EKOCID na Poluotoku Marjan ! – GRAD SPLIT je grad u kojem HRVATSKI ZAKONI NE VRIJEDE !

0
2383

EKOCID na Poluotoku Marjan !
Kazneni postupak : KR-DO-42/2019
GRAD SPLIT je grad u kojem
HRVATSKI ZAKONI NE VRIJEDE !

 

BOŽIDAR VIDUKA magistar inženjer geodezije i geoinformatike. intelektualni vlasnik nekoliko patenata
BOŽIDAR VIDUKA magistar inženjer geodezije i geoinformatike. intelektualni vlasnik nekoliko patenata

Dana 22. veljače 2019. godine GRADSKI VJEČNICI GRADA SPLITA održavaju tematsku sjednicu povodom „UNIŠTENJA ŠUME NA POLUOTOKU MARJAN“
Da podsjetim 04. travnja 2018. godine održana je tematska sjednica „PARK ŠUMA MARJAN“ na kojoj su Gradski vijećnici Grada SPLITA donijeli famoznu DEKLERACIJU da „NE DAJU“ – tapiju u kojoj se Grad Split odriče svog vlasništva nad kulturom „šuma“ na poluotoku Marjan u korist REPUBLIKE HRVATSKE.
Sama odluka Gradskih vijećnika Grada SPLITA je PROTU USTAVNA jer su proglasili svi Gradski vijećnici Grada SPLITA „ZAKON O ŠUMAMA“ ništavan na teritorijalnom prostoru GRADA SPLITA.
Svaki građanin REPUBLIKE HRVATSKE je dužan poštovati ZAKON REPUBLIKE HRVATSKE i u skladu sa zakonom postupati u protivnom ga sljeduje kazneni progon i kaznena odgovornost za postupanje suprotno zakonu REPUBLIKE HRVATSKE.
Zbog postupanja odgovornih osoba Gradskih vijećnika Grada SPLITA , odgovorne osobe Gradonačelnika Grada Splita gospodina Andre Krstulovića Opara i odgovornih osoba trgovačkog društva Javne ustanove za upravljanje Park- šumom “ Marjan“ podignuta je kaznena prijava.

 

OPĆINSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO U SPLITU kazneni postupak vodi pod poslovnim brojem : KR-DO-42/2019 po osnovi prijavljenih kaznenih djela:
– DRŽAVNI PUČ – nepriznavanje HRVATSKIH ZAKONA na teritorijalnom prostoru GRADA SPLITA
– „EKOCID“ – UNIŠTENJE ŠUME NA POLUOTOKU MARJAN
– Uništenje privatnog vlasništva
– Uništenje drvne mase u privatnom vlasništvu
– Ograničavanje kretanja vlasnika nekretnina na Poluotoku Marjan
– Protu-pravna naplata pristupa privatnom vlasništvu
– Neosnovano stjecanje materijalnih dobara protu-pravnom naplatom ulaska vlasnicima do svog vlasništva na Poluotoku Marjan
– Zlouporaba položaja i ovlasti odgovornih osoba Gradskih vijećnika Grada SPLITA , odgovorne osobe Gradonačelnika Grada Splita gospodina Andre Krstulovića Opara i odgovornih osoba trgovačkog društva Javne ustanove za upravljanje Park- šumom “ Marjan“ u pogledu ograničavanja prava vlasništva nad nekretninama na Poluotoku Marjan.
Opravdanost kaznene prijave i istražnog postupka vidljiva je iz postupka „Splitsko-dalmatinskog župana Blaženka Bobana koji je proglasio izravnu opasnost od nastanka elementarne nepogode za Marjan.“ , dana 05.02.2019. godine .
Odgovorna osoba Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara zatražio je proglašenje izravne opasnosti od nastanka elementarne nepogode na Marjanu.
– Temeljem traženja našeg Povjerenstva za Marjan u kojem su istaknuti stručnjaci razmotrili sva gledišta nepovoljnog stanja na Marjanu, uputio sam zahtjev županu Blaženku Bobanu za aktivacijom potrebnih mjera sukladno Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda, a sve s ciljem suzbijanja daljnjeg širenja potkornjaka
„ŠARADA , CIRKUS – IGROKAZ“ osoba iz političkog života GRADA SPLITA nanosi ogromnu štetu građanima GRADA SPLITA , a najviše privatnim vlasnicima nekretnina na Poluotoku Marjan.

