općinske načelnike, gradonačelnike i
župane te njihove zamjenike te je zaključen popis birača za izbore za zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno iz reda pripadnika
hrvatskoga naroda, koji su se održali 16 svibnja 2021 godine.
Izbori za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i za općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike.
Na dan 7 svibnja 2021 godine u popis birača za izbore za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ukupno je bilo upisano 3,660.165 birača, od kojeg broja
je upisano ukupno 111 birača državljana drugih država članica Europske unije koji imaju prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj.
Za izbore za općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike u popis birača ukupno
je bilo upisano 3,660.054 birača.
Na izborima za općinske načelnike, gradonačelnike i župane mogu glasati samo birači s prebivalištem u jedinici lokalne ili područne samouprave odnosno s prebivalištem u Hrvatskoj, a za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne samouprave još 111 birača drugih država članica Europske unije koji imaju prebivalište ili boravište u Hrvatskoj. Prema analizi na tisuću
stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za 31 prosinca bilo je 828 punoljetnika ( birača ), a prema podatku za broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj bilo je 902 birača na tisuću stanovnika. Na tisuću stanovnika bilo je 74 birača više od broja punoljetnika
odnosno ukupno 301.517 birača više od broja punoljetnika.
Ministarstvo uprave nastavlja grubo manipulirati brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj.
O gruboj manipulaciji brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj počeo je pisati bloger Marko Rakar
tijekom izbora za Hrvatski sabor 2007 godine na primjerima naselja u gradu Vrgorcu. Vrgorac,
Crikvenica, Benkovac, Makarska… su tada imali više birača od stanovnika. Ličko- senjska, Šibensko –
kninska i Zadarska županija su od lokalnih izbora 2005 godine imale više birača od stanovnika. IX.
izborna jedinica je imala 2007 godine više birača od stanovnika, a 4 prosinca 2011 na izborima za
Hrvatski sabor i na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju 22 siječnja 2012 godine IX. i X.
izborna jedinica zajedno su imale više birača od stanovnika. Zbroj birača svih županija koje graniče s
Bosnom i Hercegovinom bio je veći od broja popisanih stanovnika tih županija 2011 godine. Baranja,
Erdut i Ernestinovo su imali više birača od stanovnika.
Više birača od pripadnika srpske etničke manjine popisanih 2011 godine imali su: Zadar,
Osijek, Gvozd, Glina, Karlovac, Slunj, Vojnić, Grubišno Polje, Gospić, Otočac, Plitvička Jezera,
Slatina, Suhopolje, Brestovac, Lipik, Pakrac, Benkovac, Gračac, Obrovac, Beli Manastir, Darda,
Kneževi Vinogradi, Drniš, Knin, Skradin, Gunja, Stari Jankovci i Vukovar te IV., V. i IX. izborna
jedinica u cijelosti. Više birača od stanovnika i više birača srpske manjine od pripadnika
popisanih 2011 imale su:Karlovačka, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka,
Šibensko-kninska i Zadarska županija. Osječko-baranjska županija imala je više birača srpske
manjine od pripadnika popisanih 2011 godine, a Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska
županija imale su neznatno manji broj stanovnika i broj pripadnika srpske manjine popisanih
2011 godine od broja birača. Na izborima za Hrvatski sabor 11 rujna 2016 godine IX. izborna
jedinica je imala više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011 godine. Iz ove
analize zaključujem da veliki broj birača srpske i jugoslavenske manjine nema prebivalište u
Hrvatskoj, a godinama se manipulira njima radi namještanja rezultata izbora i sprječavanje
referenduma.
