Protuustavni i diskriminatorni članci Zakona o carinskoj službi NN 68/13, 30/14, 115/16, 39/19, 98/19 o disciplinskim postupcima (kompletan sustav ustroja i funkcioniranja disciplinskih sudova Carinske uprave je nezakonit i protuustavan od 2013. do danas)
Poštovani,
u svezi objavljenog članka na rtl-u
postoji i druga strana priče a to je:
Ustavni zakon o Ustavnom sudu RH (NN br. 99/99, 29/02, 49/02
u čl. 33. propisuje ustavni sud donijet će odluku o zahtjevu, prihvaćenom prijedlogu i ustavnoj tužbi u pravilu u roku od najviše godinu dana. Također u čl. 40. st. 1. istog propisuje prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s ustavom i suglasnosti drugih propisa s ustavom i zakonom sadrži, u pravilu, sve što sadrži i zahtjev a u st. 2. istog zakona propisuje da će Ustavni sud započeti postupak najkasnije u roku od godine dana od podnošenja prijedloga.
LISTANJE DOKUMENTA U DONJEM LIJEVOM UGLU
Prije 3 i pol godine, tj. u 7 mjesecu 2017. godine jedan carinski službenik je podnio prijedlog za ocjenu suglasnosti članaka Zakona o carinskoj službi (u daljnjem tekstu ZOCS).
Nakon njega podnio je isto dana 31.05.2021. Sindikat državnih i lokalnih službenika i
namještenika Republike Hrvatske, prilog br. 1.
Također je podnio isto i Carinski sindikat Hrvatske dana 18.06.2021., prilog br. 2.
Još dvoje carinskih službenika su podnijeli isti prijedlog jedan dana 5.11.2020. ( više od godinu dana) i 1 dana 15.06.2021. Nakon njih dvoje isto je podnijelo još određeni broj carinskih službenika.
Dakle, ukupno je predano veći broj prijedloga. Ustavni sud nakon 3 i pol godine ne rješava navedene prijedloge i drži ih u ladici jer zakonitom ustavnom odlukom bi se urušio cijeli sustav disciplinskog sudovanja Carinske uprave kao nezakonit i protuustavan jer “kadija te tuži kadija ti sudi” zato što su navedeni članci ZOCS-a stvarno protuustavni. To traje od 2013. do danas i ništa se ne poduzima a veliki broj carinskih službenika posebno drugih političkih uvjerenja i oni koji su se s pravom suprostavili uređujućim podobnim od HDZ-a instaliranim šefovima su u namještenim i montiranim postupcima stradali i dobili i namještene otkaze.
Naime, ustroj, način rada, financiranje rada i stručnim uvjetima za članove disciplinskih sudova definirani u odredbama ZOCS-a, a što se vrlo jasno i izravno vidi u tim zakonskim odredbama koje glase:
Članak 103.
(1) Za odlučivanje o teškim povredama službene dužnosti za sve carinske službenike u prvom stupnju i lakim povredama službene dužnosti u drugom stupnju ustrojava se Prvostupanjski disciplinski sud Carinske uprave u sjedištu Središnjeg ureda Carinske uprave u Zagrebu.
(2) Za odlučivanje o teškim povredama službene dužnosti carinskih službenika u drugom stupnju ustrojava se Drugostupanjski disciplinski sud Carinske uprave sa sjedištem u Središnjem uredu Carinske uprave u Zagrebu.
Članak 104.
Predsjednik i članovi Prvostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave i Drugostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave su carinski službenici.
Članak 105. (NN 30/14)
(1) Prvostupanjski disciplinski sud Carinske uprave sastoji se od predsjednika i najmanje deset članova visoke stručne spreme, od kojih su predsjednik i najmanje pet članova diplomirani pravnici.
(2) Predsjednika i članove Prvostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave imenuje rješenjem ministar financija na prijedlog ravnatelja, na rok od dvije godine.
