Covid injekcije sadrže kalijev klorid koji je kontraindiciran za srčane poremećaje  

0
2258

NIKAD DOSTA O CJEPIVIMA …

Covid injekcije sadrže kalijev klorid koji je kontraindiciran za srčane poremećaje

mr.sc. Arna Šebalj - znanstvene vijesti
mr.sc. Arna Šebalj – znanstvene vijesti

Nastavljamo  s najnovijim  kratkim  znanstvenim vijestima.

Zahvaljujem na pomoći našim znanstvenicima.

 

Pfizer-BioNTechovo “cjepivo” protiv Covid-19 sadrži kalijev klorid neobjavljene koncentracije. Kalijev klorid neophodan je za pravilan rad srca, međutim, nuspojave prekomjernog kalija uključuju neujednačen rad srca, slabost mišića ili osjećaj mlohavosti, jaku bol u želucu i utrnulost ili trnce u rukama, nogama ili ustima. Kalijev klorid se ne smije ubrizgavati osobama koje imaju srčani poremećaj. (Covid Injections contain Potassium Chloride which is Contraindicated for Cardiac Disorders).

Što to znači za djecu s dijagnosticiranim miokarditisom koji je možda uzrokovan Covid injekcijama? Pogoršava li druga doza primarno oštećenje uzrokovano prvom? Ako pogledate Sigurnosno-tehnički list na stranici 2, u tablici opasnih sastojaka pronaći ćete kalijev klorid. U stupcu 5 zabilježit ćete klasifikaciju “Akutni toks 5 (H303)”. https://safetydatasheets.pfizer.com/DirectDocumentDownloader/Document?prd=PF00092PDFMTRPFEMEN   stranica 2

Kalijev klorid je mineral koji se nalazi u mnogim namirnicama i neophodan je za pravilan rad srca. Može se uzimati kao lijek za sprječavanje ili pomoć pri povišenju niske razine kalija u serumu u kontekstu stanja koje se naziva hipokalemija (niska razina kalija). Nuspojave prekomjerne količine kalija kako je već rečeno, uključuju neujednačen rad srca, slabost mišića ili osjećaj mlohavosti, jaku bol u želucu i obamrlost ili trnce u rukama, nogama ili ustima te stoga treba pažljivo pratiti uzimanje ovog lijeka. U koncentriranom injiciranom obliku, njegova namjena je za održavanje kalija u serumu. Važno je obratiti pozornost na popis nuspojava povezanih s primjenom visoko koncentriranog  IV kalijevog klorida u tablici koja se nalazi na stranici 6 FDA dokumenta, Slika3:

https://www.accessdata.fda.gov/drugsatfda_docs/label/2017/019904s014lbl.pdf    Stranica 6

Ako osoba ima srčani poremećaj ne smije se davati IV koncentrirani oblik kalijevog klorida.

Postavlja se logično pitanje: Što to znači za djecu kojoj je dijagnosticiran miokarditis u vremenskoj vezi s ovim cjepivima?

Ako postoji dijagnosticiran srčani poremećaj injekcija kalijevog klorida je kontraindicirana. Stoga je svjesno ubrizgavanje nekome kontraindicirane tvari medicinska malverzacija i osoba koja to čini osobno je odgovorna. Bilo bi izuzetno važno znati koncentraciju kalijevog klorida.

Kako sada stoji, prema Pfizerovom sigurnosno-tehničkom listu, “specifična granica koncentracije (SCL)”  “nije navedena.”

Također u tzv. injekcijama postoji kalijev fosfat naveden u tzv. neopasnim sastojcima. Injekcija kalijevog fosfata je kontraindicirana u osoba s hiperkalemijom.

Slika 4:

https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/ghs/

Razlog zašto podaci nedostaju u klasifikaciji toksičnosti obično je taj što podaci nisu prikupljeni do danas i stoga se zapravo ništa ne zna o toksičnosti u vrijeme objave dokumenta. Klasifikacija ove kemikalije počinje s ‘H’ i svi H-ovi izgledaju prilično loše prema piktogramima. Piše da je loše ako ga jedete, ali još nema piktograma koji je povezan s njim. To znači da ga još ne znaju klasificirati. Uz njega je priloženo i upozorenje.

