Bahati nastup savjetnika vlade stručnom analizom svih izbora ispao smiješan

0
3072

mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA

gospodin Marko Milić, glasnogovornik Vlade RH

Trg žrtava fašizma 4, 10000 Zagreb

Utjecaj nejednakosti biračkog glasa na zastupljenost općih izbornih jedinica u Hrvatskom saboru od 2000. do 5. srpnja 2020. godine

Poštovani gospodine Miliću,

Potaknut Vašim bahatim nastupom u emisiji „Otvoreno“ kod Mislava Togonala 26. Kolovoza ove godine upozoravam Vas da HRT=YUTEL ignorira i pristrano izvještava hrvatsku javnost o pitanju održavanja Referenduma o izbornim pravilima koji je svojim potpisima tražilo 2014. godine 380.649 hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj, a 2018. godine preko četiristo tisuća. Analiza kretanja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2014. godine dokazuje grubu manipulaciju brojem birača koju je bivši ministar Arsen Bauk i njegova stranka SDP s koalicijskim partnerima provela uz pomoć Ustavnog suda te utjecajem generala Vladimira Šeksa Sove kako bi spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima.

Hrvatska radiotelevizija „YUTEL“ snosi veliki dio odgovornosti u gušenju procesa demokratizacije našeg društva kršeći propise o pravodobnom i istinitom informiranju građana. Predsjednik Republike Zoran Milanović se tijekom nedavnog posjeta Bosni i Hercegovini založio za novi izborni zakon po kojemu neće biti mogućnost da u državnim institucijama bošnjaci biraju hrvatske predstavnike kao što su izabrali Komšića u Predsjedništvo na zadnjim izborima. Kao predsjednik Vlade Republike Hrvatske od 2011. do 2015. godine i kao predsjednik SDP-e tijekom ustavnih promjena 2010. godine uvjetovao je njihovo prihvaćanje da srpska manjina ima najmanje tri zastupnika u Hrvatskom saboru, a iseljenici fiksno tri zastupnika. Tako kod nas „čaršijski lopov“ Milorad Pupovac s ostalim etno-biznismenima može neustavno ucjenjivati o sastavu Vlade republike Hrvatske, a u tome mu pomažu tri zastupnika iseljeništva iz Bosne i Hercegovine. Zar to nije licemjerno od predsjednika Republike Zorana Milanovića i predsjednika Vlade gospodina Plenkovića, Nevenka Barbarića, Radoja Vidovića, Zdravke Bušić, a naročito od zastupnika Vaše „demokršćanske“ stranke HDZ-e gospodine Miliću da zastupnici etničkih manjina uvjetuju sastav Vlade Republike Hrvatske. 

Na prijevremenim izborima za Hrvatski sabor 11. rujna 2016 glasao sam za HDZ nadajući se pokretanju demokratizacije hrvatskog društva promjenom izbornog zakonodavstva i Zakona o referendumu.”

Na izborima za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. godine HDZ je dobio u deset općih izbornih jedinica 682.687 glasova odnosno 36,27% od ukupnog broja važećih glasova u deset općih izbornih jedinica ili 19,33% od ukupnog broja registriranih birača. Tadašnja vladajuća većina dobila oko 220 tisuća glasova više od oporbenih stranaka. HDZ je s koalicijskim partnerima na lokalnim izborima 2017. godine za županijske skupštine i Grad Zagreb dobio ukupno 535.748 glasova odnosno 31,72% glasova od ukupnog broja važećih glasova, a to je samo 14,40% od ukupnog broja registriranih birača u Hrvatskoj HDZ je od izbora za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. do lokalnih izbora 16. svibnja 2017. godine izgubio zajedno s koalicijskim partnerima na izborima za županijske skupštine i Grad Zagreb 146.939 glasova za samo 247 dana nakon dolaska na vlast Andreja Plenkovića. Za loš rezultat na izborima za Europski parlament kriv je “crni labud”, a za gubitak predsjedničkih izbora HDZ-ove kandidatkinje Kolinde Grabar Kitarović “krivi su birači koji su slijedili Miroslava Škoru namjernim glasanjem nevažećim listićima”, a ne Plenkovićevi koalicijski partneri: Radimir Čaćić, Branimir Glavaš i Milorad Pupovac koji su se pohvalili da su glasali za Zorana Milanovića.

