Analiza Plenkovićevih pobjeda na izborima otkriva zanimljive podatke

0
3257

PREGLED “KOLOSALNIH USPJEHA” NA IZBORIMA PLEKNOVIĆEVE INTERESNE ZAJEDNICE HDZ OD IZBORA ZA HRVATSKI SABOR 11. RUJNA 2016. DO LOKALNIH IZBORA 2021. GODINE Mr.sc. Edo Zenzerović, dipl. inž. elektr.

 

Kujundžić (HDZ): Imamo li snage istini pogledati u oči i reći – ‘Car je gol’?!
Akademski kipar Ivan Kujundžić, član HDZ-a, uputio je poruku javnosti 19. lipnja 2021. godine, osvrnuvši se na obilježavanje 32. rođendana Hrvatske demokratske zajednice. Kujundžić je na prošlim unutarstranačkim izborima bio kandidat za potpredsjednika HDZ-a, kritizirao je aktualnu politiku predsjednika Vlade Andrej Plenkovića i poručio kako su birači izgubili povjerenje u vodstvo što je rezultiralo lošim rezultatima na lokalnim izborima: “I dok se od najnižih razina stranačkih baza, simpatizera i biračkog tijela čuje vapaj za snažnijom identitetskom politikom, i sređivanjem metastaza pravosuđa, politički Vrh nam pokušava bez i malo srama mazati oči, vrijeđajući tako zdravu pamet i ljudsku inteligenciju.”, napisao je između ostalog Kujundžić.
Na prijevremenim izborima za Hrvatski sabor 11. rujna 2016 glasao sam za HDZ nadajući se pokretanju demokratizacije hrvatskog društva promjenom izbornog zakonodavstva i Zakona o referendumu.”

 

“Antifašistička koalicija” uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa interesne zajednice HDZ-e, Pupovčevih etnobiznismena, Furia Radina i ostalih zastupnika nacionalnih manjina je spriječila održavanja Referenduma o izbornim pravilima, koji je svojim potpisima tražilo 380.649 hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj 2014. godine, a 2018. godine preko četiristo tisuća. Osam zastupnika nacionalnih manjina izabralo je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine samo 21.934 birača. Sadašnja vladajuća većina je dobila 202.784 glasova manje od oporbenih stranaka. Analiza kretanja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2011. godine dokazuje grubu manipulaciju brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj koju je bivši ministar Arsen Bauk i njegova stranka SDP s koalicijskim partnerima provela uz pomoć Ustavnog suda te utjecajem generala Vladimira Šeksa Sove kako bi spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima. Hrvatska radiotelevizija = “YUTEL” snosi veliki dio odgovornosti u gušenju neposredne demokracije kršeći propise o pravodobnom i istinitom informiranju hrvatske javnosti.
Na izborima za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. godine HDZ je dobio u deset općih izbornih jedinica 682.687 glasova odnosno 36,27% od ukupnog broja važećih glasova u deset općih izbornih jedinica ili 19,33% od ukupnog broja registriranih birača. Tadašnja vladajuća većina dobila oko 220 tisuća glasova više od oporbenih stranaka ( tablica II. ). HDZ je s koalicijskim partnerima na lokalnim izborima 2017. godine za županijske skupštine i Grad Zagreb dobio ukupno 535.748 glasova odnosno 31,72% glasova od ukupnog broja važećih glasova, a to je samo 14,40% od ukupnog broja registriranih birača u Hrvatskoj ( tablica III. ). HDZ je od izbora za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. do lokalnih izbora 16. svibnja 2017. godine izgubio zajedno s koalicijskim partnerima na izborima za županijske skupštine i Grad Zagreb 146.939 glasova za samo 247 dana nakon dolaska na vlast Andreja Plenkovića. Za loš rezultat na izborima za Europski parlament kriv je “crni labud”, a za gubitak predsjedničkih izbora HDZ-ove kandidatkinje Kolinde Grabar Kitarović “krivi su birači koji su slijedili Miroslava Škoru namjernim glasanjem nevažećim listićima”, a ne Plenkovićevi koalicijski partneri: Radimir Čaćić, Branimir Glavaš i Milorad Pupovac koji su se pohvalili da su glasali za Zorana Milanovića. Kad bi sve nevažeće glasove pribrojili gubitnici Kolindi Grabar Kitarović Zoran Milanović imao bi 15.486 glasova više od gubitnice. Na trećim izborima za Europski parlament 26. svibnja i u drugom krugu predsjedničkih izbora pokazali smo velikim brojem nevažećih listića ili izbornom apstinencijom da ne želimo Kuščevićev = Plenkovićev “festival demokracije” i diktatorsku vladavinu Andreja Plenkovića pomoću Bandićevih “žetončića” i etnobisnismena poput Pupovca i Radina. Nadali smo se “Novoj hrvatskoj paradigmi” prema načelima iznesenim u ogledu Davora Ive Stiera, a dobili smo Šeksovu boljševičku paradigmu vladanja Hrvatskom. Kolinda Grabar Kitarović je zbog takve politike Plenkovićeve interesne zajednice izgubila izbore. Između dva loša kandidata izabrali smo križanje listića.