Sve županije su na lokalnim izborima 2017 godine imale na tisuću stanovnika više birača od
punoljetnika, a :Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska, Primorsko-goranska, Ličko-
senjska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Zadarska, Šibensko-kninska,
Vukovarsko-srijemska, Splitsko-dalmatinska i Istarska županija imale su više od devetsto birača na tisuću stanovnika. Na lokalnim izborima 16 svibnja 2021 godine imalo je sedamdeset i pet gradova ili općina s više od tri tisuće stanovnika između devetsto i tisuću birača na tisuću stanovnika: Dugo Selo iz Zagrebačke, Novska i Sisak iz Sisačko-moslavačke, Karlovac, Ozalj i Vojnić iz Karlovačke, Varaždinske toplice iz Varaždinske, Daruvar, Garešnica, Grubišno Polje i Rovišće iz Bjelovarsko-bilogorske, Krk, Lovran, Mali Lošinj, Opatija, Rab i Rijeka iz Primorsko-goranske, Gospić, Otočac iPlitvička jezera iz Ličko-senjske, Orahovica, Slatina i Suhopolje iz Virovitičko-podravske, Jakšić, Lipik,
Pleternica, Požega i Velika iz Požeško-slavonske, Donji Andrijevci, Nova Gradiška, Nova Kapela, Oriovac, Rešetari, Sibinj i Slavonski Brod iz Brodsko-posavske, Biograd na Moru, Pakoštane, Poličnik,
i Posedarje iz Zadarske, Beli Manastir, Belišče, Bilje, Bizovac, Čepin, Darda, Đakovo i Kneževi Vinogradi iz Osječko-baranjske, Šibenik iz Šibensko-kninske, Borovo, Ilok,i Otok iz Vukovarsko-
srijemske, Dugi Rat, Hvar, Jelsa, Marina, Podbablje, Seget, Supetar, Trilj, Trogir i Vrgorac iz Splitsko-dalmatinske, Buje, Fažana, Labin, Medulin, Poreč, Rovinj i Umag iz Istarske te Blato, Korčula, Orebić i
Ploče iz Dubrovačko-neretvanske županije , a više birača od stanovnika imat će: Dvor, Glina, Petrinja i
Sunja iz Sisačko-moslavačke, Slunj iz Karlovačke, Bednja iz Varaždinske, Crikvenica, Malinska
Dubašnica, Novi Vinodolski i Vrbosko iz Primorsko-goranske, Senj iz Ličko-senjske, Brestovac,
Kutjevo i Pakrac iz Požeško-slavonske, Cernik i Staro Petrovo Selo iz Brodsko-posavske, Benkovac,
Gračac, Obrovac, Preko i Vir iz Zadarske, Erdut iz Osječko-baranjske, Drniš, Knin, Skradin i Vodice iz
Šibensko-kninske, Bošnjaci, Drenovci, Gunja, Nijemci, Stari Jankovci, Vrbanja, Vukovar i Županja iz
Vukovarsko-srijemske i Makarska, Okrug i Proložac iz Splitsko-dalmatinske županije.
Kupovina glasova birača srpske manjine
Županijski sud u Zagrebu potvrdio je prvostupanjsku presudu kojom je novosadski
poduzetnik i predsjednik Demokratske partije Srba (DPS), 50-godišnji Branislav Švonja u
listopadu 2019 godine osuđen na jednogodišnju uvjetnu zatvorsku kaznu s rokom kušnje od četiri godine zbog povrede slobode odlučivanja birača.
Presuda koju je na Općinskom sudu u Zadru donijela sutkinja Danijela Zubčić Poljak potvrđena je nakon što je odbijena Švonjina žalba. Riječ je o prvom sudskom epilogu priče o kupovanju glasova pripadnika srpske zajednice koji se organizirano autobusima dovoze na
glasovanje u obrovačka i druga mjesta s brojnom srpskom populacijom.
U kaznenom postupku na Općinskom sudu u Zadru nedvojbeno je utvrđeno da je Švonja svjesno organizirao besplatan prijevoz hrvatskih građana srpske nacionalnosti, te im kasnije i
dao upute kako će glasati.
Zaključeno je kako oni ne bi samostalno pristupili na izbore, a Švonja je utjecao da glasaju na određeni način o čemu svjedoče listići s uputama. Kao olakotna okolnost uzeta je činjenica što dosad Švonja nije bio osuđivan.
