PODJELA HRVATSKE NA TRI STATISTIČKE REGIJE I ŠEST ILI DVANAEST JEDINICA PODRUČNE SAMOUPRAVE mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Podjela na općine I gradove
Vlada Jadranke Kosor je na sjednici 23. rujna 2010. godine imenovala Radnu skupinu za decentralizaciju i regionalni preustroj koja je trebala, “prema utvrđenim smjernicama i načelima”, predložiti “funkcionalnu decentralizaciju i regionalnu reorganizaciju Republike Hrvatske”. Pod “funkcionalnom decentralizacijom” podrazumijevala se i odgovarajuća fiskalna decentralizacija. Prošlo je više od deset godina od imenovanja Radne skupine, vladavina Zorana Milanovića, Tihomira Oreškovića i prvi mandat Vlade Andreja Plenkovića, a po pitanju funkcionalne i fiskalne decentralizacije i preustroja lokalne samouprave vladajući nisu ništa poduzeli. Smatram da bi izborne jedinice trebale biti jedinice područne samouprave ili NUTS 2 statističke regije. Optimalno bi bilo podijeliti Hrvatsku na tri NUTS 2 statističke regije koje bi obuhvaćale po dvije županije. Hrvatska bi imala 5 županija i Grad Zagreb. Minimalna promjena bila bi da uvažavamo preporuke Eurostata tako da županije imaju između 150 i 800 tisuća stanovnika. Tako bismo mogli smanjiti na 11 županija i Grad Zagreb. Jedinice lokalne samouprave prema analizi stručnjaka Hrvatske narodne banke kao što su dr. sc Sandra Švaljek i drugi trebale bi imati više od tri tisuće stanovnika, a gradovi više od petnaest tisuća. Ti stručnjaci su preporučili da se udruže manje općine ili pridruže većim kako bismo smanjili broj općina i gradova. Broj općina i gradova treba smanjiti sukladno istraživanjima stručnjaka Hrvatske narodne banke tako da jedinice lokalne samouprave imaju više od tri tisuće stanovnika – općine, a gradovi više od petnaest.
- U Hrvatskoj imamo 428 općina, a od toga prema rezultatima popisa stanovnika od 2011. godine, u 220 općina ima manje od 2.500, a 276 manje od 3.000 stanovnika. Imamo 128 gradova, a od toga 18 gradova ima manje od 5.000, a 60 manje od 10.000 stanovnika i 20 županija što ukupno iznosi 576 administrativnih jedinica. Prije prosinca 1992. godine Republika Hrvatska imala je samo 115 općine. Naše posustalo gospodarstvo ne može više pokrivati troškove za mirovine, socijalnu pomoć, preveliku državnu i lokalnu administraciju i javne službe. Područne samoupravne jedinice = županije prema preporuci Eurostata trebale bi imati između 150 i 800 tisuća stanovnika. Županije s manjim brojem stanovnika od 150 tisuća trebalo bi udružiti ili pridružiti većim. Županije bi optimalno trebale imati više od dvjesto tisuća stanovnika. To bismo mogli ostvariti tako da se udruže: Ličko-senjska i Zadarska, Dubrovačko – neretvanska, Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska, Bjelovarsko-bilogorska i Virovitičko-podravska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska, Koprivničko-križevačka i Međimurska te Krapinsko-zagorska i Varaždinska županija. Nakon ovakvog preustroja s Istarskom, Osječko-baranjskom, Primorsko-goranskom i Zagrebačkom županijom imali bismo jedanaest županija i Grad Zagreb.
NACIONALNA KLASIFIKACIJA STATISTIČKIH REGIJA 2021. GODINE
Članak 1.
Nacionalna klasifikacija statističkih regija 2021. (u nastavku teksta: HR_NUTS 2021.) statistički je standard koji se koristi za prikupljanje, upisivanje, obradu, analizu i diseminaciju podataka regionalne statistike prema razinama prostorne podjele Republike Hrvatske. Članak 2.
HR NUTS 2021. čini statističku osnovu za učinkovito vođenje regionalne razvojne politike, za socioekonomske analize i za postizanje ciljeva socijalne i ekonomske kohezije.
Članak 3. HR NUTS 2021. je hijerarhijska klasifikacija kojom se uspostavljaju statističke regije 1., 2. i 3. razine prema kojima se dijeli prostor Republike Hrvatske za svrhe regionalne statistike. Statistička regija 1. razine (u nastavku teksta HR NUTS 1) je Republika Hrvatska kao administrativna jedinica. Statistička regija 2. razine (u nastavku teksta HR NUTS 2) sastoje se od 4 neadministrativne jedinice nastale grupiranjem županija kao administrativnih jedinica niže razine. Statističke regije 3. razine (u nastavku teksta HR NUTS 3) sastoje se od 21 administrativne jedinice (20 županija i Grad Zagreb). NN 125/2019 (20.12.2019.), Nacionalna klasifikacija statističkih regija 2021. (HR_NUTS 2021.) Koalicijska vlada Andreja Plenkovića je 9. prosinca 2019. godine podijelila Hrvatsku na četiri statističke regije za potrebe Eurostata i povlačenje sredstava iz kohezijskih fondova Europske unije za razvoj regija i to na: Panonsku Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku, Grad Zagreb i Sjevernu Hrvatsku. Statističke regije NUTS 2 prema preporukama Eurostata trebaju imati između osamsto tisuća i tri milijuna stanovnika. Sjeverna Hrvatska je od popisa 2011. do 31. prosinca 2019. godine izgubila 40.918 stanovnika. Ima li ona sada dovoljno stanovnika? Bolja bi bila podjela Hrvatske na tri NUTS 2 statističke regije tako da Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska, Varaždinska i Zagrebačka županija čine jednu NUTS 2 statističku regiju, a Panonskoj Hrvatskoj da se pridruže Koprivničko-križevačka i Međimurska županija.
Tako bismo dobili s Jadranskom Hrvatskom tri statističke regije s najvećim odstupanjem broja stanovnika unutar granica ±10% od 2001. do 31. prosinca 2019. godine od njihovog prosjeka.