Kad bi sve nevažeće glasove pribrojili gubitnici Kolindi Grabar Kitarović Zoran Milanović imao bi 15.486 glasova više od gubitnice. Na trećim izborima za Europski parlament 26. svibnja i u drugom krugu predsjedničkih izbora pokazali smo velikim brojem nevažećih listića ili izbornom apstinencijom da ne želimo Kuščevićev = Plenkovićev “festival demokracije” i diktatorsku vladavinu Andreja Plenkovića pomoću Bandićevih “žetončića” i etnobisnismena poput Pupovca i Radina. Nadali smo se “Novoj hrvatskoj paradigmi” prema načelima iznesenim u ogledu Davora Ive Stiera, a dobili smo Šeksovu boljševičku paradigmu vladanja Hrvatskom. Kolinda Grabar Kitarović je zbog takve politike Plenkovićeve interesne zajednice izgubila izbore. Između dva loša kandidata izabrali smo križanje listića.

Na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine HDZ je dobio u deset općih izbornih jedinica 603.130 glasova ili 36,81% od važećih glasova odnosno 16,55% od registriranog broja birača. Prema korigiranom broju zastupnika po izbornim jedinicama Radimir Čačić ne bi dobio zastupničko mjesto kad bi se računalo broj zastupničkih mjesta po općim izbornim jedinicama kako smo do 2007. godine određivali broj zastupničkih mjesta XI. izborne jedinice s prosječnim brojem važećih glasova u deset izbornih jedinica ili prema broju glasova u izbornim jedinicama kako preporuča Venecijanska komisija. I. i II. izborna jedinica imale bi 15. zastupničkih mjesta, III. 13. IV. i V. 12, VI. 13. VII. 16, VIII. 13, IX. 15 i X. 16. HDZ bi dobio 62 zastupnika, RESTART koalicija 43, Domovinski pokret 16, Most 8, Možemo 7, STRIP 3 i HNS 1, a dijaspora bi imala samo 2 zastupnička mjesta. Gospodin Plenković ne bi imao 76 potpisa s 8 zastupnika Pupovčevih etnobisznismena i Štromarom iz HNS-e. U I. izbornoj jedinici zastupničko mjesto dobio bi Goran Aleksić sa 677, u II. dobila bi Martina Grhat Kizivat sa 116, u III. izgubio bi Radimir Čačić s 3.106, u IV. izgubili bi Hrvoje Šimić s 3.004 i Krešimir Bubalo s 3.504, u V. izgubili bi Danijel Marušić s 3.310 i Marina Opačak Bilić, u VI. izgubila bi Ružica Vukovac s 1.200, u VII. dobili bi Irena Šimunić sa 635 i Slaven Dobrović s 3.374, u VIII. izgubio bi Ivan Kirin s 1.322, u IX. dobio bi Josip Bilaver s 1.907 i u X. dobili bi Ivan Budalić s 3.042 i Robert Pauletić s 3.907 dobivenih preferencijskih glasova.

HDZ je dobio 5. srpnja prošle godine treći zastupnički mandat u XI. izbornoj jedinici D`Hondtovom raspodjelom s deset glasova više od Nezavisne liste Željka Glasnovića. Od ukupno 17.905 dobivenih glasova HDZ je dobio u državama nastalim na području bivše SFRJ i na posebnim biračkim mjestima za dijasporu 16.246 glasova, a samo 1.659 u ostalim država svijeta na svim kontinentima, a Nezavisna lista Željka Glasnovića je od ukupno 5.958 dobila na području država bivše SFRJ i na posebnim biračkim mjestima za dijasporu 3.285 i u ostalim državama svijeta 2.673 glasova. Prema Rješenju o izmjeni rješenja o zaključivanju od 1. srpnja 2020. godine najavljeno je ukupno 184.822 registrirana birača u dijaspori, a glasalo je samo 28.768 birača odnosno samo 15.57% od najavljenih birača. U DIP-ovom izvješću piše da je glasalo skoro 100%. Zahtijevamo da nam predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Đuro Sessa obrazloži takvo prikazivanje rezultata izbora! Birači iz Bosne i Hercegovine su presudili rezultat izbora u dijaspori. Razmjerni izborni sustav za izbor tri zastupnika nema nikakvog smisla, jer se razmjernost s tako malo zastupnika po izbornoj jedinici ne može ostvariti. Prema mišljenju Ustavnog suda posebne izborne jedinice su ekvivalentne općim izbornim jedinicama pa bi i za njih trebalo vrijediti načelo jednakosti biračkog glasa.