(3) Prvostupanjski disciplinski sud Carinske uprave odlučuje u Vijeću od tri člana, od kojih je jedan član predsjednik Vijeća, a određuje ih predsjednik Prvostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave za svaki pojedini predmet.
Članak 106. (NN 30/14)
(1) Drugostupanjski disciplinski sud Carinske uprave sastoji se od predsjednika i najmanje šest članova visoke stručne spreme, od kojih su predsjednik i najmanje tri člana diplomirani pravnici.
(2) Predsjednika i članove Drugostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave imenuje rješenjem ministar financija na prijedlog ravnatelja, na rok od dvije godine.
(3) Drugostupanjski disciplinski sud Carinske uprave odlučuje u Vijeću od tri člana, od kojih je jedan član predsjednik Vijeća, a određuje ih predsjednik Drugostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave za svaki pojedini predmet.
Članak 107.
(1) Tajnika Prvostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave i Drugostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave imenuje rješenjem ravnatelj, na rok od dvije godine.
(2) Tajnik Prvostupanjskog i Drugostupanjskog disciplinskog suda je carinski službenik s visokom stručnom spremom.
(3) Zapisničare Prvostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave i Drugostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave imenuje ravnatelj.
Članak 108.
(1) Predsjednici, članovi, tajnici i zapisničari Prvostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave i Drugostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave imaju pravo na novčanu naknadu za svoj rad.
(2) Naknada se određuje po završenom predmetu, posebno za predsjednika vijeća, a posebno za članove vijeća i tajnika Prvostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave i Drugostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave, te zapisničare.
(3) Visinu novčane naknade iz stavka 1. i 2. ovoga članka i kriterije nagrađivanja pravilnikom propisuje ministar financija.
Što se tiče ukupnih troškova rada disciplinskih sudova Carinske uprave jasno vidi iz prethodno citiranih odredbi Zakona o carinskoj službi da je samo određeno da će ministar financija pravilnikom odrediti naknade za članove vijeća disciplinskih sudova Carinske uprave iako nije definirano iz koje stavke u proračunu, međutim nije uopće definirano kako se pokrivaju ostali materijalni troškovi rada disciplinskih sudova kao što je korištenje prostora, informatičke opreme i uredskog materijala kao i troškovi naknade za putne troškove i dnevnice za svjedoke ili vještake u disicplinskim postupcima, te isto tako nisu definirani termini i mjesto održavanja sjednica vijeća obzirom da usmene rasprave moraju biti po zakonu javne.
U Zakonu o carinskoj službi nisu definirani i stručni uvjeti za imenovanje predsjednika, tajnika i članova vijeća disciplinskih sudova Carinske uprave što se vrlo jasno vidi iz prethodno citiranih odredbi članka 105. stavka 1., članka 106. stavka 1. i članka 107. stavka 2. Zakona o carinskoj službi da je samo defnirana razina stručne spreme odnosno visoka stručna sprema i obvezni broj članova po struci diplomiranih pravnika.
Međutim navedeni stručni uvjet za članove vijeća disciplinskih sudova Carinske uprave je samo jedan od uvjeta a što ne predstavlja ukupnost stručnih uvjeta za imenovanje za bilo koje mjesto u državnim javnopravnim tijelima.
Ako se u citiranim zakonskim odredbama kaže da članovi vijeća moraju imati visoku stručnu spremu odnosno dio njih određene struke kao diplomirani pravnici onda je još moralo biti definirano jeli moraju imati položen državni stručni ispit ili možda i pravosudni ispit te koliko je potrebno radnog staža u struci ili možda obvezno u carinskoj službi za imenovanje članova vijeća, tajnike i predsjednike disciplinskih sudova Carinske uprave.
