37 uglednih stručnjaka i intelektualaca prozvalo je dekana Katoličkog bogoslovnog fakulteta zbog podrške stožeru

0
13625

Mi, grupa intelektualaca, odlučili smo se Izjavom obratiti javnosti vezano za neviđen događaj, javnu objavu dekana Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, prof. Josipa Šimunovića, od 13. prosinca 2021. kojom se ograđuje od stavova koje je iznijela uposlenica KBF-a, prof. dr. sc.  Ružica Razum.

20220102_081516

IZJAVA

Potaknuti Priopćenjem Katoličkog bogoslovnog fakulteta (KBF) u Zagrebu od 13. prosinca 2021. godine i objavom teksta pod naslovom „Dekan KBF-a: U potpunosti se ograđujemo od stavova koje je iznijela Ružica Razum“ na portalu Narod.hr od 14. prosinca 2021. godine, kao slobodni akademski građani, u ime akademskih sloboda i slobode mišljenja, dajemo sljedeću izjavu:

Nije uopće jasno zbog čega se dekan KBF-a prof. dr. sc. Josip Šimunović i KBF ograđuju od svoje kolegice, uvažene profesorice,  dr. sc. Ružice Razum i njezinih stavova iznesenih u njezinim člancima na portalu Narod.hr pod naslovima: “Na djelu je pandemijski totalitarizam, a Crkva šuti“ i „Izložiti djecu eksperimentalnom cjepivu  – znajući da nisu ugrožena od Covida 19 – može se nazvati zločinom“, kada iste takve stavove zastupaju i brojni drugi  znanstvenici, liječnici, odvjetnici i ostali informirani intelektualci širom svijeta.

Članci autorice R. Razum briljantni su primjeri zreloga i kritičkog intelektualnog promišljanja u aktualnom društvenom trenutku. Svojom se kvalitetom opravdano pozicioniraju u sam vrh brojnih članaka objavljenih u necenzuriranom medijskom prostoru u protekle dvije godine. Njihova najveća vrijednost leži u činjenica da autorica ne iznosi samo svoje stavove utemeljene na nekakvoj njezinoj osobnoj percepciji stvarnosti. Upravo suprotno, u njima se konstantno prepoznaje autoričin napor da se odmakne od vlastitog, subjektivnog, a time i potencijalno neobjektivnog sagledavanja stvarnosti.  Njezini članci, između ostalih kvaliteta, svjedoče i o iznimno dobroj informiranosti autorice. Ta informiranost očigledno proizlazi iz sustavnog i aktivnog praćenja relevantnih izvora podataka u okrilju znanstvene misli danas u svijetu kako bi se došlo do istine, razlučilo istinu od obmane te došlo do zaključaka koji će biti na dobrobit cjelokupnog pučanstva. Autorica pokazuje rijetko viđenu sposobnost snalaženja u obilju provjerenih informacija, sintetiziranja bitnih podataka, kritičke analize te argumentiranoga izvođenja zaključaka na temelju činjenica kao i logičnog, zdravorazumskog promišljanja. Svoju analizu R. Razum temelji na rijetko viđenoj pronicljivosti, jasno artikuliranim tvrdnjama i inteligentnoj postupnoj prezentaciji činjenica kako bi i najneupućeniji čitatelj  mogao s lakoćom pratiti izneseno. Oba članka zaslužuju sve pohvale te bi trebali postati obavezna lektira za sve one kojima još nije jasno što se to stvarno događa u pozadini pandemije.

Stoga bi djelatnici KBF-a na čelu sa svojim dekanom trebali biti zahvalni Božjoj providnosti koja je među njih dovela visoko moralnu, istinoljubivu i intelektualno snažnu kolegicu R. Razum, od koje mogu puno naučiti i preko koje mogu doći do pouzdanih informacija koje se inače u službenom javnom medijskom prostoru ustrajno cenzuriraju.  Profesorici R. Razum od srca čestitamo na izvrsnim člancima te moralnoj hrabrosti da se upusti u borbu za istinu.