Zbog grubog odstupanja broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva svi izbori od 3. siječnja 2000. godine su neregularni. Izbori za Hrvatski sabor 5. srpnja nisu regularni zbog viška oko 320 tisuća birača s prebivalištem u Hrvatskoj i odstupanja broja birača od Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor u osam od deset općih izbornih jedinica što bitno utječe na nejednaku zastupljenost birača u Hrvatskom saboru, a XI. i XII. izborna jedinica su neustavne. Gospodin Plenković je odgovoran kao predsjednik Vlade za neregularnost izbora 5. srpnja 2020. godine.

Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine izabralo 21.934 birača što je 14,97 puta manje od broja potpisnika peticije građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” za promjenu izbornih načela 2014. godine. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca s 10.733, Draganu Jeckov s 8.376 i Borisa Miloševića sa 7.715 glasova je izabralo 11.253 birača što je 33,83 puta manje od broja potpisnika peticije građanske inicijative. Birači srpske nacionalnosti mogu dati suprotno načelu jednakosti glasa birača glas jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 10.681 birača što je 35,64 puta manje od broja potpisnika peticije. Na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 29.353 birača nacionalnih manjina ili 3.669 birača po zastupniku. U deset općih izbornih jedinica prosječno je glasovalo 11.977 birača po zastupniku. Samo 7,15% birača srpske manjine je glasovalo u XII. izbornoj jedinici. Izabranim zastupnicima je dalo glas na izborima samo 5,94% birača srpske etničke manjine. Samo oko četrnaestine registriranih birača srpske etničke manjine je glasovalo za kandidate srpske etničke manjine. Birači etničkih manjina imaju vrlo mali interes za izbor svojih zastupnika te bi trebalo ukinuti posebne izborne jedinice. Podržao sam izbor gospodina Plenkovića za predsjednika HDZ-e, osudio izjave sadašnjeg predsjednika Republike “šmrkavca” Zorana Milanovića o njemu kao sinu “vojne lekarke”. Gospodin Plenković je prevario svoje birače pomoću kojih je pobijedio na izborima rujna 2016. godine. Dosta nam je etno biznismena = “čaršijskog lopova” gospodina Pupovca i Radina (Zbog nepoštovanja sporazuma s talijanskom vladom Talijanska unija mora vratiti 726 tisuća eura ) i priča o ugroženosti srpske i talijanske etničke manjine! Ja nisam ustašofil niti sam fašist kako nas kumrovečki profesor Milorad Pupovac etiketira. Bakin brat je iselio u Kraljevinu SHS 1921. godine, a njegovog su sina svećenika Glavaša provjereni staljinisti osudili 1946. godine na pet godina zatvora u procesu protiv Blaženog kardinala Stepinca zbog navodne suradnje s križarima na Papuku. U mojoj su kući partizani nakon kapitulacije Italije 9. rujna 1943. godine držali tri kamiona streljiva i oružja zaplijenjenih od talijanske vojske. Brat mi je u jedanaestoj godini života poginuo od minobacačke granate ispaljene na moju štalu 1944. godine tijekom sprječavanja širenja požara sa susjedove štale. Iskrvario je na pragu rodne kuće. Partizanima je služio kao kurir. Moji roditelji nisu primili niti jedan dinar, kao što su ostali primali za žrtve odmazdi zbog partizanskih diverzija s izjavom jednog pojedinca koji je o tome odlučivao da je bio “dite”. Kao glasači „ekstremne desnice“ želimo suradnju s HDZ-om ukoliko promjeni Zakon za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, Zakon o referendumu i implementira rezoluciju Europskog parlamenta naziva “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP))“, kojom je osudio i izjednačio nacističke i komunističke zločine kao i zločine svih ostalih nedemokratskih autoritarnih režima. Mi nismo krajnja desnica niti klerikalci i “ustaške guje” kako nas prozivaju:ekstremni ljevičari, SDP-ovci, etnobiznismeni: Pupovac, Radin, Kajtazi…, Štromar, Mesić, Josipović, Čačić i gospodin Plenković.