Bilo bi sasvim utemeljeno, logično i zakonski oportuno da je postavljen uvjet za imenovanje članova vijeća disciplinskih sudova Carinske uprave da moraju imati najmanje određeni broj godina radnog iskustva u struci pa čak i samo u carinskoj službi obzirom da bi se trebalo očekivati od članova vijeća disciplinskih sudova Carinske uprave da vrlo dobro poznaju specifične radne procese u Carinskoj upravi te da imaju i radnog iskustva u tim radnim procesima kako bi mogli meritorno odlučivati o stručnim i zakonskim propustima u radu ostalih carinskih službenika u tim specifičnim radnim procesima.
Isto tako u Zakonu o carinskoj službi je defonirano da su predsjednik, tajnik i članovi vijeća disciplinskih sudova Carinske uprave carinski službenici iz čega proizlazi zaključak da i oni unutar Carinske uprave obavljaju određene poslove radnog mjesta na koja su raspoređeni rješenjem o rasporedu te bi i oni u svom radu na tim mjestima ali isto tako i kao članovi disciplinskih sudova mogli počiniti povrede službene dužnosti za koje bi morali disciplinski odgovarati kao i svi ostali carinski službenici. Međutim, nije jasno niti je to definirano u Zakonu o carinskoj službi na koji bi se način provodio disciplinski postupak protiv njih obzirom da se po Zakonu o carinskoj službi što se tiče pitanja disciplinske odgovornosti i na njih primjenjuju odredbe tog zakona o povredi službene dužnosti kao i za ostale carinske službenike.
Sve ove nejasnoće i neodređenosti su morali biti jasno i nedvojbeno definirani najprije kroz Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija a zatim još pobliže i kroz Pravilnik o unutarnjem redu Carinske uprave, a kako je to za sva državna tijela i propisano u članku 54. Zakona o sustavu državne uprave.
Isto tako je morala biti napravljena i jasna distinkcija između pitanja pokretanja i vođenja disciplinskog postupka za propuste koje bi isti počinili kao članovi disciplinskih sudova Carinske uprave i koje bi istii počinili kao carinski službenici radom na svojim radnim mjestima u carinskoj službi na koja su raspoređeni rasporednim rješenjem sukladno Pravilniku o unutarnjem redu Carinske uprave, te se je također morala i definirati nadležnost određenog tijela za vođenje tih postupaka.
Dvostruka uloga carinskih službenika koji su imenovani u disciplinske sudove Carinske uprave odnosno činjenica da u jednoj ulozi provode diciplinske postupke protiv carinskih službenika a u drugoj ulozi rade kao i ostali carinski službenici na svojim radnim mjestima u carinskoj službi na koja su raspoređeni rasporednim rješenjem prema Pravilniku o unutarnjem redu Carinske uprave dovodi u pitanje disckriminaciju ostalih carinskih službenika u odnosu na njih jer po Zakonu o carinskoj službi ispada da su članovi vijeća disciplinskih sudova nepogrešivi te da ne mogu napraviti povredu službene dužnosti kao i ostali carinski službenici obzirom da u Zakonu o carinskoj službi nema uopće spomenute te mogućnosti.
Pa čak i za suce redovitih sudova koji imaju i imunitet od kaznenog progona propisan je postupak i tijelo koje vodi stegovne postupke protiv sudaca koji u obavljanju poslova suca počine stegovno djelo dok za članove vijeća disciplinskih sudova Carinske uprave uopće nije propisan postupak utvrđivanja povrede službene dužnosti bilo u ulozi kao članovi vijeća disciplinskih sudova Carinske uprave bilo u ulozi kao carinski službenici radom na svojim rasporednim mjestima u carinskoj službi.
Po definiciji stručnih uvjeta u navedenim odredbama Zakona o carinskoj službi ispada da je moguće da se za članove vijeća, tajnike i predsjednike disciplinskih sudova imenuju carinski službenici sa visokom stručnom spremom i jedan dio njih obvezno diplomirani pravnici bez ikakvog iskustva rada u carinskoj službi ili struci što je apsolutno nedopustivo i nezakonito, odnosno suprotno odredbama ZOCS-a, Zakona o državnim službenicima te Zakona o sustavu državne uprave.
