Melatonin je pleiotropna molekula, sposobna utjecati na bezbrojne biološke procese. Nije samo takozvani “hormon spavanja”, već pravi hormon sa staničnom signalizacijom, neurotransmiterskim i endogenim antioksidativnim funkcijama, s preko stotinu molekularnih ciljeva identificiranih u znanstvenoj literaturi.
Njegova uloga proteže se daleko izvan regulacije cirkadijalnog ritma: intervenira u imunološki odgovor, u kontrolu upalnih procesa, u zaštitu mitohondrijske DNA i u stanični metabolizam.
Egzogena suplementacija melatoninom može biti korisna kratkoročno za stanja poput jet laga, prolazne nesanice i upalnih stanja. Meta-analiza objavljena u Sleep Medicine Reviews otkrila je da doze između 0,5 i 5 mg značajno poboljšavaju kvalitetu i latenciju sna (PubMed). Međutim, kronična upotreba nije bez dokumentiranih potencijalnih nuspojava: literatura izvještava o promjenama u endogenoj proizvodnji i mogućim smanjenjima razine testosterona, posebno kod protokola visokih doza ili dugotrajne upotrebe (PubMed – https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/35963395/).
Stoga, prava dugoročna strategija nije oslanjanje na sintetske molekule, već poticanje prirodne proizvodnje melatonina.
U tom smislu, fotobiomodulacija predstavlja jedno od najučinkovitijih rješenja. Nedavne studije pokazale su da izloženost specifičnim valnim duljinama, posebno crvenom svjetlu (630-660 nm) i bliskom infracrvenom svjetlu (800-850 nm), potiče ne samo povećanje melatonina u epifizi već i mitohondrijskog melatonina, koji se smatra snažnim štitom od oksidativnog stresa i oštećenja stanica (Frontiers in Endocrinology, 2020, PubMed).
Svjetlost se stoga može smatrati prirodnim terapijskim sredstvom: korištena na ciljani način, može reaktivirati urođeni mehanizam koji je priroda osmislila kako bi osigurala našu ravnotežu, energiju i zaštitu.
HOP
HOP -portal na Telegramu