Krajnje smo iznenađeni i ogorčeni ovakvom izjavom dekana KBF-a u kojoj se sugerira da akademski građani, tj. profesori fakulteta ne bi smjeli slobodno misliti i dovoditi u pitanje neke stavove i odluke bez obzira tko ih je izrekao i donio. U priopćenju KBF-a se, naime, navodi: “Prof. dr. sc. Ružica Razum, objavljivanjem svojih tekstova u medijima vezanih uz pandemiju COVID-19, više je puta stavljala u pitanje važeće protuepidemijske mjere te jasan nauk i stav Katoličke Crkve o moralnoj prihvatljivosti i korisnosti cijepljenja.“  Zar je moguće da je nedostatak, čak i crimen, profesorice da se usudila misliti i to javno izreći u pisanom obliku? I to o besmislenim i neučinkovitim mjerama o kojima se toliko govori. Smije se, dapače mora, raspravljati i o stavu Katoličke Crkve (KC) o korisnosti cijepljenja. Kako KC zna da su cjepiva korisna kada je medicina, kao svjetovna djelatnost, izvan njezina djelokruga? A ni medicina to još „službeno“ ne zna. Jesu li nametnute mjere dogma koja se ne smije propitivati, a suprotno mišljenje hereza zbog koje se ljude ekskomunicira? Ako vrijedi dekanova tvrdnja: „Osobno se može misliti i pisati što se želi“, zašto se uopće kao dekan „u potpunosti“ ograđujete od osobnih stavova autorice teksta koja nije napisala tekst u ime institucije na kojoj radi, pogotovo ako Vas nitko o tome ne pita. Misliti drugačije je poželjna i normalna pojava u normalnom društvu i normalnoj akademskoj zajednici.

Ovaj istup dekana KBF pokazuje kako se u akademskoj zajednici ne bi smjelo raditi nego bi trebalo poštovati različitost mišljenja i dijalog na koji se Crkva, a i KBF kao crkvena ustanova, tako rado poziva. Iznenađeni smo što dekan KBF-a umjesto da se javno zauzme protiv neviđene cenzure u javnim i mainstream medijima, radi upravo suprotno – zalaže se da stavovi protivni službenom narativu o pandemiji covida-19, budu ocrnjeni i diskreditirani bez ikakve argumentirane rasprave, čak i onda kad su objavljeni u vrlo suženom medijskom prostoru.

Umjesto da se znanstveno istraži, u duhu otvorenost i znanstvene rasprave, što je istina o cjepivima, eksperimentima s ljudima, učinkovitosti cjepiva i mjera i sl., obrazovne institucije KC u Hrvatskoj ograđuju se od slobodnog mišljenja. U ime čega i koga se to radi?  Time se degradira obrazovni i znanstveni rad i, u krajnjoj liniji, svaki misleći čovjek te svaki mogući napredak. Ovim činom KBF je doprinio sramotnom zanemarivanju kršćanskih i općeljudskih načela. Kršenje slobode misli, savjesti, uskraćivanje dijaloga i znanstvenog istraživanja siguran je put u totalitarizam, a bojimo se da ovakvi postupci KC vode upravo tome.

Apeliramo na dekana KBF-a da povuče ograđivanje od mišljenja svoje zaposlenice i da joj se javno ispriča.

Skupina akademskih građana (abecedno):

dr. Lucija Beljan

prof. dr. sc. Neda Borić

Branka Budrović Ninić, dr. med. dent.

dr. sc. Matko Buljan

Marija Divić, dr. med. spec., predsjednica Udruga zviždača Republike Hrvatske

Lidija Gajski, dr. med.

Tamara Gina Gučevac, dr. med.

Željko Hmelik, dr. med. spec. anesteziolog i reanimatiolog

mr. sc. Blaženka Ivančić, dr. med.

Renata Ivić, dr. med. dent.

Sanja Jeleković, dr. med.

mr. sc. Josipa Juričev-Sudac

Zrinka Juroš, dr. med.

Mirko Karačić, dr. med.

Dragan Klarić, dr. med.

Mate Knezović, dipl. iur.

Doc. Branka Kristek, dr. med.

Marko Kulišić, dr. med. dent.

prof. dr. sc. Stipe Kutleša

Anita Meštrović, dr. med.

Slavko Meštrović, dr. med.

Marija Miholjević, dr. med. dent.

Deni Miličević, dr. med.

Marijana Oremuš,  dr. med.

dr. sc. Ivana Pavić, dr. med.

dr. sc.  Domagoj Prebeg, dr. med. dent.

Josipa Rodić, prim. dr. med. spec. obit. med.

dr. sc. Anđelo Samsarov

Nataša Kristina Skokandić, dr. med.

mr. sc. Ivana Šamija Projić, dr. med.

mr. sc. Arna Šebalj, dipl. iur.

dr. sc. Ante Škegro

Vesna Školnik-Popović,  dr. med.

dr. sc. Stanko Bruno Uršić, red. prof. fiz. kem. (u miru)

Slobodan Varezić, dr. med. dent.

Mislav Vuić, dr. med. dent.

Monika Zovak,  dr. med. dent.

 HOP