 

Na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine HDZ je dobio u deset općih izbornih jedinica 603.130 glasova ili 36,81% od važećih glasova odnosno 16,55% od registriranog broja birača. Prema korigiranom broju zastupnika po izbornim jedinicama ( tablica V. ) Radimir Čačić ne bi dobio zastupničko mjesto kad bi se računalo broj zastupničkih mjesta po općim izbornim jedinicama kako smo do 2007. godine određivali broj zastupničkih mjesta XI. izborne jedinice s prosječnim brojem važećih glasova u deset izbornih jedinica ili prema broju glasova u izbornim jedinicama kako preporuča Venecijanska komisija. I. i II. izborna jedinica imale bi 15. zastupničkih mjesta, III. 13. IV. i V. 12, VI. 13. VII. 16, VIII. 13, IX. 15 i X. 16. HDZ bi dobio 62 zastupnika, RESTART koalicija 43, Domovinski pokret 16, Most 8, Možemo 7, STRIP 3 i HNS 1, a dijaspora bi imala samo 2 zastupnička mjesta. Gospodin Plenković ne bi imao 76 potpisa s 8 zastupnika Pupovčevih etnobiznismena i Štromarom iz HNS-e. U I. izbornoj jedinici na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja prošle godine prema korigiranom broju zastupnika po općim izbornim jedinicama zastupničko mjesto dobio bi Goran Aleksić sa 677, u II. dobila bi Martina Grman Kizivat sa 116, u III. izgubio bi Radimir Čačić s 3.106, u IV. izgubili bi Hrvoje Šimić s 3.004 i Krešimir Bubalo s 3.504, u V. izgubili bi Danijel Marušić s 3.310 i Marina Opačak Bilić, u VI. izgubila bi Ružica Vukovac s 1.200, u VII. dobili bi Irena Šimunić sa 635 i Slaven Dobrović s 3.374, u VIII. izgubio bi Ivan Kirin s 1.322, u IX. dobio bi Josip Bilaver s 1.907 i u X. dobili bi Ivan Budalić s 3.042 i Robert Pauletić s 3.907 dobivenih preferencijskih glasova.
Karolina Vidović Krišto je u pravu
Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine izabralo 21.934 birača što je 17,36 puta manje od broja potpisnika peticije građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” za promjenu izbornih načela rujna 2014. godine. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca s 10.733, Draganu Jeckov s 8.376 i Borisa Miloševića sa 7.715 glasova je izabralo 11.253 birača što je 33,83 puta manje od broja potpisnika peticije za promjenu izbornih pravila 2014. godine. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 10.681 birač što je 35,64 puta manje od broja potpisnika peticije. Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi, Milorad Pupovac i Furio Radin su svojim glasanjem u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetovali su sastav VRH-e za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara,a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće većine. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legalitet ni legitimitet.

 

Na izborima 5. srpnja 2020. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 29.353 registriranih birača odnosno oko sedmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko četrnaestine. Izabranim zastupnicima srpske nacionalne manjine je dalo glas samo 5,94 posto birača od broja birača prema Izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača od 1. srpnja 2020. godine. Svih osam zastupnika nacionalnih manjina izabralo je 21.934 birača, a za osam zastupnika MOST je dobio u jedanaest izbornih jedinica 123.194 glasova. Za jedno zastupničko mjesto Most je trebao 3,62 puta više glasova birača od zastupnika nacionalnih manjina. U XI. izbornoj jedinici glasovalo je 28.894 birača, a od tog broja 21.894 u Bosni i Hercegovini. Tri HDZ-ova zastupnika dijaspore izabralo je 17.905 birača, a od toga broja je 15.517 birača iz Bosne i Hercegovine. Jedanaest zastupnika dijaspore i nacionalnih manjina pomoću kojih je Andrej Plenković dobio mandat za sastavljanje Vlade izabralo je 39.839 birača.

 