Posve je jasno i nedvojbeno da je glede navedenog ustroj disciplinskih sudova morao biti proveden kroz Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija i onda u Pravilniku o unutarnjem redu Carinske uprave pobliže jasno definirati stručne uvjete, stručnu spremu, struku, potrebno radno iskustvo u struci pa možda poželjno i u carinskoj službi, položeni državni stručni ispit ili i pravosudni ispit, broj izvršitelja, opis poslova, ovlasti i odgovornosti za članove vijeća disciplinskih sudova Carinske uprave kao uostalom i za sva ostala radna mjesta unutar Carinske uprave.
Temeljem ustavnih i zakonskih odredbi sva državna tijela moraju biti ustrojena na temelju Ustava i zakona iz čega onda proizlazi njihov legalitet i legitimitet rada i odluka.
To je vrlo jasno definirano u odredbama Zakona o sustavu državne uprave i to naročito u članku 54. navedenog zakona koji glasi:
Članak 54.
(1) Unutarnje ustrojstvo, nazive unutarnjih ustrojstvenih jedinica i njihov djelokrug, način upravljanja i okvirni broj državnih službenika i namještenika u pojedinim ustrojstvenim jedinicama, način planiranja poslova, radno i uredovno vrijeme, uredovne dane i druga pitanja od osobite važnosti za rad tijela državne uprave uređuje Vlada uredbom.
(2) Pojedine ustrojstvene jedinice i ispostave tijela državne uprave mogu se uredbom iz stavka 1. ovoga članka odrediti kao jedinstveno upravno mjesto.
(3) Na temelju uredbe iz stavka 1. ovoga članka čelnik tijela državne uprave pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuje broj potrebnih državnih službenika i namještenika s naznakom njihovih osnovnih poslova i zadaća i stručnih uvjeta potrebnih za njihovo obavljanje, njihove ovlasti i odgovornosti te druga pitanja važna za rad tijela državne uprave koja nisu uređena uredbom.
Ako se usporedi ustroj disciplinskih sudova u MUP-u onda se vidi da su ti sudovi legalno i legitimno ustrojeni kao Služba disciplinskog sudovanja u sastavu MUP-a u kojoj su ustrojena 4 Odjela prvostupanjskog disciplinskog sudovanja (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek) te Odjel drugostupanjskog disciplinskog sudovanja, te članovi vijeća u tim sudovima rade isključivo taj posao u vijećima te nemaju nikakvih drugih dužnosti u MUP-u, što znači da su oni rasporednim rješenjima raspoređeni u tu službu, pa takav ustroj bar donekle pridonosi nekakvom obliku neovisnosti makar ne i potpunoj neovisnosti jer su ipak ustrojeni u sastavu MUP-a.
Zakon o policiji je definirao ustroj disciplinskih sudova na sličan način kao i Zakon o carinskoj službi, te su oni potom, za razliku od disciplinskih sudova u Carinskoj upravi, zakonito ustrojeni unutar Uredbe o unutarnjem ustrojstvu MUP-a te i u Sistematizaciji radnih mjesta u MUP-u što im bar daje legalnost, legitimnost i barem djelomičnu neovisnost.
