TRI ILI ŠEST IZBORNIH JEDINICA U HRVATSKOJ KAO OPTIMALNA PODJELA NA IZBORNE JEDINICE U HRVATSKOJ S TRI NUTS 2 STATISTIČKE REGIJE
Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice kod mješovitog izbornog sustava sa 20 zastupnika po izbornoj jedinici bila je optimalna podjela Hrvatske na izborne jedinice kod podjele na dvije NUTS 2 statističke regije za vrijeme Vlade Zorana Milanovića. U izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala birače s prebivalištem u Hrvatskoj i iseljeništvu birali bismo 24 zastupnika, a 36 zastupnika birali bismo većinski tako da županije imaju barem jednog zastupnika. Kod čistog razmjernog izbornog sustava optimalna je podjela Hrvatske bila na šest izbornih jedinica po 16 zastupnika. Izborni prag od 4,4% je optimalan za 16 zastupnika po izbornoj jedinici. Koalicijska vlada Andreja Plenkovića je 9. prosinca 2019. godine podijelila Hrvatsku na četiri statističke regije za potrebe Eurostata i povlačenje sredstava iz kohezijskih fondova Europske unije za razvoj regija i to na: Panonsku Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku, Grad Zagreb i Sjevernu Hrvatsku. Statističke regije NUTS 2 prema preporukama Eurostata trebaju imati između osamsto tisuća i tri milijuna stanovnika. Sjeverna Hrvatska je od popisa 2011. do 31. prosinca 2019. godine izgubila 40.918 stanovnika. Ima li ona sada dovoljno stanovnika? Bolja bi bila podjela Hrvatske na tri NUTS 2 statističke regije tako da Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska, Varaždinska i Zagrebačka županija čine jednu NUTS 2 statističku regiju, a Panonskoj Hrvatskoj da se pridruže Koprivničko-križevačka i Međimurska županija. Tako bismo dobili s Jadranskom Hrvatskom tri statističke regije s najvećim odstupanjem broja stanovnika od prosjeka unutar granica ±10% od popisa 2001. do 31. prosinca 2019. godine.
Tri neadministrativne statističke regije HR NUTS 2 bile bi izborne jedinice i statističke regije s oko trećine stanovnika Hrvatske prema popisu 2011. godine, a svaku statističku regiju mogli bismo podijeliti na dvije izborne jedinice ( jedinice područne samouprave = županije ) s podjednakim brojem stanovnika.
Republika Hrvatska bi uz zadržavanje čistog razmjernog izbornog sustava trebala imati 6 izbornih jedinica u Hrvatskoj koje bi davale u Hrvatski sabor ukupno 96 zastupnika raspodijeljene razmjerno broju stanovnika ili broju birača koji su glasovali po izbornim jedinicama s izbornim pragom od 4 % u kojima bi birači s prebivalištem u izbornoj jedinici birali kandidate s prebivalištem u izbornoj jedinici, a u izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala sve birače s prebivalištem u Hrvatskoj i iseljeništvu birali bismo 24 zastupnika s izbornim pragom od 3% u kojoj bi svoje aktivno i pasivno biračko pravo konzumirali svi državljani s pravom glasa. Hrvatski sabor bi imao ukupno 120 = 96 + 24 zastupnika. Sukladno zahtjevima referendumske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” stranke bi trebale samostalno nastupati na izborima uz ispunjenje uvjeta potpore sto pravovaljanih potpisa potpore birača s prebivalištem u izbornoj jedinici za sudjelovanje na izborima. Stranke koje imaju više od dvanaest tisuća članova ne bi morale skupljati potpise potpore za sudjelovanje na izborima. Stranke bi mogle sklopiti predizborni koalicijski sporazum, a u tom slučaju bi se njihovi glasovi zbrajali za raspodjelu zastupničkim mjesta. Razdioba zastupničkih mjesta koja bi koalicija dobila na stranke koalicije provela bi se D’ Hondtovom metodom. U izbornim jedinicama birali bismo razmjernim izbornim sustavom između 14 i 24 zastupnika kako bismo ispunili veću razmjernost i omogućili provedbu preferencijskog glasovanja. Kandidati koji bi dobili 2% preferencijskih glasova od broja glasova koje je dobila njihova kandidacijska lista napredovali bi na listi. Birači bi mogli dati dva preferencijska glasa.
