JUNCKER BI STVARAO EU-VOJSKU, A ČLANICE EU NISU U STANJU ODVOJITI NITI 2% DOHOTKA ZA OBRANU U NATO-u

0
1648

Osim V. Britanije i Francuske, samo još tri članice NATO-a (a one se nalaze izvan Europe) uplaćuju dogovoren iznos svojeg nacionalnog dohotka (2%) za obranu NATO-a. SAD za sada snosi daleko najveći teret troškova obrane (72%), a to bi se, sudeći po najavama novoizabranog predsjednika SAD-a moglo promijeniti.

Predsjednik EK Unije Jean-Claude Juncker u tome vidi šansu za stvaranje vlastite europske vojske, o čemu će biti govora slijedeći tjedan u Bruxellesu. V. Britanija upozorava na veću potrebu za obranom EU zbog mogućeg nepovoljnog razvoja situacije glede Putinove politike prema susjednim zemljama (Ukrajina) i njegovog nepovoljnog utjecaja na stabilnost u Europi te širenja proruskog utjecaja u nekim članicama EU i zagovara ispunjavanje novčanih obveza prema NATO-u. Umirovljeni US časnici koji su djelovali u sastavu NATO snaga upozoravaju da SAD ne može više snositi najveći dio troškova budžeta obrane u NATO-u, te da EU nije bila u stanju sama riješiti ni ratna žarišta na zapadnom rubu EU, odnosno ex-Jugoslaviji. Nakon godina rezanja budžeta za obranu, ova Junckerova ideja zvuči suludo, kažu Englezi, budući da sami nemaju zračne snage koje bi bile dovoljne za zaštitu vlastitog zračnog prostora (pojasa od 12 milja), a kamoli izvoditi avanture prekooceanskih vojnih letova.

Savez NATO država (Sjevernoatlantski savez) je nastao neposredno nakon okončanja Drugog svjetskog rata kao savez država udruženih protiv širenja komunizma na ostali dio Europe te Savez koji pruža vojnu zaštitu u slučaju napada na svoje članice. NATO Savezu su pristupile i zemlje bivšeg Varšavskog pakta te i zemlje jugoistočne Europe, kao što je i Hrvatska. Drugi, skriveni motiv stvaranja tog Saveza je bio i onaj koji proizlazi iz iskustva spajanja vojnih snaga nacističke Njemačke i komunističke Rusije koje je dovelo do ekspanzionističkog širenja tih zemalja na susjedne zemlje i samog Drugog svjetskog rata.

Na kraju svega se nameće logičan zaključak koji i nema puno veze s Rusijom ili Putinom; kako EU misli stvarati svoju vlastitu vojsku kada nije u stanju uplaćivati niti 2% troškova po zemlji-članici za troškove vlastite obrane u sklopu NATO Saveza? Juncker nije vojni stručnjak, nego pravnik koji nikada nije prakticirao pravo, ali je zato bio predsjednik MMF-a, pa bi ipak trebao biti svjestan obima troškova obrane EU zemalja, koje bez najvećih novčanih sredstava iz SAD-a ne bi mogle koristiti ni zaštitu NATO snaga. Danas većina EU zemalja ne uplaćuje niti blizu 2% u obranu u okviru NATO-a. Kako će moći izdvajati daleko veći postotak za obranu u buduću EU vojsku?

Slijedi članak o toj temi kojeg prenosimo za naše čitatelje iz britanskog The Telegrapha:

Britanija će idući tjedan upozoriti europske NATO saveznike kako i oni moraju platiti svoj “fer udio” na obranu, zbog bojazni da će Donald Trump povući američku potporu ako to ne učine.

Ministar obrane Sir Michael Fallon će u ponedjeljak iskoristiti sastanak u Bruxellesu kako bi rekao svojim europskim kolegama da se mora odustati od planova za EU vojsku i poduprijeti NATO.

Ovo je reakcija na najave D. Trumpa u njegovoj predizbornoj kampanji, koji je kritizirao članice NATO-a koje nisu ispunile svoju ugovorenu obvezu uplatiti 2% nacionalnog dohotka na obranu za vrijeme njegove izborne kampanje.
Trump je naime ukazao na to da bi pod njegovim predsjednikovanjem SAD mogla odbiti priteći u pomoć ostalim saveznicima NATO-a, ukoliko nisu platili svoje račune i ispunili svoje obaveze prema SAD.

