OTKRIVAMO JESU LI STVARNO HRVATSKI BIRAČI IZABRALI IVU JOSIPOVIĆA ZA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE?

0
1171

mr. sc. Edo Zenzerović, dipl.inž. elektr.

Na izborima za predsjednika Republike održanim 10 siječnja 2010. godine u drugom krugu bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 4.089.320 birača, a u inozemstvu 406.320. Nemoguće je da je od 25. siječnja 2000. do 10. siječnja 2010. godine 230.427 više birača s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću nego što ih je umrlo ili iselilo. Prirodni prirast stanovnika je od 1977. godine manji od 22 tisuća, a od 1991. više stanovnika umire nego ih se rađa. Ova analiza izaziva osnovanu sumnju na namještanje rezultata izbora za predsjednika Republikeodržane2010.godine. U drugom krugu na predsjedničkim izborima održanim 11. siječnja 2015. bio je na biralištima u Hrvatskoj 301.281 registrirani birač manje nego u drugom krugu na predsjedničkim izborima održanim 10. siječnja 2010. godine. Podatci o broju registriranih birača na biralištima u Republici Hrvatskoj ukazuju na grubu manipulaciju brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj.

Na izborima za predsjednika Republike održanim 15. lipnja 1997. godine bilo je registrirano na biralištima u Republici Hrvatskoj 3,683.774 birača odnosno 178.241 birača više od broja punoljetnih osoba popisanih travnja 2001. godine, a na izborima održanim 25. siječnja 2000. godine u drugom krugu 175.119 više odnosno 3,858.893 birača. Zar je takav skokovit porast birača s prebivalištem u Hrvatskoj moguć za tako kratko vrijeme? Zar je moguće da godišnje oko 67 tisuća birača više stekne biračko pravo punoljetnošću ili stjecanjem državljanstva nego ih umre ili se iseli? Ustavni sudac bi morao odgovoriti hrvatskoj javnosti kako zašto je koristio birače s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj, jer je u vladama Zlatka Mateše vodio resor uprave, a ustavna sutkinja Ingrid Antičević Marinović u Vladi Ivice Račana. U drugom krugu na izborima za predsjednika Republike održanom 2005. bilo je na biralištima u Hrvatskoj 146.069 registriranih birača više nego u drugom krugu 2000. godine. Zar je moguće da je godišnje od 2000. do 2005 godine 29.214 birača više stjecalo biračko pravo punoljetnošću i stjecanjem državljanstva nego ih je umiralo i iselilo? Prirodni prirast stanovnika je od 1977. godine manji od 22 tisuća, a od 1991. više stanovnika umire nego ih se rađa. Ova analiza izaziva osnovanu sumnju na namještanje rezultata izbora za predsjednika Republike održane 2000. i 2005. godine. U drugom krugu predsjedničkih izbora 10. siječnja 2010. godine bilo je registrirano u Hrvatskoj 4,089.320 birača, a to je porast broja birača u Hrvatskoj za 1.813 dana od 84.358 birača s prosječnim godišnjim porastom od 16.983 birača. Od 2007. godine broj birača se morao smanjivati jer je prema prirodnom i migracijskom kretanju više birača umiralo ili iselilo nego što ih je punoljetnošću ili useljenjem stjecalo pravo glasa na izborima u Hrvatskoj. Bilo je 583.787 birača više od broja punoljetnika popisanih 2001. godine. Ove skokovite poraste birača morali bi hrvatskim građanima obrazložiti ustavni sudci: Davorin Mlakar, Ingrid Antičević Marinović i bivši sudac Ustavnog suda Antun Palarić koji je kao državni tajnik vodio resor uprave u Vladi Ive Sanadera.

Priopćenje Državnog izbornog povjerenstva o potpunim službenim rezultatima izbora za predsjednika Republike Hrvatske 2009. godine
Izbori za predsjednika Republike Hrvatske provedeni su 27. prosinca 2009. godine. Na 6.865 biračkih
mjesta u Republici Hrvatskoj i 55 zemalja svijeta, od ukupnog broja birača 4.495.233 glasovalo je
1,975.909 glasača što predstavlja 43,96% ukupnog broja birača koji se nalaze na biračkom popisu.
Važećih glasačkih listića je bilo 1,954.441, odnosno 98,94%, a nevažećih 20.890 ili 1,06%.
Kandidati su dobili sljedeći broj glasova:

  1. Screenshot_20230119-144107_OfficeScreenshot_20230119-144126_Office Screenshot_20230119-144146_Office Screenshot_20230119-144210_Office

HOP

HOP na Telegramu

https://t.me/hopportal