Dakle, disciplinski sudovi u Carinskoj upravi su nezakonito ustrojeni odnosno njihov ustroj nije proveden kroz Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija te potom kroz Pravilnik o unutarnjem redu Carinske uprave, a kako je to jasno određeno u prethodno citiranoj odredbi članka 54. Zakona o sustavu državne uprave sukladno kojem moraju biti ustrojena sva javnopravna tijela, te bi državno tijelo nadležnom za kontrolu zakonitosti ustroja i rada svih javnopravnih tijela u Republici Hrvatskoj trebalo provesti upravni nadzor te potom provesti zakonito ustrojavanje disciplinskih sudova u Carinskoj upravi na način da se isti provede kroz izmjenu Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija i kroz izmjenu Pravilnika o unutarnjem redu Carinske uprave. U odredbama Zakona o carinskoj službi nesporno nisu definirani stručni uvjeti za članove disciplinskih sudova u Carinskoj upravi niti je definiran postupak ni tijelo koje bi pokretalo i vodilo disciplinski postupak protiv članova tih disciplinskih sudova obzirom da su i oni carinski službenici. Isto tako nije jasno kako se može ignorirati činjenica da disciplinski sud Carinske uprave kao javnopravno tijelo mora biti ustrojeno na temelju odredbi članka 54. Zakona o sustavu državne uprave što znači unutar Uredbe i Pravilnika o unutarnjem redu a na isti način kako su to i zakonito ustrojeni disciplinski sudovi u MUP-u.
Ne postoji javno dosupan dokument u kojem su definirani svi potrebni stručni uvjeti za članove disciplinskih sudova Carinske uprave, kao što nije niti riješeno pitanje provedbe disciplinskog postupka protiv članova disciplinskih sudova Carinske uprave, te ni pitanje zašto disciplinski sudovi u Carinskoj upravi nisu zakonito ustrojeni kao što su to disciplinski sudovi u MUP-u, odnosno kroz Uredbu i kroz Pravilnik o unutarnjem redu.
Ignoriranjem ovih nespornih činjenica o nezakonitoj provedbi ustroja disciplinskih sudova u Carinskoj upravi kao nekih fantomskih fiktivnih para državnih tijela koja su „nevidljiva„ u Uredbi i u Pravilniku o unutarnjem redu, podržavaju se bezakonje i pravnu anarhiju u ovom području čime doprinose nezakonitosti i općoj pravnoj nesigurnosti.
Navedene odredbe ZOCS-a o načinu imenovanja predsjednika, članova, tajnika i zapisničara Prvostupanjskog i Drugostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave i odredbe o ovlasti za pokretanje postupka zbog povrede službene dužnosti su u potpunosti u suprotnosti sa odredbom članka 29. stavak 1. Ustava RH koja svakome jamči odlučivanje neovisnog i nepristranog suda o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela.
Obzirom da je osporavanim odredbama ZOCS-a definirano da ministar financija na prijedlog ravnatelja imenuje predsjednika i članove Prvostupanjskog i Drugostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave te da ravnatelj ili carinski službenika kojeg on za to ovlasti pokreće postupak zbog teške povrede službene dužnosti podnoseći zahtjev za pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti Prvostupanjskom disciplinskom sudu Carinske uprave odnosno istom tom sudu čijeg predsjednika i članove je na njegov prijedlog imenovao rješenjem ministar financija. Navedenim normiranjem se potvrđuje poznata narodna izreka “kadija te tuži, kadija ti sudi”, jer je na taj način normirana primjesa inkvizicijskog načela postupka dok je u hrvatskom pravnom sustavu kao demokratskom sustavu na snazi načelo akuzatornog postupka.
Čak štoviše i žalba protiv odluke Prvostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave u postupku zbog teške povrede službene dužnosti koju može podnijeti carinski službenik i ravnatelj ili osoba koju on za to ovlasti podnosi se Drugostupanjskom disciplinskom sudu Carinske uprave odnosno sudu čijeg predsjednika i članove upravo na prijedlog ravnatelja rješenjem imenuje ministar financija.
Iz navedenog slijedi da ravnatelj ima utjecaj na imenovanje članova Prvostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave koji odlučuje po njegovu zahtjevu ili zahtjevu osobe koju on za to ovlasti o pokretanju postupka zbog teške povrede službene dužnosti te isto tako ima utjecaj na imenovanje članova Drugostupanjskog disciplinskog suda koji odlučuje po žalbama protiv odluke Prvostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave bilo od carinskog službenika protiv kojeg se vodi postupak bilo od ravnatelja ili osobe koju on za to ovlasti.