HDZ je dobio 5. srpnja 2020. godine treći zastupnički mandat u XI. izbornoj jedinici D`Hondtovom raspodjelom s deset glasova više od Nezavisne liste Željka Glasnovića. Od ukupno 17.905 dobivenih glasova HDZ je dobio u državama nastalim na području bivše SFRJ i na posebnim biračkim mjestima za dijasporu 16.246 glasova, a samo 1.659 u ostalim država svijeta na svim kontinentima, a Nezavisna lista Željka Glasnovića je od ukupno 5.958 dobila na području država bivše SFRJ i na posebnim biračkim mjestima za dijasporu 3.285 i u ostalim državama svijeta 2.673 glasova. Prema Rješenju o izmjeni rješenja o zaključivanju od 1. srpnja 2020. godine najavljeno je ukupno 184.822 registrirana birača u dijaspori, a glasalo je samo 28.768 birača odnosno samo 15.57% od najavljenih birača. U DIP-ovom izvješću piše da je glasalo skoro 100%. Zahtijevamo da nam tadašnji predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Đuro Sessa obrazloži takvo prikazivanje rezultata izbora! Birači iz Bosne i Hercegovine su presudili rezultat izbora u dijaspori. Razmjerni izborni sustav za izbor tri zastupnika nema nikakvog smisla, jer se razmjernost s tako malo zastupnika po izbornoj jedinici ne može ostvariti. To su u Mostu trebali shvatiti i dogovoriti se s Nezavisnom listom Željka Glasnovića. Prema mišljenju Ustavnog suda posebne izborne jedinice su ekvivalentne općim izbornim jedinicama pa bi i za njih trebalo vrijediti načelo jednakosti biračkog glasa. U jedanaestoj izbornoj jedinici prema tom načelu na izborima 5. srpnja ove godine XI. izborna jedinica imala bi samo dva zastupnika kako smo računali do 2007. godine. Broj važećih glasova birača u deset izbornih jedinica (I. – X.) iznosi 1.638.563.
Količnik za primjenu članka 41. stavka 2. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor za izračunavanje broja zastupnika u XI. izbornoj jedinici iznosi V1 = V/140 = 11.704, a to je prosječan broj važećih glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica. Broj zastupnika po izbornim jedinicama od prve do desete jednak je količniku broja važećih glasova izborne jedinice Vi i prosječnog broja važećih glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica Zi = Vi / V1 = Vi / V x 140.
Budući da po izbornim jedinicama jako varira broj birača nacionalnih manjina ispravno je računati broj zastupnika izbornih jedinica kako smo računali do 2007. godine broj zastupnika u XI. izbornoj jedinici. U tom slučaju Andrej Plenković ne bi imao potrebnih 76 zastupnika za dobivanje mandata za sastav Vlade RH. Kao bivši glasači Hrvatske demokratske zajednice, a sada glasači Domovinskog pokreta ili MOST-a želimo suradnju s HDZ-om uz uvažavanje naših stavova. Mi nismo krajnja desnica niti klerikalci i “ustaške guje” kako nas prozivaju: ekstremni ljevičari, SDP-ovci, etnobiznismeni: Pupovac, Radin, Kajtazi…, Štromar, Mesić, Josipović, Čačić i gospodin Plenković koji je oko 325 tisuća bivših glasača njegove stranke proglasio ekstremnim desničarima samo zato što osuđujemo njegovu trgovačku koaliciju s etnobiznismenima. Mi smo razočarani politikom Plenkovićeve interesne zajednice bivši članovi ili glasači HDZ-e! Zalažemo se za osudu svih totalitarnih i nedemokratskih režima vladanja sukladno Rezoluciji Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP), koja ističe:
Uzimajući u obzir Rezoluciju 1481 o potrebi međunarodne osude zločina totalitarističkih komunističkih režima koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 26. siječnja 2006.; uzimajući u obzir prašku Deklaraciju o europskoj savjesti i komunizmu, usvojenu 3. lipnja 2008.; uzimajući u obzir rezolucije i izjave o zločinima totalitarnih komunističkih režima koje je usvojio niz nacionalnih parlamenata…; budući da su sjećanje na žrtve totalitarnih režima i priznanje i podizanje svijesti o zajedničkom europskom naslijeđu zločina koje su počinile komunističke, nacističke i druge diktature od ključne važnosti za jedinstvo Europe i njezina naroda te za izgradnju otpornosti Europe na današnje vanjske prijetnje od ključne važnosti za jedinstvo Europe i njezinih naroda te za izgradnju otpornosti Europe na današnje vanjske prijetnje…

Na temelju gore konstatiranog, Europski parlament poziva sve države članice EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zločina i djela agresije koje su počinili totalitarni komunistički režimi i nacistički režimi te se zalaže za zajedničku kulturu sjećanja koja će odbacivati zločine fašističkih, staljinističkih i drugih totalitarnih i autoritarnih režima iz prošlosti i služiti kao sredstvo za izgradnju otpornosti na današnje prijetnje demokraciji, naročito među mlađim naraštajima. Hrvatski mediji su većinom prešutjeli rezoluciju, a Možemo bi vratili Trg maršala Tita.
HDZ je s koalicijskim partnerima dobio na lokalnim izborima za županijske skupštine i Grad Zagreb 16. svibnja 2021. godine 483.282 glasa ili 29,37% glasova od ukupnog broja važećih glasova u županijskim skupštinama i Gradu Zagrebu odnosno 13,2% od ukupnog broja registriranih birača u Hrvatskoj ( tablica VI. ). Od izbora za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. do lokalnih izbora 16. svibnja HDZ je zajedno s koalicijskim partnerima izgubio 119.848 glasova za 315 dana, a na izborima za Hrvatski sabor nastupao je skoro samostalno. Ova analiza dovodi u pitanje kolosalne rezultate Plenkovićeve interesne zajednice i opravdava kritičke izjave akademskog kipara Ivana Kujundžića o politici Plenkovićeve interesne zajednice.

Screenshot_20220512-001040_OfficeScreenshot_20220512-001102_OfficeScreenshot_20220512-001131_Office

HOP