Priča je izbila u javnost u svibnju 2017 godine kada jedan od autobusa s tridesetak putnika
nije htio otići iz Obrovca jer im onaj koji ih je pozvao na glasovanje nije platio dolazak. Putniciu autobusu čekali su da im se plati trošak dolaska u Hrvatsku i “nadnica” za određenu političku opciju. No kako do isplate nije došlo izjadali su se novinarki RTL televizije NikoliniRadić.
Stranka Slobodna Hrvatska potom je kazneno prijavila nepoznatog počinitelja i kao pravnu osobu Samostalnu demokratsku srpsku stranku (SDSS), tereteći ih za podmićivanje birača
kako bi na izborima dali svoj glas kandidatu SDSS-a u Obrovcu.
Je li se u nedjelju 18 svibnja 2025 godine ponovila kupovina glasova u Obrovcu,
Vukovaru ili nekom drugoj jedinici lokalne ili područne jedinice samouprave?
Besplatni prijevoz birača iz Srbije koji žive više od 30 godine izvan Hrvatske i nemaju
nikakve veze s komunalnim problemima izaziva osnovanu sumnju da se kupovina
glasova nastavila. Ti birači su fiktivni birači kojima vlastodršci sprječavaju referendumsko odlučivanje o izbornom zakonodavstvu od 2014 godine i opravdano sumnjamo da politička kasta namješta rezultate izbora.
HDZ i SDP su 2014 i 2018 godine spriječile referendumsko odlučivanje o izbornom
zakonodavstvu lažiranjem broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj.
Na izborima za Hrvatski sabor 5 srpnja 2020 godine bilo je oko 482.314 birača više od punoljetnih stanovnika. Bivši ministar Vlaho Orepić je optužio Vladu Andreja Plenkovića za suspenziju provedbe
Zakona o prebivalištu. Prema njegovim izjavama trebalo je prije lokalnih izbora 2017 godine brisati iz Registra birača 269.516 birača koji nisu imali prebivalište u Hrvatskoj. Trebalo je izbrisati: 152.974
birača hrvatske nacionalnosti i 40.103 srpske, 880 mađarske, 494 talijanske, 268 češke i slovačke, 2.236 albanske, 1.432 romske, 427 slovenske, 374 crnogorske, 320 makedonske, 202 bošnjačke, 209
njemačke i 558 ostalih nacionalnih manjina. Ukupno je trebalo izbrisati 47.564 birača nacionalnih manjina. Vlast izvire iz naroda i pripada narodu. To moraju shvatiti svi političari!
Bivši ministar Arsen Bauk je rješenjima od 21 rujna 2014 do 25 svibnja 2015 godine smanjio broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za oko 225 tisuća. Bauk je lagao Ustavnom sudu da je 21 rujna 2014 godine bilo 4,042.522 birača.
Predsjednički kandidat na izborima 2014 godine Milan Kujundžić je tijekom izborne kampanje izjavio:
“Ministar Arsen Bauk upravo nam je jasno i nedvosmisleno priznao da u Hrvatskoj živi tek 3,5 milijuna
stanovnika s pravom glasa”. “Normalno” je i s “karakterom” da Arsen Bauk laže Ustavnom sudu.
Odvjetnik Mate Knezović tvrdi da je Nezavisna lista Željka Glasnovića oštećena na izborima za Hrvatski sabor 5 srpnja 2020 godine. Jesu li lokalni izbori 2021 godine bili regularni?
Zašto šute gospoda zastupnici: Tomašević, Troskot, Hrvoje Zekanović, Dalija Orešković, Nikola
Grmoja, Božo Petrov, demokršćanka Marijana Petir i drugi kojima godinama šaljem analize o
gruboj manipulaciji brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj ( o fiktivnim biračima ) koja je započela na izborima za Hrvatski sabor 3 siječnja 2000 godine? Igor Peternel i Karolina Vidović Krišto bi morali objasniti biračima zašto se je Hrvatski helsinški odbor 2017 godine
protivio brisanju birača koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj. Zašto HRT = “YUTEL” vrši
cenzuru i ignorira hrvatske birače koji redovito plaćaju TV pristojbu da pravovremeno i istinito
informira hrvatsku javnost?