Navedeno normiranje je u potpunoj suprotnosti sa odredbom članka 29. stavak 1. Ustava RH jer ne jamči neovisnost i nepristranost Prvostupanjskog i Drugostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave, ne samo glede navedenog utjecaja ravnatelja na imenovanje članova tih sudova i ovlasti za pokretanje postupka zbog povrede službene dužnosti nego i glede činjenice da su odredbom članka 104. ZOCS-a, Predsjednik i članovi Prvostupanjskog i Drugostupanjskog disciplinskog suda carinski službenici pa obzirom na tu činjenicu ravnatelj kao čelnik tijela odlučuje o njihovim pravima, obvezama, odgovornosti i radnopravnom položaju u službi odnosno o rasporedu na radno mjesto ili položaju, što objektivno realno razumno gledajući nikako ne može jamčiti njihovu neovisnost i nepristranost u odlučivanju.
Obzirom na težinu posljedica za carinske službenike koje mogu nastati naročito u postupku zbog teške povrede službene dužnosti smatra se da je povreda odredbe članka 29. stavak 1. Ustava RH time dodatno još teža.
Carinska uprava u svojem redovitom postupanju u upravnim i poreznim postupcima donosi rješenja kao prvostupanjsko tijelo kojima odlučuje o određenim pravima i obvezama fizičkim i pravnim osobama, međutim istima je omogućeno podnošenje žalbe Samostalnom sektoru za drugostupanjski upravni postupak koji je ustrojen kao samostalno tijelo u sastavu Ministarstva financija ali ipak nije u sastavu Carinske uprave, čime je ipak donekle omogućena neovisnost i nepristranost u odlučivanju po žalbama u drugom stupnju a prije pokretanja upravnog spora pred Upravnim sudom.
Međutim carinskim službenicima u postupku zbog povrede službene dužnosti, koji se provodi po odredbama Zakona o državnim službenicima i Zakona o općem upravnom postupku, odluke kako u prvom stupnju tako i po žalbama u drugom stupnju donose Prvostupanjski i Drugostupanjski disciplinski sud Carinske uprave koji su u sastavu Carinske uprave čime je povrijeđena odredba članka 29. stavak 1. Ustava RH jer ne jamči neovisnost i nepristranost kako u prvom tako niti u drugom stupnju po žalbama kako to imaju fizičke i pravne osobe o čijim pravima i obvezama u sklopu svojih zakonskih ovlasti odlučuje Carinska uprava, te bi se na neki način ovo moglo smatrati kao diskriminacija carinskih službenika u odnosu na fizičke i pravne osobe o čijim pravima o obvezama odlučuje Carinska uprava koji ipak imaju po žalbi pravo da u drugom stupnju odlučuje neovisno i nepristrano tijelo a prije pokretanja upravnog spora pred Upravnim sudom, odnosno mogla bi smatrati time povrijeđena i odredba članka 14. stavak 2. Ustava RH koja jamči da su svi pred zakonom jednaki.
