Operacija svemir: Što hrvatski građani mogu očekivati od potpisivanja „svemirskog ugovora“?

0
1472

 

Konačno smo dočekali i taj dan – sredinom ovog mjeseca saznali smo kako se Hrvatska pridružila elitnom klubu zemalja potpisnica međunarodnog Ugovora o Svemiru. Radi se zapravo o ratifikaciji dokumenta punog naziva „Ugovor o načelima kojima se uređuju aktivnosti država u istraživanju i korištenju Svemira, uključujući Mjesec i druga nebeska tijela“, kojeg je Opća Skupština UN-a usvojila rezolucijom XXI iz prosinca 1966. godine, a isti je stupio na snagu u listopadu 1967.

Na idejnoj razini riječ je o dokumentu koji stavlja težište na altruizam i pacifizam, što se ogleda u zaključku da Svemir pripada cijelom čovječanstvu. Budući da je osmišljen u razdoblju bipolarnih hladnoratovskih odnosa, ne iznenađuje da se Ugovorom izričito formulira zabrana iskorištavanja Svemira u svrhu razvoja nuklearnog i drugog naoružanja za masovno uništenje. Također se zabranjuje uspostava vojnih baza, postrojenja i utvrda, testiranje bilo koje vrste oružja i izvođenje vojnih manevara na nebeskim tijelima. Početak lansiranja satelita, a nešto kasnije i svemirskih postaja zahtijevao je da se detaljnije razrade pitanja pravne regulacije prostora Zemljine orbite, zbog čega je Ugovorom definirano da svemirski prostor i nebeska tijela ne podliježu nacionalnom prisvajanju proglašenjem suverenosti, korištenjem ili okupacijom.
Ugovor o Svemiru je svojevrsni formalnopravni temelj za sve iduće sporazume i konvencije, poput „Ugovora o spašavanju astronauta, vraćanju astronauta i vraćanju objekata lansiranih u Svemir“ ili „Konvencije o međunarodnoj odgovornosti za štetu uzrokovanu svemirskim objektima“. Kolokvijalno ga se naziva i svemirskim ustavom, jer je prvi dokument takve prirode i zato što simbolički predstavlja konsenzus međunarodne zajednice o miroljubivoj upotrebi svemirskog prostora.
U nekim drugim okolnostima ovaj povijesni trenutak smatrali bismo našim velikim uspjehom, iako, ruku na srce, riječ je o ugovoru kojeg su dosada potpisale sve članice EU s izuzetkom Latvije. Što je, dakle, problematično?

Prvi prigovor ide na račun sveukupnog dojma. Jasno je da potpisivanje Ugovora ne znači simultani početak svemirskog programa. No sama činjenica da država koja ima toliko poteškoća u rješavanju zemaljskih problema, ima svemirske ambicije, djeluje gotovo groteskno. Istraživanje svemira je stvar nadgradnje, koja u pravilu započinje jednom kad su otvorena pitanja u funkcioniranju države zaključena, ili barem privedena kraju.

zna se 1
Odabir trenutka nije ništa manje važan – Hrvatska je suočena ne samo s financijskom krizom, nego i s krizom političkih institucija te krizom društva općenito. U takvoj situaciji potpisivanje Ugovora o Svemiru izgleda kao bijeg od stvarnosti.
Na kraju trebamo odrediti što očekujemo od upuštanja u svemirska istraživanja. Kakav stvarni interes za to postoji osim pukog imidža prestiža u međunarodnim odnosima?
Jedno od konkretnih obrazloženja je svojedobno dala/pokušala dati ministrica obrazovanja i znanosti, koja je na konferenciji #EoERoadshow – Online Roadshow konstatirala da „svemirske tehnologije otvaraju prostor za nova radna mjesta“: https://vlada.gov.hr/vijesti/divjak-svemirske-tehnologije-oblikuju-nasu-buducnost/29645.