Osuđujem sve totalitarizme. Zašto gospodin Plenković ne želi implementirati tu važnu rezoluciju. Sukladno toj rezoluciji predložio sam da se u Istri 23. kolovoza odaje poštovanje svim žrtvama koje su tragično završile u kraškim jamama ( fojbama) u Istri kod Golubinčine blizu Raklja i u tom smislu pokrenuo sam inicijativu preko saborskih zastupnika: Furia Radina, Damira Kajina i Gorana Beusa Richembergha početkom 2011. godine da se to ostvari ali niti jedan zastupnik nije odgovorio. Zastupnik Goran Beus Richembergh je lagao novinaru Glasa Istre Mati Čuriću da nije primio od mene nikakvu predstavku u vezi zločina nad zarobljenim vojnicima. Predsjedniku Odbora za informatiku, informatizaciju i medije u tadašnjem sazivu Hrvatskog saboru Branku Vukšiću pisao sam 28. veljače 2012. godine da HRT krši propise o pravodobnom i istinitom informiranju javnosti i sudjeluje u prikrivanju zločina nad zarobljenim vojnicima, koji su se predali početkom svibnja 1945. godine partizanima na Muzilu u Puli, a završili su u jami Golubinčina kod Raklja. Smatram da sve žrtve zaslužuju poštovanje. Kao sadašnji birači Domovinskog pokreta osuđujemo sve totalitarne i nedemokratski režime. Dosta nam je vrijeđanja od strane ekstremne ljevice, SDP-e, etnobiznismena, Plenkovićeve interesne zajednice HDZ, Predraga Štromara i Radimira Čaćića. Mi nismo ekstremna desnica niti nazadna manjina kako nas etiketira bivši oficir zločinačke JNA Veljko Kajtazi. Sadašnja Vlada gospodina Plenkovića od preslagivanja 2017. godine, sprječavanja brisanja birača koji nemaju prebivališta u Hrvatskoj prije lokalnih izbora 2017. godine i sprječavanja referenduma za promjenu Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor nema izborni legitimitet niti legalitet da odlučuje o sudbini hrvatskog naroda gospodine Miliću! HDZ i SDP su doveli do ustavne krize. Osam od deset izbornih jedinica odstupa po broju birača više od 5%, a Vlada Zorana Milanovića je i uz pomoć tadašnjeg vodstva HDZ-e skandaloznom odlukom ustavnih sudaca da može biti više birača s prebivalištem u Hrvatskoj od stanovnika, grubom manipulacijom brojem birača prekršila prvi članak Ustava Republike Hrvatske.

Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore i bivši glasači HDZ-e tražimo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i ” Narod odlučuje ” tako da:

1. smanje maksimalni broj zastupnika u Hrvatskom saboru sa 160 na 130, 2. izglasaju izbore zastupnika Hrvatskog sabora mješovitim izbornim sustavom (72 razmjernim i 48 dvokružnim većinskim izbornim sustavom) odnosno ukupno 120 zastupnika i da se ukinu posebne izborne jedinice za iseljenike i nacionalne manjine, 3. da smanje izborni prag s 5 % na 2 % kod razmjernog izbornog sustava u izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske birače u kojoj bi svi hrvatski birači izabrali 72 zastupnika kako bi svi državljani Republike Hrvatske ostvarili aktivno i pasivno pravo glasa, 4. izglasaju glasovanje dopisnim i / ili elektroničkim putem, 5. izglasaju uvjet kandidature svih stranaka potpisom najmanje sto birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor, 6. izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima, 7. da se kod predizbornih koalicija zbrajaju dobiveni glasovi stranaka i na temelju ukupnog broja glasova koalicije dobivaju zastupnička mjesta D’Hondtovom metodom, a pojedinačno stranke koalicija tako dobivene glasove dijele također D’Hondtovom metodom, 8. da se birači potpisuju na biračke liste pri preuzimanju glasačkih listića ( listina ).

9. da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar birača do kraja 2021. Godine.

Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore također tražimo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora izglasaju:

1. da na peticiji za održavanje Ustavotvornog referenduma bude dovoljno 10% potpisa od broja punoljetnika prema zadnjem popisu stanovnika odnosno 350 tisuća potpisa, a 175 tisuća za održavanje Zakonodavnog referenduma te vrijeme skupljanja potpisa od 30 dana,

2. da inicijator referendumske inicijative mora zatražiti mišljenje Ustavnog suda o dopustivosti referendumskog pitanja nakon skupljenih dvadeset tisuća potpisa,

3. da Ustavotvorni referendum važi ukoliko većina izglasa pitanje postavljeno referendumom i ukoliko na referendum izađe više od 50 % birača od broja punoljetnika prema zadnjem popisu stanovništva i 4. da Zakonodavni referendum važi ukoliko većina izglasa referendumsko pitanje i ukoliko na

referendum izađe više od 30 % birača od broja punoljetnih stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva. S poštovanjem. U Zagrebu 5. rujna 2021. godine.