 

Propust ŽUPANIJSKOG DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA U SPLITU je taj što „MOLI – KUMI“ lokalnu upravu i samoupravu Grada Splita da izdaju famoznu „TAPIJU“ da se odriču vlasništva nad kulturom šuma na Poluotoku Marjan od prosinca 2017. godine . Dok odgovorna osoba Andro Krstulović Opara prkosi „ZAKONU“ i dokazuje da za njega u REPUBLICI HRVATSKOJ zakoni ne vrijede.
Zašto zakoni REPUBLIKE HRVATSKE vrijede za obične građane dok politička elita iste te zakone smije nekažnjeno kršiti , a pri tome ne trpjeti nikakve posljedice .
Propust se očituje u tome da je ŽUPANIJSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO dužno provesti zakonsko izvlaštenje GRADA SPLITA sa zemljišno – knjižnih čestica na kojima je upisana kultura „šuma“ u korist i za korist REPUBLIKE HRVATSKE i uvesti ovlaštenika trgovačko društvo HRVATSKE ŠUME d. o. o. u posjed upravljanja i raspolaganja „šumom“ u ime i za ime REPUBLIKUI HRVATSKU.
Napominjem da na Poluotoku Marjan ima PRIVATNE ŠUME i privatnog vlasništva koje nije kulture šuma već neke druge kulture (oranica , livada , 97pašnjak , maslinik , vrt , voćnjak , kamenjar , neplodno) .
Kako GRAD SPLIT nema odgovarajuću tehničku mehanizaciju , teške strojeve za izvlačenje trupaca iz šume , odgovarajuće ljudske resurse , šumare , drvosječe dolazimo do vrlo neozbiljne OBJAVE – ELEMENTARNE NEPOGODE po osnovu koje se misli „svatovski“ uči u privatnu šumu i privatno vlasništvo da bi se provela nekontrolirana sjeća šume.
Nepobitna činjenica da na Poluotoku Marjan postoje izgrađeni individualno stambeni objekti u kojima žive ljudi što dovodi do zaključka da je „ODLUKOM“ „Splitsko-dalmatinskog župana Blaženka Bobana koji je proglasio izravnu opasnost od nastanka elementarne nepogode za Marjan.“ Dovelo do ugroze života sa mogućom smrtnom posljedicom pri nekontroliranim i nestručnim izvođenjem rušenja stabala u šumi na Poluotoku Marjan.

 

Prema ZAKONU O ZAŠTITI OD ELEMENTARNE NEPOGODE (NN 73/ 97 ; 174/04 na snazi od 18. 12. 2004. do 22.02.2019. ) definirano je :
U članku 25. navedeno je : Republika Hrvatska , županije , gradovi i Općine svaka za svoje područje procjenjuju visinu štete od elementarnih nepogoda. Svaka procjena štete obuhvaća vrste i opseg štete u vrijednostima i naturalnim pokazateljima , prema području, imovini , djelatnostima , vremenu i uzrocima njezina nastanka te korisnicima i vlasnicima imovine. Mjere za uklanjanje posljedica štete i njezino ublažavanje , utvrđivanje veličine gubitka prirodnih bogatstava te materijalne i druge pomoći temelje se na procjeni .
U članku 26. navedeno je : Metodologiju procjene štete od elementarnih nepogoda propisat će VLADA REPUBLIKE HRVATSKE na prijedlog Ministarstva financija , Ministarstva unutarnjih poslova , Ministarstva poljoprivrede i šumarstva , Ministarstva prostornog uređenja , graditeljstva i stanovanja i Državnog zavoda za statistiku u roku od četiri mjeseca nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