KRETANJE BROJA BIRAČA NA LOKALNIM IZBORIMA OD 1993 DO 2025 GODINE
Datum
S
P
7.2.1993.
4,784.265
13.4.1997.
=
25.5.2001.
4,437.460
3,505.533
15.5.2005.
4,304.600
=
17.5. 2009
4,305.181
=
19.5. 2013
4,284.889
3,487.034
21.5. 2017
4,041.407
=
16.5.2021.
3,871.833
3,177.740
18.5.2025.
3,861.967
3,177.740
Oznake u tablici:
P = broj punoljetnih stanovnika popisan 2001 I 2011 godine, a od 2021 godine je broj punoljetnih državljana Republike
Hrvatske popisan 2021 godine,
S = broj stanovnika prema popisima 1991., 2001., 2011 I 2021 godine ili prema procjeni DZS sredinom godina,
B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj,
p = B/Sx1000‰ = broj birača na tisuću stanovnika,
ΔB = Bi+1 – Bi = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,
Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora,
P = broj punoljetnih stanovnika prema popisima stanovnika 2001 i 2011 godine i državljana popisanih 2021 godine,
VB = B1 – P = razlika između broja birača i punoljetnih stanovnika prema popisima 2001 ili 2011 godine. Od 1993 do 2010
godine razlika je između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2001 godine, a od 2011 godine između broja birača i
punoljetnih stanovnika popisanih 2011 godine.
Predznak + odgovara porastu, a – padu broja birača. Porast i pad birača ne može biti veći od
porasta ili pada broja stanovnika uzimajući u obzir prirodno i migracijsko kretanja
stanovništva! Kretanje broja birača grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja
stanovništva Hrvatske.
LOKALNI IZBORI 2009 I 2013 GODINE
ŽUP.
S9
B9
p9
S13
B13
p13
ZG
315.51
281.192
891
318.837
268.872
843
KZ
133.964
115.6
863
130.895
108.971
833
SM
176.877
178.935
1.012
167.036
157.435
943
KA
131.461
135.186
1.028
125.688
118.196
940
VA
176.686
153.208
867
174.434
144.642
829
KK
116.781
101.996
873
114.346
94.779
824
BB
121.82
115.939
952
116.959
102.171
874
PG
297.28
287.721
967
294.705
267.268
907
LS
52.286
58.469
1.118
49.364
48.151
975
VP
86.522
85.629
990
83.029
73.406
884
PS
79.588
79.14
994
75.801
68.388
836
BP
160.68
156.002
971
155.956
141.805
909
ZD
168.732
177.926
1.054
171.594
165.946
967
OB
307.753
292.15
949
300.95
263.223
875
ŠK
111.375
123.53
1.109
106.54
106.844
1.003
VS
183.057
181.642
992
175.932
160.307
912
SD
454.763
424.424
934
454.711
402.587
885
IS
208.441
200.072
962
207.793
188.392
907
DN
122.308
115.141
945
122.197
108.356
887
ME
113.791
100.046
881
113.417
95.227
840
GZ
785.506
721.522
920
795.505
682.204
858
RH
4,305.181
4,085.470
950
4,255.689
3,767.170
885
Oznake:
ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb,
IS = Istarska, KA = Karlovačka, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska,
ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska,
ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-
srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska.
S9 = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2009 godine,
S13 = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2013 godine,
B9 = broj birača na lokalnim izborima 2009 godine,
B13 = broj birača na lokalnim izborima 2013 godine.
P9 = B9 / S9 X 1000‰ = broj birača na tisuću stanovnika sredinom 2009 godine i
p13 = B13 / S13 X 1000‰ = broj birača na tisuću stanovnika sredinom 2013 godine.
Broj birača se od lokalnih izbora 2009 godine do lokalnih izbora 2013 godine smanjio se za 1.463
dana za 318.3 birača. Prosječno je godišnje moralo umrijeti 79.412 birača nego ih je punoljetnošću
steklo biračko pravo. U tom razdoblju nikad godišnje nije umiralo toliko stanovnika što su mogli
provjeriti matematičari poput bivšeg ministra uprave od 2011 do 2015 godine Arsena Bauka.
