Tko će sutra proizvoditi ono što danas nosi oznaku ‘Made in China’? – Globalna preraspodjela modne
industrije
Kineska dominacija u globalnoj industriji
odjeće sve je slabija zbog rasta troškova, regulatornih ograničenja i
neisplative specijalizacije.
Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću i
njegova agresivna trgovinska politika mogli bi dodatno ubrzati
diverzifikaciju opskrbnih lanaca. Coface analiza otkriva koje će
zemlje preuzeti sve važniju ulogu u svjetskoj proizvodnji odjeće.
Kina gubi tlo pod nogama: Udio Kine u svjetskom izvozu odjeće pao
je s 54 % iz 2010 na 41 % u 2023., što ukazuje na postupni gubitak
Južna i Jugoistočna Azija u usponu: Zemlje poput Bangladeša,
Kambodže, Pakistana, Vijetnama i Indije najbolje su pozicionirane za
preuzimanje većeg udjela u proizvodnji, osobito ako se uvedu
jedinstvene carinske stope.
Europa jača svoju poziciju: U scenariju uzajamnih carinskih davanja,
zemlje poput Albanije, Gruzije i drugih europskih država postaju
konkurentnije u odnosu na azijske proizvođače.
Liberalizacija trgovine i kineska izvozna moć
Postupno ukidanje tekstilnih kvota između 1995 i 2005., u kombinaciji s
ulaskom Kine u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) 2001., snažno je
potaknulo kineski izvoz odjeće i obuće, koji je između 1995 i 2010
porastao 4,8 puta (u usporedbi s 1,4 puta za ostatak svijeta).
Međutim, ovaj proboj ne može se objasniti isključivo liberalizacijom trgovine.
Kina je iskoristila svoju brojnu radnu snagu i niske troškove rada (ključni
čimbenik koji čini 20 do 30% konačne cijene odjevnog predmeta), obilne
resurse prirodnih i kemijskih tekstilnih vlakana te političku stabilnost.
Globalna konkurencija: granice kineskog modela
Iako Kina i dalje ostaje vodeći svjetski izvoznik odjeće, njezina dominacija
slabi. Udio u globalnom izvozu pao je s 54 % u 2010 na 41 % u 2023
Ovaj pad može se objasniti
ekonomskim modelom koji se temelji60%
na podugovaranju za zapadne
brendove.
Međutim,
proizvodne aktivnosti donose vrlo40%
nizak prihod u vrijednosnom lancu.
Tako su kineske tvrtke, iako čine30%
19%
ukupnog broja u sektoru,
ostvarile samo
10%
razdoblju od 2020 do 2024
Gubitak konkurentnosti dodatno 0%
pogoršava kontinuirani rast plaća
u prosjeku od 40% +6% godišnje
2010.). Godine 2000 američki je
radnik zarađivao 18 puta više od
kineskog, dok je 2023 ta razlika pala
na 4,6 puta. Uz to dolaze i novi
regulatorni zahtjevi, osobito ekološki, 20%
koji povećavaju proizvodnje. Sve su to znakovi da kineski model gubi dah u kontekstu
sve jače globalne konkurencije.
Scenarij jedinstvenih carina:
Južna Azija u pripravnosti
Povratak Donalda Trumpa mogao bi ubrzati diverzifikaciju opskrbnih lanaca u
tekstilnoj industriji, udaljavajući ih od Kine. Coface je razvio indeks
atraktivnosti zemalja temeljen na dostupnosti jeftine radne snage, postojanju
razvijene tekstilne industrije i lakoći poslovanja.
U prvom scenariju, gdje svi trgovinski partneri SAD-a podliježu jedinstvenoj
carinskoj stopi od 10%, osim Kine koja je znatno više opterećena¹, zemlje s
najvećim potencijalom za preuzimanje tržišnog udjela su Bangladeš,
Kambodža, Pakistan i Vijetnam. Indija, koja je na šestom mjestu, također
bi mogla profitirati zahvaljujući razvoju svog velikog domaćeg tržišta.
Konačno, post-Covid relokacija mogla bi pogodovati zemljama poput
Albanije i Gruzije u Europi te Salvadoru na američkom tržištu.
Scenarij uzajamnih carina: prednost za europske zemlje
U drugom scenariju, američka administracija uvodi diferencirane carinske
stope, u skladu s uzajamnim mjerama najavljenima u travnju, a kasnije
suspendiranima. U toj situaciji, naš indeks pokazuje da carine ne bi bile
dovoljne da izbrišu konkurentsku prednost Bangladeša. Unatoč visokoj stopi
(37 %), učinak ostaje ograničen zahvaljujući niskoj ovisnosti o američkom
tržištu i snažnim vezama s Europskom unijom. S druge strane, zemlje poput
Vijetnama, Lesota i Jordana izgubile bi na konkurentnosti. Europske
zemlje, pak, imale bi relativnu prednost zahvaljujući nižim carinama i manjoj
izloženosti američkom tržištu — osim ako ne dođe do naglog povećanja
carina na 50 %, kako je Donald Trump zaprijetio krajem svibnja. Cijelo
istraživanje “Reconfiguracija globalne opskrbe odjećom ” preuzmite na
https://www.coface.com/content/download/81609/file/GB_FOCUS-
TEXTILE_JULY25-DEF.pdf
HOP -portal na Telegramu