Prema ZAKONU O UBLAŽAVANJU I UKLANJANJU POSLJEDICA PRIRODNIH NEPOGODA (NN – 16/19) na snazi od 23. 02. 2019. godine
Prema članku 3. definirana je prirodna nepogoda : Prirodnom nepogodom , u smislu ovoga Zakona , smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama , seizmičkim utjecajima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života , uzrokuju žrtve , štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili okolišu . Prirodnom nepogodom iz stavka iz stavka 1. ovoga članka smatraju se : potres , oluja i orkanski vjetar , požar , poplava , suša , tuča , kiša koja se smrzava u dodiru s podlogom mraz , izvanredno velika visina snijega , snježni nanos i lavina , nagomilavanje leda na vodotocima , klizanje , tečenje , odronjavanje i prevrtanje zemljišta i druge pojave takva opsega koje ovisno o mjesnim prilikama uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području.
U smislu ovoga Zakona , šteta od prirodnih nepogoda ne smatraju se one štete koje su namjerno izazvane na vlastitoj imovini te štete koje su nastale zbog nemara i/ili zbog nepoduzimanja propisanih mjera zaštite.
Prethodni citat je iznimno bitan u ovom slučaju.
Prirodna nepogoda može se proglasiti ako je vrijednost ukupne izazvane štete najmanje 20% vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu ili ako je prihod (rod) umanjen najmanje 30% prethodnog trogodišnjeg prosjeka na području jedinice lokalne samouprave ili ako je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području jedinice lokalne samouprave najmanje 30%.
Ispunjenje uvjeta iz stavka 4. ovoga članka utvrđuje općinsko odnosno gradsko povjerenstvo , odnosno Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba.
U članku 16. navedeno je : Radi ublažavanja i djelomičnog uklanjanja posljedica prirodne nepogode osiguravaju se i planiraju novčana sredstva , određuje njihova namjena i način dodjele .

U članku 24. definirane su radnje nakon proglašenja prirodne nepogode : Nakon proglašenja prirodne nepogode iz članka 23. ovoga Zakona radi dodjele novčanih sredstava za djelomičnu sanaciju štete od prirodnih nepogoda nadležna tijela iz članka 5. ovoga Zakona u svrhu provedbe ovoga Zakona provode slijedeće radnje:
– Prijavu prve procjene štete u Registar štete
– Prijavu konačne procjene štete u Registar štete
– Potvrdu konačne procjene štete u Registar štete
U članku 28. definira se konačna procjena štete : Konačna procjena štete predstavlja procjenu vrijednosti nastale štete uzrokovane prirodnom nepogodom na imovini oštećenika izražene u novčanoj vrijednosti na temelju prijave i procjene štete.
Konačna procjena štete obuhvaća vrstu i opseg štete u vrijednosnim (financijskim) i naturalnim pokazateljima prema području , imovini , djelatnostima , vremenu i uzrocima njena nastanka te korisnicima i vlasnicima imovine.
Konačnu procjenu štete utvrđuje općinsko , odnosno gradsko povjerenstvo te Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba na temelju izvršenog uvida u nastalu štetu na temelju prijave oštečenika , a tijekom procjene i utvrđivanja konačne procjene štete od prirodnih nepogoda posebno se utvrđuje :
– Stradanja stanovništva
– Opseg štete na imovini
– Opseg štete koja je nastala zbog prekida proizvodnje , prekida rada ili poremećaja u neproizvodnim djelatnostima ili prinosa u poljoprivredi , šumarstvu ili ribolovu.
– Iznos troškova za ublažavanje i djelomično uklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda
– Opseg osiguranja imovine i života kod osiguravatelja
– Vlastite mogućnosti oštećenika glede uklanjanja posljedice štete.
Konačnu procjenu štete po svakom pojedinom oštećeniku koji je ispunio uvjete iz članka 25. i 26. ovoga Zakona općinsko odnosno gradsko povjerenstvo prijavljuje županijskom povjerenstvu u roku od 50 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registra štete.
Konačnu procjenu štete po svakom pojedinom oštećeniku koji ispunjava uvjete iz članka 25. i 26. ovoga Zakona Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba dostavlja Državnom povjerenstvu u roku od 60 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registra šteta.
Iznimno ako je šteta na dugotrajnim nasadima utvrdi nakon isteka roka za prijavu konačne procjene štete u skladu sa stavcima 4. i 5. ovoga članka , oštećenik ima pravo zatražiti nadopunu prikaza štete najkasnije četiri mjeseca nakon isteka roka za prijavu štete .
Sadržaj i način dostave konačne procjene štete propisuje ministar financija pravilnikom.
Mogao bih nastaviti nabrajati određene zakonske odredbe iz kojih je razvidno da Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban i Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara nisu sagledali problematiku u cijelosti , što može doći do katastrofalnih posljedica ugroze ljudskih života.

