Glasoviti Hrvati pravoslavci iz Hrvatske – Stjepan Miletić

0
1440
Stjepan Miletić mlađi rodio se u Zagrebu 24. ožujka 1868. godine. Bio je hrvatski kazališni intendant, redatelj, kazališni kritičar i književnik, rođen u plemićkoj obitelji Miletića. Studirao je filozofiju u Beču, gdje je i doktorirao. Od najranije mladosti Stjepan Miletić je pisao kazališne komade. Oni su izvođeni na zagrebačkoj pozornici. Preuzevši upravu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu 11. veljače 1894. godine proveo je niz administrativnih, tehničkih i umjetničkih pretvorbi. Uveo je dužnost intendanta, zatim električnu rasvjetu, obnovio Operu, te utemeljio prvu glumačku školu u Hrvatskoj. U svojoj drugoj sezoni indendanta, preselio je 14. listopada 1895. godine Hrvatsko narodno kazalište u novu zgradu kazališta. Vodio je HNK samo četiri kazališne sezone. No, to mu je bilo dostatno ostaviti neizbrisiv trag u životu HNK. Bio je imućan čovjek. Na kazalište je potrošio velike svote novca. To mu je omogućilo samostalnost u provedbi kazališne politike, te uopće nije bio ovisan o državnim dotacijama. Svoj rad na usavršavanju jezika, te modernizaciji stila i poboljšanju repertoara zagrebačkog tetatra, prikazao je u memoarskoj i analitičkoj knjizi “Hrvatsko glumište” iz 1904. godine. Miletić je autor nekoliko drama i libreta i s pravom nosi naslov utemeljitelja hrvatskog glumišta. Bio je tijekom karijere i starješina Saveza hrvatskih sokolskih društava. Zagrebu je darivao Preradovićev spomenik, a njegov sin Oktavijan Miletić bio je pionir i doajen hrvatske i svojedobno i jugoslavenske kinematografije, te vrsni snimatelj. Miletićev sin Oktavijan režirao je prvi hrvatski zvučni film “Lisinski.” Stjepan Miletić umro je u Munchenu 8. rujna 1908. godine. Njegovo tijelo je preneseno i pokopano na Mirogoju 13. rujna 1908. godine.
Vrlo je osebujna i široka lepeza književnog stvaralaštva Stjepana Miletića. On je pisao kazališne komade različitih žanrova i utjecaja, kao što su komedije, tragedije, lakrdije. Također je pisao i refleksivnu liriku i drame. Sveukupno je napisao četiri drame. To su “Grof Paližna” i “Boleslav”, te još dvije iz prvotno zamišljene pentologije o hrvatskim narodnim vladarima. Tu se izdvajaju Miletićeve drame “Tomislav” i “Pribina.” Pregršt je objavljenih Miletićevih književnih uradaka, objavljenih za njegova života, ali i nakon njegove smrti.  Iz te nepregledne niske pisane književne građe, može se pobrojati dug niz književnih uradaka. To su kronološkim redom sljedeće Miletićeve knjige, izdate za njegova života:
Iz raznih novina:”Probrani sastavci o kazalištu, umjetnosti i književnosti”, knjiga I, Zagreb 1887; knjiga II, Zagreb, 1909.
“Diletanti”, lakrdija u jednom činu, Zagreb, 1887.
“Grof Paližna”, drama u pet činova, Zagreb 1892. To isto djelo izašlo je i na češkom jeziku pod naslovom “Hrabe Paližna”, drama o peti jednanich. Z chravatskeho jazyka preložil a upravil Josef Zaruba, Prag 1907.
“Die Asthetische Form des abschhilessenden ausgleiches in den Shakespeare schen Dramen/ von Stephan von Miletich, Zagreb, 1892.
“Boleslav”, tragedija u pet činova, Zagreb, 1894.
“Slava umjetnosti”, scenski prolog u 3 slike, Zagreb, 1895.
“Grobne pjesme”, spjevao Stjepan pl. Miletić, Zgareb, 1889.
“Kraljev hir”, komična opera u jednom činu. Napisali su je August Harambašić i Stjepan Miletić. Glazbu je skladao Ivan pl. Zajc, Zagreb, 1889, također dostupno i u elektroničkoj inačici.
“Hrvatski kraljevi (924 – 1102)”, pentologija, Zagreb, 1901.
Hrvatsko glumište (1894 – 1899), dramaturški zapisci, I – II, Zagreb, 1904, i u elektorničkoj inačici.
Stjepan Miletić; “Preporod hrvatske književnosti”; “Opis Bukovčevog zastora u hrvatskom zemaljskom kazalištu”, Zagreb, 1904.
Nakon smrti Stjepana Miletića objavljeno je još nekoliko njegovih književnih uradaka, a to su:
“Hvatsko glumište” – Stjepan Miletić; priredio Nikola Batušić, Zagreb, 1978.
Stjepan Miletić – “Preporod hrvatske književnosti” – “Opis Bukovčevog zastora u hrvatskom zemaljskom kazalištu, Zagreb, 1990. Ovdje se radi o pretisku izdanja iz 1904. godine.
Marjan Derenčin: “Ladanjska opozicija”, Stjepan Miletić, izabrana djela, Julije Rorauer: Izabrana djela u sklopu biblioteke “Stoljeća hrvatske književnosti”, priredili Nikola Batušić i Nedjeljko Fabrio, Zagreb 2010.
Dragan Ilić
HOP

HOP na Telegramu

https://t.me/hopportal