Stranica 12:

https://safetydatasheets.pfizer.com/DirectDocumentDownloader/Document?prd=PF00092PDFMTRPFEMEN

Podsjetimo se da je Pfizer isplatio najviše u nagodbama za prijevare u zdravstvu u povijesti “za rješavanje kaznene i građanske odgovornosti koja proizlazi iz nezakonite promocije određenih farmaceutskih proizvoda” prema Ministarstvu pravosuđa Sjedinjenih Država. VEĆ SU UHVAĆENI NA DIJELU KAKO SU NAŠTETILI AMERIČKU JAVNOST! Što više ljudi žele? Kad oni tvrde da su informacije koje daju javnosti “u dobroj vjeri”, ne treba im vjerovati. Naknadno će tvrditi da neuključeni podaci o opasnostima “u ovom trenutku nisu poznati”.

 Slika 6:

https://safetydatasheets.pfizer.com/DirectDocumentDownloader/Document?prd=PF00092~~PDF~~MTR~~PFEM~~EN   stranica 11

 

Reference:

– https://www.drugs.com/potassium_chloride.html

– https://www.accessdata.fda.gov/drugsatfda_docs/label/2017/019904s 014lbl.pd

– https://www.justice.gov/opa/pr/justice-department-announces-largest-health-care-fraud-settlement-its-history

Mogu li tzv. cjepiva pogoršati infekciju omikronom? Znanstvenici procjenjuju poboljšanje ovisno o antitijelima

U listopadu 2020., kada je svijet bio pod tamnim oblakom COVID-19, a Sjedinjene Države bile usred golemih političkih nemira, neki su znanstvenici naporno radili kako bi shvatili tzv. virus.

(Could Vaccines Make SARS-CoV-2 Infection Worse? Scientists Weigh in on Antibody Dependent Enhancement).

Drugi su pokušavali smisliti učinkovito liječenje i javnozdravstvene protokole.

Neki su nas, znajući da bi ubrzani razvoj cjepiva u tijeku mogao ugroziti sigurnost, pokušali upozoriti na rizik od fenomena koji se naziva pojačanje ovisno o antitijelima ili ADE, sindrom ili stanje koje se događa kada ne-neutralizirajuća protutijela nastala tzv. cijepljenjem pogoršaju virusnu infekciju, čineći bolest koju bi cjepivo trebalo spriječiti još gorom za neke ljude. Posebno treba istaknuti članak međunarodnog tima znanstvenika, objavljen u časopisu Nature. Ovaj članak ocrtava karakteristike i mehanizme ADE-a prije nego što su cjepiva protiv COVID-19 puštena u prodaju. Znanstvenici su objasnili da su “ADE i ERD (pojačana respiratorna bolest) prijavljeni za SARS-CoV i MERS-CoV i in vitro i in vivo.” Drugim riječima, najbliži rođaci SARS-CoV-2, virusi SARS-CoV i MERS-CoV, imaju problem ADE-a. Bilo bi razumno istražiti  “u kojoj mjeri ADE doprinosi imunopatologiji COVID-19”, napisali su znanstvenici.

Prema autorima, ADE se “može pojaviti kada se ne-neutralizirajuća protutijela  vežu za virusne antigene bez blokiranja ili uklanjanja infekcije.”

Sada znamo da je uobičajeno da se ljudi cijepljeni protiv COVID-19 zaraze i ponovno zaraze SARS-CoV-2. Antitijela stvorena iz tzv. cjepiva nisu sterilizirajuća (to jest, ne uklanjaju infekciju) i nisu neutralizirajuća.

Postavlja se pitanje: pomažu li tzv. cjepiva zapravo da se virus zarazi putem ADE-a? Ako je tako, treba li povući ta tzv. cjepiva, kako sada savjetuju mnogi liječnici?