Hrvatska opet ima više od 4 milijuna zdravstvenih osiguranika, u odnosu na
popis 2021 godine 150 tisuća više nego stanovnika
Dijana Jurasić je 7 lipnja 2025 godine napisala u Večernjem listu: „Iako je Hrvatska prema zadnjoj procjeni stanovništva Državnog zavoda za statistiku krajem 2023 imala 3,861.967 stanovnika, među kojima su i doseljenici koji ovdje žive najmanje godinu dana, 1 lipnja imali smo čak 4,022.764
zdravstvena osiguranika prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Broj zdravstvenih osiguranika u odnosu na kraj 2024 skočio je za gotovo 50 tisuća, iako se ništa značajno nije dogodilo što bi opravdalo toliki porast jer u zadnje dvije godine, prema podacima institucija, imamo
najviše 130 tisuća stranih radnika koji su i zdravstveni osiguranici. Kako se i dalje dvije trećine dozvola
odnose na novo zapošljavanje, a manji dio na produljenje dozvola, to znači da se u Hrvatskoj vrti
otprilike isti broj stranih radnika.“ Broj punoljetnih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj se 13 svibnja
2018 godine u odnosu na sredinu 2017 godine sigurno smanjio za više od 39.446 koliko se smanjio
od sredine 2016 i 2017 godine. Prema izjavi bivšeg ministra unutarnjih poslova u vladama Tihomira
Oreškovića i Andreja Plenkovića Vlahe Orepića danom u emisiji “Dogmatica” Željka Matića na Z1
televiziji u utorak 4 prosinca 2018 godine da vlada Andreja Plenkovića opstruira provedbu Zakona o
prebivalištu Državno odvjetništvo je po službenoj dužnosti moralo provesti istragu nad odgovornim
ministrima u Vladi Andreja Plenkovića i nad predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom
Jandrokovićem zbog sprječavanja referenduma za promjenu izbornih pravila i otkazivanju Istambulske
konvencije.
Županije i Grad Zagreb su na lokalnim izborima 2021 i 2025 godine imale više birača od
punoljetnih državljana popisanih 2021 godine: Zagrebačka 2021.godine 30.383 i 2025.godine
28.152 birača, Krapinsko – zagorska 7.568 birača 2021.godine i 2025.godine 4.222birača, Sisačko-
moslavačka 22.538 birača 2021.godine i 2025.godine 13.798 birača, Karlovačka 11.993 birača
2021.godine i 2025.godine 5.594 birača,Varaždinska 13.257 birača 2021.godine i 2025.godine 8.157
birača, Koprivničko-križevačka 9.071 birača 2021.godine i 2025.godine 5.066 birača, Bjelovarsko-
bilogorska 11.236 birača 2021.godine i 2025.godine 6.156 birača, Primorsko-goranska 37.007 birača
2021.godine i 2025.godine 24.788 birača, Ličko-senjska 6.178 birača 2021.godine i 2025.godine
3.538 birača, Virovitičko-podravska 10.736 birača 2021.godine i 2025.godine 6.977 birača, Požeško-
slavonska 10.79 birača 2021.godine i 2025.godine 7.404 birača, Brodsko-posavska 25.032 birača
2021.godine i 2025.godine 18.43 birača, Zadarska 30.226 birača 2021.godine i 2025.godine 24.72
birača, Osječko-baranjska 32.616 birača 2021.godine i 2025.godine 19.756 birača, Šibensko-kninska
15.746 birača 2021.godine i 2025.godine 11.267 birača, Vukovarsko-srijemska 27.574 birača
2021.godine i 2025.godine 18.683 birača, Splitsko-dalmatinska 59.637 birača 2021.godine i
2025.godine 47.478 birača, Istarska 24.937 birača 2021.godine i 2025.godine 19.003 birača,
Dubrovačko-neretvanska 14.323 birača 2021.godine i 2025.godine 10.989 birača, Međimurska
11.238 birača 2021.godine i 2025.godine 7.945 birača i Grad Zagreb 70.228 birača 2021.godine i
2025.godine 44.428 birača. Republika Hrvatska je imala 482.314 birača više od punoljetnih
državljana popisanih 2021 godine, a 2025 godine 335.791 birača.