 

EKOCID na Poluotoku Marjan je počinjen od strane „Javne ustanove za upravljanje Park- šumom “ Marjan“ i lokalne uprave i samouprave Grada Splita sa svojim odgovornim osobama:
Odgovorna osoba – gradonačelnik Andro Krstulović Opara
Predsjednik Gradskog vijeća : Igor Stanišić (HGS)
Prvi potpredsjednik Gradskog vijeća : Petar Škorić (HDZ) ; Potpredsjednica Gradskog vijeća : Marijana Puljak (Pametno)
Vijećnici Gradskog vijeća : Stipe Božić (HDZ) ; Ljubica Vrdoljak (HDZ) ; Marija Čizmić (HDZ) ; Domagoj Maroević (HDZ) ; Tomislav Prljević (HDZ) ; Duje Sučić (HDZ) ; Božo Zadro (HDZ) ; Ante Jukić (HDZ) ; Mirna Kovačić (HSS) ; Tonči Blažević (HSLS) ; Jure Bučević (HGS) ; Davor Grčić (HGS) ; Saša Horvat (HGS) ; Miranda Ivanišević Dvornik (HGS) ; Željko Kerum (HGS) ; Ante Zoričić (PG-NG) ; Goran Kovačević (HNS) ; Joško Markić (SDP) ; Goran Kotur (SDP) ; Aida Batarelo (SDP) ; Ivana Ninčević Lesandrić (MOST) ; Martin Mladen Pauk (MOST) ; Josip Markotić (MOST) ; Ante Čikotić (MOST) ; Ante Bradarić – Šljujo (MOST) ; Kristina Vidan (PAMETNO) ; Branimir Urlić (PAMETNO) ; Natalija Tafra Bazina (PAMETNO) ; Jakov Prkić (PAMETNO) ; Sani Mardešić (PAMETNO) ; Renato Čupić (PAMETNO)
Što eksplicitno znači počinioci teškog kaznenog djela EKOCIDA u fizičkom prostoru Poluotoku Marjan su poznati , jedino je pitanje zašto DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO REPUBLIKE HRVATSKE ne procesuira kriminalce već ih štiti ili ih moli da ne čine kazneno djelo.
Uništenje kulture „šuma“ na poluotoku Marjan je izazvano , neznanjem , aljkavošću , nebrigom , nestručnim radom i zlouporabom položaja i ovlasti trgovačkog društva Javne ustanove za upravljanje Park- šumom “ Marjan“ u vlasništvu GRADA SPLITA.
Uništenje kulture „šuma“ na poluotoku Marjan je izazvano , neznanjem , aljkavošću , nebrigom , nestručnim radom i zlouporabom položaja i ovlasti kako same odgovorne osobe gradonačelnika Grada Splita gospodina Andre Krstulovića Opare tako i svih Gradskih vijećnika Grada Splita.
Svaljivanje krivice zbog počinjenog „EKOCIDA“ od strane lokalne uprave i samouprave GRADA SPITA ne dolazi u obzir jer su isključivo političkim odlukama i nebrigom doveli do uništenja šume na poluotoku Marjan . Doveli su prostor do EKOCIDA , za one koji ne znaju :
Ekocid je izraz koji označava naglu promjenu prirodnog okoliša na određenom području, te zajedno s njom vezano naglo izumiranje ili migraciju tamošnje flore i faune. Pod time se podrazumijevaju procesi koji su posljedica ljudske aktivnosti, prije svega kroz katastrofalno zagađenje, pretjeranu uporabu prirodnih resursa ili namjerno uništavanje tijekom rata ili etničkog čišćenja.