Trebalo bi pogledati lekcije iz debakla denga groznice. Poučan je, naime, bliži pogled na ono što se dogodilo s cjepivom protiv denga groznice. Denga groznica toliko je bolna da je ljudi na Filipinima i u drugim zemljama u kojima je endemična zovu “groznica lomne kosti”. To je virusna bolest koja se prenosi na ljude s komaraca.  Postoje različiti serotipovi denga groznice. Dakle, čak i ako ga dobijete jednom, možete se zaraziti do četiri puta, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

Između 2000. i 2010. broj slučajeva denge prijavljenih WHO-u naglo je porastao. Prema Nacionalnom institutu za zdravlje, u svijetu se svake godine dogodi 50 milijuna infekcija i 22 000 smrtnih slučajeva, uglavnom kod najmlađe djece. Tako je 2016. godine djevojčica s Filipina s majicom kratkih rukava s natpisom “Denga groznica opasna” dobila injekciju u ruku za zaštitu od denga groznice, u jugoistočnoj Aziji osjetilo se olakšanje i optimizam. Filipini, predvođeni ministricom zdravstva dr. Janette Garin, pokrenuli su agresivnu kampanju s ciljem cijepljenja milijun djece potpuno novim cjepivom pod nazivom Dengvaxia. Razvio ga je francuski farmaceutski div Sanofi Pasteur, a cjepivo je podvrgnuto velikim sigurnosnim ispitivanjima čiji su rezultati objavljeni u New England Journal of Medicine.

U koautorstvu gotovo 25 eminentnih znanstvenika, studija je pokazala da je “rizik od hospitalizacije među djecom u dobi od 2 do 16 godina bio manji u skupini cijepljenoj nego u kontrolnoj skupini.”

Ova recenzirana studija koju je sponzorirala industrija bila je zeleno svjetlo koje je svijetu trebalo da stavi iglu u naručje djece gdje bi se mogla razboljeti od denga groznice. Ali postojao je problem. Kad su neka djeca nakon cijepljenja dobila denga groznicu, ponekad su imala lošije ishode od djece koja nisu bila cijepljena. Zapravo, čini se da cjepivo uzrokuje komplikaciju zvanu „sindrom curenja plazme“, potencijalno smrtonosni vaskularni poremećaj koji je također povezan sa samom bolešću.

Najmanje 600 djece umrlo je nakon cjepiva protiv denge! Trebalo je gotovo dvije godine, no preporuka WHO-a o cijepljenju djece od 9 do 16 godina protiv denga groznice je poništena.

Zanimljivo je da je sama kompanija – Sanofi Pasteur – otkrila da se djeca koja prije nisu imala denga groznicu ne mogu sigurno cijepiti. Ali do tada je najmanje 10 obitelji na Filipinima javno progovorilo da je cjepivo uzrokovalo smrt njihove djece.

U travnju 2019. South China Morning Post izvijestio je da forenzički istražitelji istražuju uzrok smrti oko 600 djece koja su umrla nakon cjepiva. Tijela ove djece pokazivala su otečene organe i unutarnje krvarenje, posebno u mozgu i plućima, navodi se u članku. Objašnjeno poboljšanje ovisno o antitijelima Imunološki odgovor tijela na virusne i bakterijske infekcije – kao i na druge napade koje smatra stranim – kompliciran je i višestruk. Nakon invazije virusa ili bakterije, tijelo razvija adaptivni imunološki odgovor, koji je specifičan za patogen. Antitijela su jedan aspekt ovog odgovora.

Protutijela su proteini u obliku slova Y koji mogu neutralizirati uzročnike infekcije tako da ne uzrokuju štetu. Kada sustav dobro radi, ovi zaštitni proteini, koje proizvode bijele krvne stanice, vežu se za strane tvari i uklanjaju ih iz tijela. Tijekom infekcije, milijuni antitijela bit će otpušteni u krvotok i limfni sustav.

Ali neki patogeni nadjačavaju imunološki odgovor tijela koristeći sama antitijela da uđu u stanice. Kada se to dogodi, imunološki odgovor zapravo može uzrokovati da bolest bude teža. To se naziva pojačanje ovisno o antitijelima (ADE). Nažalost, ADE se pojavio kod neke djece koja su bila cijepljena protiv denga groznice. Protutijela izazvana cjepivom zapravo su pomogla virusu da zarazi više stanica nego što bi inficirao sam. Kod djece koja prije nisu imala denga groznicu, čini se da je učinak bio najizraženiji. Zbog rizika od ADE-a, WHO više ne preporučuje cjepiva protiv denga groznice za djecu bez prethodne infekcije.