BROJ BIRAČA REGISTRIRAN PO GRADSKIM ČETVRTIMA GRADA
ZAGREBA NA LOKALNIM IZBORIMA 2021 I 2025 GODINE
Gradska četvrt
S21
B21
B25
p21
p25
∆B
Donji Grad
31.209
32.604
29.477
1.045
945
3.127
Gornji Grad –Medveščak
26.423
25.615
23.706
969
897
1.909
Trnje
40.539
36.607
34.086
903
841
2.521
Maksimir
47.356
41.937
40.162
886
848
1.775
Peščenica – Žitnjak
53.023
48.572
47.343
916
893
1.229
Novi Zagreb – istok
55.898
50.413
47.706
902
853
2.707
Novi Zagreb – zapad
63.917
55.787
55.865
873
874
-78
Trešnjevka – sjever
52.974
47.604
45.238
899
854
2.366
Trešnjevka – jug
65.324
56.858
54.182
870
829
2.676
Črnomerec
38.084
34.028
33.006
893
867
1.022
Gornja Dubrava
58.255
53.225
51.495
914
884
1.73
Donja Dubrava
33.537
31.256
29.734
932
887
1.522
Stenjevec
53.862
46.709
45.641
867
847
1.068
Podsused – Vrapče
44.91
39.495
38.466
879
857
1.029
Podsljeme
18.974
16.646
16.349
877
862
297
Sesvete
70.8
65.763
64.708
929
914
1.055
Brezovica
12.046
10.526
10.618
874
882
-92
Grad Zagreb
767.131
693.695
667.782
904
870
25.913
Oznake:
S23 = broj stanovnika četvrti Grada Zagreba popisan 2021 godine,
B21 = broj birača na lokalnim izborima 2024 godine,
B25 = broj birača na lokalnim izborima 18 svibnja 2025 godine,
∆B = B21 – B21 = promjena broja registriranih birača od lokalnih izbora 2021 do 2025 godine,
p21 = B21 /S21 x 1000‰ = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na lokalnim izborima 2021 godine na tisuću stanovnika
popisanih 2021 godine i
p25 = B25 / S23 x 1.000‰ = broj birača na lokalnim izborima za Hrvatski sabor 18 svibnja 2025 godine na tisuću stanovnika
prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31 prosinca 2023 godine.
U Gradu Zagrebu na lokalnim izborima 18 svibnja 2025 bilo je 44.428 birača više od broja
punoljetnih državljana RH popisanih 2021 godine, a u Hrvatskoj 335.791. Gradska četvrt Donji Grad
imala je na lokalnim izborima 2021 godine više birača od stanovnika, a na tisuću stanovnika imala je
1.045 birača. Ostale gradske četvrti imale su na tisuću stanovnika popisanih 2021 godine: Gornji
Grad-Medvešćak 969, Trnje 903, Maksimir 886, Peščenica-Žitnjak 916, Novi Zagreb-istok 902, Novi
Zagreb-zapad 873, Trešnjevka-sjever 899, Trešnjevka-jug 870, Črnomerec 893, Gornja Dubrava 914,
Donja Dubrava 932, Stenjevec 867, Podsused-Vrapče 879, Podsljeme 877, Sesvete 929 i Brezovica
874, a Grad Zagreb 904 Zašto sve stranke i kandidati šute o toj činjenici? HDZ i SDP su ugušili
izravnu i zastupničku demokraciju grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj.
Tomislav Tomašević i njegova stranka „Možemo“ su odgovorni zajedno s HDZ-om i SDP-om. Od Državnog zavoda za statistiku zatražio sam podatke o broju stanovnika četvrti Grada Zagreba i mjesnih odbora 31 prosinca 2023 godine. Prema procjeni DZS-a Grad Zagreb je imao 772.122
stanovnika.
HOP -portal na Telegramu