Prošle godine je SAD financirala 72% rashoda Saveza i jedna je od samo pet članica od ukupno 28 članova koja ispunjavaju svoju obvezu. Britanija također ispunjava svoje financijske obveze prema NATO-u.

Potrošnja na obranu europskih članica pala je s 1,7% na 1,4% u prosjeku. Belgija, Češka, Mađarska, Italija, Luksemburg, Slovenija i Španjolska – sve te zemlje su investirale manje od jedan posto u prošloj godini.

Pad financiranja obrane dolazi u vrijeme rastuće ruske agresije u Ukrajini i Siriji, a to ministar obrane vidi kao povratak u doba hladnoga rata.

Izvor iz Whitehall-a je za Telegraph rekao da izbor Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a predstavlja dodatan razlog Britaniji da potakne druge zemlje EU investirati više u obranu. Izvor je dodao: “Amerikanci su u prošlosti govorili da će ići s potrebama i dalje nastaviti s uplaćivanjem najvećeg doprinosa od svih ostalih članica NATO-a. S druge strane, Europa se također suočava s većim sigurnosnim pitanjima nego prije. Danas postoji više globalnih problema nego nakon završetka Hladnog rata “.

 

U četvrtak je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker rekao da su njegovi planovi za vojsku EU dobili novi poticaj upravo zbog pobjede Trumpa na predsjedničkim izborima SAD-a.

“Amerikanci, kojima dugujemo mnogo… neće moći osigurati Europljane na duge staze. Moramo to učiniti sami”, rekao je Juncker. “Zato trebamo novi početak u području europske obrane, sve do cilja uspostave europske vojske.”

Neke europske zemlje, na čelu s Francuskom i Njemačkom, želite iskoristiti Brexit kao priliku da požure ostale zemlje EU u obrambenoj suradnji koja je dugo bila blokirana upravo od V. Britanije.

Sir Michael je ranije ovog mjeseca izjavio kako bi želio da i druge zemlje dostignu tih 2%. Također je obećao da će sa svoje strane učiniti sve kako bi zaustavio planove stvaranja europske vojske unatoč činjenici da Britanija napušta EU, jer drži kako bi takav potez mogao ugroziti NATO.

Ovo se sve događa zato što je Trump u svojoj predizbornoj kampanji rekao: “Ne mogu se zaboraviti računi. Oni imaju obvezu platiti. Brojne zemlje članice NATO-a ne uplaćuju, ne čine ono što su se obvezale učiniti. To je veliki problem. Jesu li ispunili svoje obveze prema nama? Ako ispune svoje obveze prema nama, odgovor je da [mogu se osloniti na našu podršku]. “

Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a kritizirao je Trumpovu izjavu da SAD možda neće doći u pomoć članovima Saveza ako budu napadnuti. Stoltenberg je rekao: “Jamstvo sigurnosti NATO-a je ugovorna obveza. Svi Saveznici su napravili svečanu obvezu braniti jedni druge. To je potpuno bezuvjetno.”

Potrošnja za obranu u NATO-u pala je od nominalno 1,06 bilijuna dolara u 2008. godini na 871 milijarde dolara prošle godine.

Tu su i značajne zabrinutosti oko Trumpovih proruskih stavova. Od ruske aneksije Krima 2014. godine, SAD i Velika Britanija su zauzele vrlo čvrstu liniju protiv Rusije i ruskog predsjednika Vladimira Putina. U svakom slučaju Trump je izjavio je kako vjeruje u Putina kao jakog vođu te želi otvoriti razgovore s njim i razbiti smrtonosnu blokadu oko Sirije.

Izvor iz američke Vlade je rekao: “Njegovo divljenje prema Putinu kao prema čovjeku snažnog karaktera je vrlo zabrinjavajuće, morati ćemo puno raditi s njim da mu objasnimo neke činjenice života. Postoji stanovito iskustvo koje nas uči da će Trump kada uđe u Bijelu kuću vrlo brzo biti puno mirniji i manje lud. Najgore je to što ljudi imaju sumnje i strahove, jer ne znaju o kojoj se količini ludila radi.” (The Telegraph 11.11.2016.)

Ingrid Runtić
HOP