Ima i tu neke logike. Umjesto odlaska na privremeni rad u inozemstvo, odsada ćemo moći planirati zapošljavanje na svemirskoj postaji, a uskoro i na Crvenom planetu.
Odlazak u orbitu ipak nije predviđen za većinu „svemirskih“ radnih mjesta, i dalje će nam ostati poslovi koje možemo raditi „od kuće“. Do 2025. se predviđa više od 400,000 radnih mjesta koja će izravno ili neizravno biti povezana sa Svemirom: https://www.euspa.europa.eu/newsroom/news/new-european-union-space-programme-successful-european-cooperation-paradigm.

nova radna mjesta

Dosta stvari zasad ipak ostaje nejasno. Recimo, kako će izgledati školovanje kadrova za svemirska istraživanja i tko će biti uključen u izradu kurikuluma? Hoće li ovim projektima u dogledno vrijeme biti obuhvaćena domaća radna populacija? Kojim sredstvima će se financirati istraživanja? Ovakva pitanja vjerojatno će zahtijevati osnivanje hrvatske agencije za svemirska istraživanja u ne tako dalekoj budućnosti. Prema dosadašnjem iskustvu, bit ćemo bogatiji za još jedno glomazno regulatorno tijelo, koje će biti ustrojeno po principu birokratskog upravljanja, a čiji će rad većini građana biti nepoznat i neprovjerljiv. Sam spomen istraživanja Svemira rezonira s uspješnosti pa mehanizmi evaluacije vjerojatno neće ni biti potrebni!

Opipljiv povod za hrvatsku aktivnost u Svemiru moglo bi biti i znatno povećanje izdataka za svemirski program EU. Kako navodi EUSPA, agencija za europski svemirski program, EU Svemirski program će u razdoblju od 2021.-2027. biti financiran rekordnim budžetom od 14,8 milijardi eura. Ponesena optimizmom uslijed ovakve investicije, EUSPA slavodobitno konstatira kako je potpisivanje partnerskog sporazuma (FFPA) između EU i Europske Svemirske Agencije (da, još jedna agencija) zapečatio vodeći status EU u Svemiru!

svemirski fond
Mogući izvori financiranja domaćih projekata nalaze se u potporama i javnim pozivima, koje EUSPA objavljuje jednom godišnje. Predviđeni korisnici sredstava su u pravilu konzorciji, u koje mogu biti udruženi proizvođači IT komponenti i opreme, srednja i mala poduzeća, instituti i sveučilišta te drugi oblici organizacija: https://www.euspa.europa.eu/opportunities/fundamental-elements/how-apply.

EUSPA je u svom nedavnom priopćenju za medije istaknula sljedeće: “U skladu sa svojom misijom „povezivanja svemira s potrebama korisnika”, EUSPA je objavila svoj drugi poziv na podnošenje prijava u okviru programa Obzor Europa u ukupnoj vrijednosti od 48,1 milijun EUR kako bi potaknula razvoj inovativnih aplikacija koje se temelje na svemirskoj tehnologiji.“

https://www.euspa.europa.eu/sites/default/files/hr_earth_observation_at_the_heart_of_euspas_2nd_call.pdf