U posebnoj XII. izbornoj jedinici birači nacionalnih manjina se prilikom preuzimanja listića moraju deklarirati kao glasači za kandidate nacionalnih manjina što je mnogima neugodno pa glasaju većinom u općim izbornim jedinicama. Zbog toga sam predložio ukidanje posebnih izbornih jedinica i smanjenje izbornog praga.
Prema Kodeksu dobre prakse u izbornim pitanjima u 2.4. Ravnopravnost i nacionalne manjine:
a. Treba dozvoliti rad stranaka koje zastupaju nacionalne manjine.
b. Posebna pravila kojima se nacionalnim manjinama jamče rezervirana mjesta ili koja
predviđaju odstupanja od uobičajenih kriterija raspodjele zastupničkih mjesta za stranke
koje zastupaju nacionalne manjine (npr. odstupanje od obaveznog kvoruma) u načelu
nisu u suprotnosti s jednakim pravom glasa.
c. Ni kandidati ni birači ne smiju biti u obavezi da deklariraju svoju pripadnost
nacionalnoj manjini. Broj pripadnika nacionalnih manjina po statističkim regijama i izbornim jedinicama dat je u II. tablici. U Jadranskoj Hrvatskoj je bilo 3,94% pripadnika srpske manjine i 3,99% ostalih manjina, u Gradu Zagrebu 2,22% srpske manjine i 3,04% ostalih manjina ili ukupno 5,26% nacionalnih manjina, a u Hrvatskoj 4,36% i ostalih 3,32% prema popisu stanovnika 2011. godine. Nezavisne kandidacijske liste kandidata nacionalnih manjina mogle bi nastupati u svim izbornim jedinicama razmjernog izbornog sustava s najmanje šest kandidata. U izbornoj jedinici koja obuhvaća birače s prebivalištem u Hrvatskoj i u iseljeništvu kandidacijske liste iseljenika mogle bi sudjelovati na izborima s najmanje šest kandidata koji imaju ili su imali prebivalište izvan Hrvatske.
Posvetiti više brige županijama uz granice s Mađarskom, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom zbog velikih gubitaka stanovnika
Statistička regija Panonska Hrvatska koja obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Osječko-baranjsku, Sisačko-moslavačku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju je od popisa 2001. godine do 31. prosinca 2019. godine izgubila 291.308 stanovnika, a Hrvatska 379.295. Dakle, Panonska Hrvatska = PH je izgubila 76,8% od ukupnih gubitaka stanovništva Hrvatske. Sve županije koje obuhvaća Panonska Hrvatska imale su na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine preko devetsto birača na tisuću stanovnika, a Panonska Hrvatska 939. Broj punoljetnika na tisuću stanovnika Hrvatske 31. prosinca 2019. godine bio je 828. Panonska Hrvatska je imala 111 birača više od broja punoljetnika na tisuću stanovnika odnosno ukupno 117.683 birača više od broja stanovnika. Hrvatska je imala 300.304 birača više od broja stanovnika. Panonska Hrvatska je gubila godišnje prosječno 15.593 stanovnika. Gruba manipulacija brojem birača i gubitak stanovništva je pitanje nacionalne sigurnosti. Predložena NUTS 2 statistička regija Središnja, Sjeverna i Istočna Hrvatska je od popisa stanovnika 2001. do 31. prosinca 2019. godine prema procjeni Državnog zavoda za statistiku izgubila 319.185 stanovnika odnosno 84,15% od ukupnog gubitka stanovnika Hrvatske. Broj stanovnika I. NUTS 2 statističke regije je smanjen s 1.594.410 na 1.275.225 stanovnika od popisa 2001. godine do 31. prosinca 2019. godine, a Hrvatske s 4.437.460 na 4.058.165 stanovnika ( I. tablica ).
I. KRETANJE BROJA STANOVNIKA PO ŽUPANIJAMA OD POPISA 2001. DO 31. PROSINCA 2019. GODINE I PRIJEDLOG PODJELE HRVATSKE NA TRI NUTS 2 STATISTIČKE REGIJE TE PODJELE NA TRI I ŠEST IZBORNIH JEDINICA
E. Zenzerović
HOP