Također treba istaknuti da carinski službenici kao i svi ostali državni službenici sukladno članku 64. Zakona o državnim službenicima imaju pravo podnošenja žalbe protiv rješenja o rasporedu na radno mjesto te drugim pravima i obvezama, kao i prestanku državne službe Odboru za državnu službu kao neovisnom tijelu ustrojenom sukladno članku 66. Zakona o državnim službenicima. Nije glede toga jasno zašto nije odlučivanje po žalbama carinskih službenika i na rješenja o odgovornosti u postupku zbog povrede službene dužnosti također preneseno na Odbor za državnu službu kao neovisno tijelo čime bi se omogućilo carinskim službenicima neovisno i nepristrano odlučivanje po žalbama tog neovisnog drugostupanjskog tijela a prije pokretanja upravnog spora. Ovo tim više jer se u postupcima zbog povrede službene dužnosti može još više zadirati u temeljna ljudska prava carinskih službenika kao npr. pravo na rad. Važećim navedenim osporavanim odredbama ZOCS-a naročito u odredbi da Drugostupanjski disciplinski sud Carinske uprave odlučuje po žalbama carinskih službenika na rješenje o odgovornosti u postupku zbog teške povrede službene dužnosti grubo je narušena odredba članka 29. stavak 1. Ustava RH o neovisnosti i nepristranosti suda koji odlučuje o sumnji ili optužbi za kažnjivo djelo, te je time omogućeno Carinskoj upravi da provodi do kraja svoje odluke u postupcima zbog povrede službene dužnosti jer je u njenom sastavu Prvostupanjski disciplinski sud Carinske uprave kao drugostupanjsko tijelo u postupcima zbog lake povrede službene dužnosti kao i Drugostupanjski disciplinski sud Carinske uprave kao drugostupanjsko tijelo u postupcima zbog teške povrede službene dužnosti jer se postupak zbog povrede službene dužnosti provodi po pravilima Zakona o općem upravnom postupku i Zakona o državnim službenicima pa onda odluka drugostupanjskog tijela po žalbi postaje izvršna danom dostave carinskom službeniku.
lsto tako odredbama članka 116. ZOCS-a nije zajamčeno pravo neovisnosti i nepristranosti glede toga što ravnatelj donosi rješenje o udaljenju iz službe a o žalbi carinskog službenika po tom rješenju odlučuje Prvostupanjski disciplinski sud Carinske uprave kao drugostupanjsko tijelo u ovom slučaju što znači da je njegova odluka izvršna danom dostave carinskom službeniku bez obzira na mogućnost pokretanja upravnog spora. Na taj način je grubo povrijeđena odredba članka 29. stavak 1. Ustava RH jer Prvostupanjski disciplinski sud Carinske uprave glede naprijed navedenih razloga ne može biti neovisni i nepristrani sud. Ova povreda Ustava RH je tim teža jer se s njom zadire u temeljno socijalno pravo na rad koje je zajamčeno člankom 54. stavak 1. Ustava RH.
Sukladno odredbama članka 24. stavak 3. točka 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine” broj 47/09) čelnik tijela zaključkom može izuzeti službenu osobu od vođenja postupka, odnosno rješavanja ako je službena osoba sa strankom u gospodarskom ili drugom poslovnom odnosu.
Članovi Prvostupanjskog i Drugostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave kao carinski službenici su objektivno podložni utjecaju jedne od stranaka u postupku, ovlaštenog tužitelja koji je također carinski službenik, a isti su svi podređeni ravnatelju Carinske uprave koji ih je ovlastio i koji im je nadređen, time su evidentno u drugom poslovnom odnosu međusobno a pogotovo sa ovlaštenim tužiteljem u postupcima. Navedenim okolnostima su povrijeđene odredbe članka 24. stavak 3. točka 2. Zakona o općem upravnom postupku.
Unutar Ministarstva financija osim Carinske uprave kao upravna organizacija je i Porezna uprava kao organizacija u sastavu istog Ministarstva koja nema svoje interne disciplinske sudove Prvostupanjski i Drugostupanjski disciplinski sud kao Carinska uprava već postupci se vode na Službeničkim sudovima i Višim službeničkim sudovima.
Znači dvije upravne organizacije u sastavu istog Ministarstva financija postupaju različito u istim upravnim postupcima svojih državnih službenika, jedna pred svojim internim Prvostupanjskim i Drugostupanjskim sudovima a druga pred neovisnom Službeničkom sudu i Višem službeničkom sudu.
Dosadašnjom a i daljnjom primjenom spornih odredbi ZOCS dolazi do vrlo teških i grubih kršenja Ustava, zakona i pravila postupka pred Prvostupanjskim i Drugostupanjskim disciplinskim sudom Carinske uprave, te kršenja temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom.
