Nikola Kokotović rođen je 7. rujna 1859. godine u Gornjem Kosinju. Bio je hrvatski novinar, novinski urednik iz doba hrvatskog narodnog preporoda, književnik i prevoditelj. Kokotović se smatra najznačajnijim novinskim djelatnikom Čiste stranke prava njegovog doba. Rodom je bio iz pravoslavne obitelji, a nacionalno se izjašnjavao Hrvatom. U Hrvatskom pravu nakon 1895. posebno se isticao tekstovima protiv velikosrpske nacionalne ideologije i politike, koju je u Hrvatskoj podupirao mađarski ban Khuen Hedervary. U tom pogledu pravaši su Kokotovića i navodili primjerom izrazitog i osvjedočenog Hrvata pravoslavne vjere.
Nikola Kokotović je gimnaziju završio u Rakovcu 1879. godine. Nakon toga do 1880. studirao je povijest i ruski jezik na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu, ali je morao napustiti studij zbog siromaštva. Dok je studirao u Zagrebu, prišao je Stranci prava. Pisao je članke za njezina glasila “Slobodu”, “Hrvatsku vilu” ( od 1886. “Balkan”), “Smilje” i “Hrvatsko pravo.” Poslije je uređivao pravaški književni list “Balkan” zajedno s Augustom Harambašićem. Vlasti su ga često tužile za veleizdaju. Zajedno s Augustom Harambašićem 1887. godine osuđen je i zatočen zbog pjesme “Tri molitve”, tiskane u “Balkanu”. Nakon raskola u Stranci prava 1895. godine bio je u Čistoj stranci prava.
Pisao je i pjesme, pretežito domoljubne, koje su mu objavljene u povremenicima i zbirkama:”Smilje” 1876 – 1878, “Hrvatski dom” 1878. i “Milovanka”, Zagreb 1885. Ta je pjesma i uglazbljena. Posmrtno su objavljena i još dvije njegove pjsme “Hrvatska 1917. i “Mila si nam ti jedina…” Zagreb 1998. U “Bunjevačkoj i šokačkoj vili” javljao se 1876. godine i objavio pjesmu socijalne tematike “Ratar” brojevi 11. i 12, a potpisao je i jednu zagonetku pod brojem 17. Njegove napisane pripovijetke nadahnute su djelima ruskih realista i prožete pravaškim naukom, većinom o temama iz seoskog života u Lici. Potpisivao se šifrom Z, te inicijalima. Od 1881. godine uređivao je Hrvatsku biblioteku Knjižare “Hartman” ( Kugli i Deutsch). Prevodio je ruskoga, njemačkoga i francuskoga jezika. Godine 1912. teško je obolio, a umro je u Zagrebu 1917. godine. Pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoju.
Od pisanih djela Nikole Kokotovića vrijedi još istaknuti i “Crtice” 1 -2, tiskane u Zagrebu od 1883 – 1887, zatim “Hrvatski pučki pismovnik za sve potrebe građanskog života” ( suautor Augut Harambašić), Zagreb 1888, te “Novi uzor – listar i kućni savjetnik za sastavljanje svakovrsnih listova, isprava i pismenih sastavaka za sve društvene prilike u poslovnom i domaćem životu”, Zagreb bez točne godine izdanja, uz naputak drugog izdanja tiskanog 1898. godine.
Dragan Ilić
HOP
HOP na Telegramu