“Većina bolesti ne uzrokuje ADE”, objašnjava članak o poboljšanju ovisnosti o antitijelima i cjepivima na web stranici Dječje bolnice u Philadelphiji. Denga groznica, nastavlja se u članku, “ima četiri različita oblika … koji su vrlo slični, ali male razlike među njima postavljaju temelje za ADE.” U članku se također ističe da smo vidjeli ADE s drugim cjepivima, uključujući ranu verziju cjepiva protiv ospica koje je napravljeno s formaldehidom, kao i cjepivo protiv respiratornog sincicijskog virusa, RSV.

Djeca koja su primila RSV cjepivo u kliničkim ispitivanjima imala su veću vjerojatnost da će se razboljeti i umrijeti od upale pluća nakon RSV infekcije nego djeca koja nisu bila cijepljena. Do danas znanstvenici nisu uspješno razvili sigurno cijepljenje protiv RSV-a. Međutim, i Moderna i Pfizer ubrzano razvijaju mRNA cjepiva za zaštitu od ove bolesti.

 

Cjepiva protiv SARS-CoV-2 i ADE

 

Od početka pandemije COVID-19 znanstvenici su izrazili zabrinutost zbog mogućnosti da bi cjepiva protiv SARS-CoV-2 mogla uzrokovati ADE. Dr. Scott Halstead, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za denga groznicu, znanstvenik je koji je mnogo puta oglasio sigurnosni alarm u vezi s Dengvaxiom.

Pišući u The Journal of Infectious Diseases u prosincu 2020., Halstead i njegov koautor ustvrdili su da je ADE “malo vjerojatan” jer se čini da virus SARS-CoV-2 nema iste atribute kao virus denge.

Međutim, isti je članak istaknuo da je “izazivanje živim virusom životinja kojima je dato cjepivo protiv SARS-a ili MERS-a rezultiralo reakcijama preosjetljivosti na cjepivo… sličnim onima kod ljudi kojima su davana inaktivirana cjepiva protiv ospica ili respiratorno sincicijsko cjepivo”, zaključujući da je u cilju stvaranja sigurnog i učinkovitog, znanstvenici koji se bave cjepivima protiv COVID-19 moraju izbjegavati reakcije preosjetljivosti na cjepiva.

Od početka 2021. znanstvenici su izjavili da je ADE stvaran rizik (prema njihovim riječima, “neteoretski”). Sedam mjeseci kasnije, članak iz 2021. u The International Journal of Immunopathology and Pharmacology potvrdio je da ADE postoji za SARS-CoV-2 i istražio je moguće mehanizme i kako ga izbjeći. Novija istraživanja, uključujući in vitro studiju iz 2022. u časopisu Nature, također pokazuju da se ADE javlja kod infekcija SARS-CoV-2.

Znanstvenik James Lyons-Weiler, rekao je za Epoch Times da, iako su antitijela protiv izvornog soja virusa “nominalno testirana” na ADE, ona “nisu bila dovoljno testirana” na ADE protiv novijih varijanti.

Prema Lyons-Weileru, koji je objavio više od 50 recenziranih članaka i osnivač je Instituta za čisto i primijenjeno znanje, neprofitne organizacije koja provodi znanstvena istraživanja u javnom interesu, “S obzirom na ponovljene krugove studija koje pokazuju negativne učinkovitosti s podacima iz stvarnog svijeta i činjenicom veće učestalosti dijagnoza COVID-19 i većeg broja hospitalizacija zbog COVID-19, te viših stopa teških infekcija COVID-19 kod cijepljenih, možemo samo zaključiti da se ADE nažalost mora pojaviti .”

Lyons-Weiler je nazvao “nesavjesnim” to što su FDA i CDC zažmirili na bezbroj zdravstvenih problema povezanih s tim tzv. cjepivima.

HOP