Izraz je neologizam koji potiče od grčke riječi oikos (“kuća”) i latinske riječi cedere, a prvi put se počeo rabiti 1960-ih tijekom vijetnamskog rata. Tada su tijekom kontroverzne Operacije red hand američke snage rabile Agent Orange i druge defolijante s namjerom kemijskim sredstvima “očistiti” džunglu i tako oduzeti prirodni zaklon Vijetkongovim gerilcima.
Izraz je postepeno stekao veliku popularnost među ekološkim i drugim aktivistima, te se rabi u svrhu “senzibiliziranja” javnosti na probleme zaštite okoline, odnosno kritiziranje po okolinu štetnog djelovanja korporacija i država.
Uništenje drvne mase privatnog vlasništva nalaže obeštećenje u cjelovitom iznosu nastale štete.
Vlasništvo na Poluotoku Marjan je poznato jer je evidentirano u ZEMLJIŠNOJ KNJIZI k. o. SPLIT što eksplicitno znači poznat je titular vlasnik nekretnine , šume ili neke druge kulture na kojoj se čini šteta uništava šuma – nasilnom rezidbom , a tehničkim radnjama nanosi se šteta ostalim kulturama u privatnom vlasništvu što definira isplatu obeštećenja vlasnika u cjelovitom iznosu nanesene štete .
U ovom trenutku vidi se aljkavost i neprofesionalnost lokalne uprave i samouprave Grada SPLITA jer još prije dvije godine mogle su HRVATSKE ŠUME d. o. o. uči sa tehničkom i primjerenom mehanizacijom i otkloniti zaražena stabla kako bi se dala mogućnost obnovi šume na poluotoku Marjan.
Danas kada je 70% zaraženo stabala izvjesno je jedino da se sva stabla na Poluotoku Marjan moraju posjeći i načini pustoš .
Koliko će godina i desetljeće trebati da se Poluotok Marjan djelomično oporavi to će pričati oni koji prežive ovu katastrofu.
Gradonačelnik Grada Splita gospodin Andro Krstulović Opara ponio je neslavnu titulu „GROBARA“ Poluotoka Marjan i šume na Poluotoku Marjan.
O čemu Gradski vijećnici Grada SPLITA mogu razgovarati na tematskoj sjednici 22. veljače 2019. godine kada su svojim odlukama doveli do EKOCIDA na Poluotoku Marjan ?
Gradski vijećnici Grada SPLITA , gradonačelnik Grada Splita gospodin Andro Krstulović Opara i odgovorne osobe Javne ustanove za upravljanje Park- šumom “ Marjan“ odgovorne su za uništenje privatne imovine , vlasništva iz razloga što su privatnim vlasnicima , vlasnicima šume i ostalih nekretnina zabranjivali bilo kakve tehničke radnje od 1991 godine iz razloga što su političke garniture „BOGOM“ dane i popile su sve znanje ovoga svijeta , a činjenica je drugačija , svojim neznanjem , aljkavošću , neučinkovitošću i isključivom brigom za svoj osobni prosperitet sustavno su činili štetu privatnim vlasnicima na Poluotoku Marijan .
Prouzročenu štetu su dužni platiti Gradski vijećnici Grada SPLITA , gradonačelnik Grada Splita gospodin Andro Krstulović Opara i odgovorne osobe Javne ustanove za upravljanje Park- šumom “ Marjan“ pa makar morali prodati svoji privatnu imovinu jer su počinili svjesno i namjerno štetu svojim radom privatnim vlasnicima i „EKOCID“ – UNIŠTENJE PRIRODE.

BOŽIDAR VIDUKA magistar inženjer geodezije i geoinformatike

HOP