Smatram bitnim još napomenuti da su članovi Prvostupanjskog i Drugostupanjskog disciplinskog suda Carinske uprave carinski službenici koji u carinskoj službi obavljaju poslove svojeg radnog mjesta na koje su raspoređeni rješenjem koje donosi ravnatelj carinske uprave a poslove u disciplinskim sudovima obavljaju paralelno odnosno honorarno što znači da oni nisu izdvojeni iz carinske službe u te iste disciplinske sudove, i uglavnom većina tih službenika nisu pravne struke nego drugih struka, što je skandalozno jer i oni kao carinski službenici u svom radu mogu počiniti povredu službene dužnosti te se još dodatno postavlja pitanje tko bi pokrenuo i tko bi vodio odnosno pred kojim sudom bi se vodio disciplinski postupak jer o tome u zakonu o carinskoj službi nema odredbi.
Sve ovo je provodio ravnatelj Hrvoje Čović osumnjičenik USKOK-a u aferi Josipa Rimac o.kome ste pisali a sada provodi njegov bivši pomočnik sada ravnatelj Demirović.
Također postavlja se pitanje zašto su i s kojom svrhom osnovani disciplinski sudovi u Carinskoj upravi ako postoje službenički sudovi koje je svojom odlukom ustrojila Vlada Republike Hrvatske, jer je to neprihvatljivo obzirom na neustavnost odredbi o ustrojavanju disciplinskih sudova u Carinskoj upravi ali isto tako obzirom na ekonomičnost jer se time nepotrebno dupliraju disciplinski sudovi i troškovi. Isto tako s aspekta prava na pristup sudu smatramo da je pored ispunjavanja ustavnog jamstva iz članka 29. Ustava RH njihovim teritorijalnim ustrojem u četiri grada osiguran pristup sudu svim carinskim službenicima na cijelom teritoriju Republike Hrvatske s manjim troškovima jer su disciplinski sudovi Carinske uprave ustrojeni samo u Zagrebu. Znači, službenički sudovi koje je odlukom ustrojila Vlada Republike Hrvatske ispunjavaju sve uvjete jamstva prava iz članka 29. Ustava RH jer je osigurana neovisnost i nepristranost a time i pravičnost, te je zbog ustroja u četiri grada (Zagreb, Osijek, Rijeka i Split) osiguran jednaki pristup sudu svim carinskim službenicima sa što manje troškova pristupa sudu.
Dokaz: -Odluka Vlade Republike Hrvatske o ustrojavanju službeničkih sudova (“Narodne novine” broj 123/19).
Navedenim spornim odredbama ZOCS-a povrijeđena su prava carinskih službenika i iz članka 6. stavak 1. (pravo na zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud i pravo na pravično i javno suđenje i u razumnom roku), članka 13. (pravo na djelotvorna pravna sredstva i pravo na pristup sudu), (Europske) Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (MU 18/97….2/10), koje je potpisnica i Republika Hrvatska.
Jedna visokopozicionirana osoba u carini nama je rekla da su svi kojima se namjesti otkaz “statistika”. Naime ukovodstva na razini Područnih carinskih ureda moraju godišnje naći oko 30 slučajeva teške povrede službene dužnosti, od kojih ima nekoliko slučajeva godišnje da carinik uzme neki novac ili poklon od stranke (što treba sankcionirati), a ostalo je najčešće navodni nezakoniti rad ili propuštanje mjera koje je carinski službenik obavezan poduzeti.
Svi su očito “statistika”,
Upravni sudovi kasnije u upravnom sporu u ne ulaze u meritum stvari, tako da praktički nitko ne kontrolira zakonitost rada disciplinskih sudova Carinske uprave i otkazi se namještaju za nepodobne i protivnike nadređenih.
S poštovanjem
PISMO ČITATELJA