Iz idućih pasusa ovog priopćenja za medije može se steći dojam da su krajnji ciljevi projekata zapravo usmjereni na praktične, čak i komercijalne svrhe: „Usredotočit će se na ključna područja, uključujući primjenu programa Galileo i EGNOS u aplikacijama za pametnu mobilnost, kao i objedinjavanje podataka dobivenih u okviru programa Copernicus s umjetnom inteligencijom kako bi se potaknulo stvaranje europskog podatkovnog gospodarstva i doprinijelo modernizaciji javnog sektora EU-a.“
U prilog zaključku, da je i sam Europski svemirski program tijesno povezan s gospodarskim aktivnostima EU, ide i brošura EUSPA-e koja nudi sažeti pregled aktivnosti Europskog svemirskog programa. Već na samom startu ističe se kako je program Galileo zaslužan za 10% GDP-a EU, kao i podatak da program omogućuje korištenje više od 2,5 milijuna pametnih telefona: https://defence-industry-space.ec.europa.eu/system/files/2022-03/EUSpace%20Factsheet%20EN.pdf. ESP se također oslovljava kao „omogućitelj digitalne tranzicije“, a njegova primjena se predviđa u održivoj poljoprivredi, planiranju infrastrukture pametnih gradova ili borbi protiv klimatskih promjena.
Postoji još jedna važna primjena satelitskih sustava, a to je razvoj autonomnih vozila. Prema riječima Europskog GNSS Servisnog Centra, GNSS signal je jedna od vitalnih komponenti upravljačkih sustava autonomnih vozila, zajedno s odometrima, radarima, kamerama i žiroskopima: https://www.gsc-europa.eu/news/galileo-a-critical-component-for-autonomous-driving.

 

Primjenom GNSS-a nastoje se dobiti rješenja za što precizniju navigaciju autonomne vožnje. Uoči prezentacije Renault ZOE vozila 2019., koje je pogonjeno signalom s Galilea, Philippe Xu s Université de Technologie de Compiègne kratko je komentirao automobil: „Kompatibilan je sa svim satelitima pa što više satelita imate, to bolje!“.

https://www.youtube.com/watch?v=ZzUkL7QLBhI

svemir - konačna granica

Da li će Hrvatska odlučiti pokrenuti istraživanja za potrebe razvoja autonomnih vozila, tek treba vidjeti. Jedno je sigurno – s obzirom na recentna zbivanja vezana uz Europski svemirski program, Hrvati neće tako skoro ići tamo „gdje još nitko nije išao“, nego je izglednije da će zauzeti perifernu poziciju u realizaciji svemirskih politika EU. To je još jedan razlog više da ostanemo s nogama čvrsto na zemlji.

Kristian Josić, dipl.sociolog

Izvori:

EU SPACE Programme Overview factsheet. 20.11.2022. https://defence-industry-space.ec.europa.eu/system/files/2022-03/EUSpace%20Factsheet%20EN.pdf

European GNSS Agency. Galileo: a critical component for autonomous driving, 20.11.2022.

https://www.gsc-europa.eu/news/galileo-a-critical-component-for-autonomous-driving

EUSPA – EU Agency for the Space Programme. First Galileo-enabled autonomous car launched, 5.12.2019. https://www.youtube.com/watch?v=ZzUkL7QLBhI
EUSPA. How to apply, 20.11.2022.

https://www.euspa.europa.eu/opportunities/fundamental-elements/how-apply
EUSPA. The new European Union Space Programme a successful European cooperation paradigm, 22.6.2021. https://www.euspa.europa.eu/newsroom/news/new-european-union-space-programme-successful-european-cooperation-paradigm
EUSPA: PRIOPĆENJE ZA MEDIJE EUSPA-e. Promatranje Zemlje u središtu EUSPA-ina drugog poziva na podnošenje prijava u okviru programa Obzor, Prag, 8. studenoga 2022. https://www.euspa.europa.eu/sites/default/files/hr_earth_observation_at_the_heart_of_euspas_2nd_call.pdf
Hina. Hrvatska potpisala “ustav svemira”, može sudjelovati u istraživanjima. N1 Info, 11.11. 2022. https://n1info.hr/znanost/hrvatska-potpisala-ustav-svemira-moze-sudjelovati-u-istrazivanjima/
Mikulec, Ana. 2016. Pravo Svemira, Pravnik, 49, 1 (99), https://hrcak.srce.hr/file/234140
Vlada RH. Divjak: Svemirske tehnologije oblikuju našu budućnost, 02.06.2020. https://vlada.gov.hr/vijesti/divjak-svemirske-tehnologije-oblikuju-nasu-buducnost/29645

HOP

HOP na Telegramu

https://t.me/hopportal