Nasilje nelegitimne saborske većine u saboru se nastavlja nad većinom hrvatskih državljana uz pomoć žetončića i etnobiznismena slanjem Prijedloga Zakona o općim izbornim jedinicama na drugo čitanje

0
1145

Piše:  mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Saborska većina je izglasala u prvom čitanju Vladin prijedlog Zakona o izbornim jedinicama koji se temelji na više od 500 tisuća birača s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj uz jedinu prihvaćenu primjedbu ustavnog stručnjaka Mate Palića da se ispravi lapsus calami u nazivu Virovitičke-podravske županije. Osam zastupnika nacionalnih manjina izabralo je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine samo 21.934 birača, a tri zastupnika dijaspore 17.905. Vladajuća većina je dobila 202.784 glasova manje od oporbenih stranaka. Ukoliko bismo slijedili striktno načelo jednakosti glasa birača u svim izbornim jedinicama XI. i XII. izborna jedinica imale bi ukupno 4 zastupnika. Nasilje nelegitimne saborske većine POKRO = pravomoćno osuđene kriminalne organizacije u Hrvatskom saboru je nasilje uz pomoć žetončića i etnobiznismena nad većinom hrvatskih državljana. Prema podatcima Ministarstva pravosuđa i uprave za 13. prosinca 2022. godine o 3,654.857 birača u općim izbornim jedinicama devet od deset postojećih općih izbornih jedinica odstupalo je po broju birača više od zakonski dopuštenih granica. Od naputka Ustavnog suda prosinca 2010. godine sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Nova modificirana V. izborna jedinica ima 358.148 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 354.371 pa je odstupanje broja stanovnika od prosjeka deset općih izbornih jedinica sada – 7,47 posto te bi razmjerno broju stanovnika imala 13 zastupnika, a nova VI. izborna jedinica ima 409.910 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 406.769 i njeno odstupanje je 6,21 posto te bi razmjerno broju stanovnika imala 15 zastupnika. Ostale izborne jedinice su unutar dopuštenih granica od ± 5 posto i imale bi 14 zastupnika. U Hrvatskoj je bilo 19. svibnja 2023. godine 3,646.636 birača odnosno 468.896 birača više od broja punoljetnih državljana popisanih 2021. godine, a 31. svibnja 2023. godine više od 517 tisuća. Za sedam mjeseci ove godine prirodnim kretanjem smo izgubili 11.958 stanovnika. Zar se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj smanjio od 13. prosinca 2022. do 19. svibnja 2023. godine samo za samo 8.221 birača? Živorođeno je za sedam mjeseci ove godine 18.480, a umrlo je 30.438 stanovnika ( uglavnom birača ). Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković grubo manipuliraju popisom birača i zbog toga bi morali kazneno odgovarati. Prije lokalnih izbora 2017. godine je prema izjavama bivšeg ministra Vlahe Orepića trebalo brisati iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj oko 270 tisuću birača koji nisu imali prebivalište. Zašto DORH nije saslušao optužbe Vlahe Orepića o sprječavanju brisanja tih birača.
„U odnosu na dokument koji je otišao u javno savjetovanje odlučeno je da se riješi pitanje teritorijalnog diskontinuiteta u VIII. Izbornoj jedinici, koje je bilo i ranije, i prije ovog našeg prijedloga koji je, podsjećam, ostavio četiri petine birača u istoj izbornoj jedinici gdje su bili i do sada – da grad Bakar bude u budućnosti ne više u VII. Izbornoj jedinici, nego u VIII. izbornoj jedinici. Na taj način nema više nikakvog diskontinuiteta bilo koje izborne jedinice na sljedećim izborima“, kazao je Plenković na sjednici Vlade.
U novom prijedlogu u VII. izbornoj jedinici sada su Karlovačka županija; Ličko-senjska županija; dijelovi Sisačko-moslavačke županije (gradovi Glina, Kutina, Petrinja, Popovača i Sisak te općine Dvor, Gvozd, Lekenik, Martinska Ves, Sunja, Topusko i Velika Ludina); dijelovi Primorsko-goranske županije (gradovi Čabar, Delnice, Kastav i Vrbovsko te općine Brod Moravice, Čavle, Fužine, Jelenje, Klana, Lokve, Matulji, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad, Vinodolska općina i Viškovo) te dijelovi Zadarske županije (gradovi Obrovac i Pag te općine Gračac, Jasenice, Kolan, Novigrad, Posedarje, Povljana, Ražanac, Starigrad i Vir).
U starom prijedlogu, među dijelovima Primorsko-goranske županije koji ulaze u VII jedinicu bio je i grad Bakar. Od 39 pristiglih primjedbi u javnom savjetovanju usvojena je primjedba ustavnog stručnjaka Mate Palića da se u nazivu Virovitičko-podravske županije stavi i koje je grješkom ispušteno. Demograf Nenad Pokos je na temelju prijedloga izbornih jedinica vladajuće većine u javnom savjetovanju upisao izračune koji pokazuju nerazmjer popisa stanovnika i registra birača, ali nije dobio sadržajni odgovor. U raspravi u kojoj su, između ostalih, sudjelovali i Pučka pravobraniteljica i udruga Gong i neki saborski zastupnici iznesene su ozbiljne primjedbe koje su i ranije iznošene: sporno je prekrajanje izbornih jedinica na način koji i dalje povezuje geografsko i kulturno nepovezane cjeline kao što je u već spomenutoj sedmoj jedinici spajanje Kutine ili Petrinje s Pagom i Delnicama, problem kreiranja prijedloga zakona u uskom krugu ljudi te na temelju registra birača čiji se podaci ne poklapaju s onima iz popisa birača.
Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav u utorak 11. srpnja je sa sedam glasova za i pet protiv podržao izmjene Zakona o izbornim jedinicama kako ih je predložila Vlada.
Izmjenama kao i dosad ostaje deset izbornih jedinica u kojima se bira po četrnaest zastupnika, a kao polazište broja birača u svakoj izbornoj jedinici uzeti su podaci iz registra birača, kazao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica predstavljajući izmjene. Upravo je uzimanje registra birača kao osnove za definiranje izbornih jedinica oporba ocijenila kao najspornije, istaknuvši da je u registru birača gotov pola milijuna birača više nego što ima punoljetnih stanovnika, prema popisu stanovništva iz 2021.

Katičić: Prijedlog uravnotežen, odstupanja po izbornim jedinicama do tri posto

I dok su iz HDZ-a poručili da su predložene izmjene uravnotežene, jasne i u skladu s preporukama Ustavnog suda, oporba je navodila suprotno. Krunoslav Katičić (HDZ) istaknuo je da je prijedlog uravnotežen i jasan, uvažava načela Venecijanske komisije, maksimalno odstupanja broja birača po izbornim jedinicama je maksimalno tri posto. Četiri petine birača ostaje u istim izbornim jedinicama, prijedlog je u skladu s odlukama Ustavnog suda, logičan je, životno svrsishodan i reflektirati će ono što birači misle, dodao je. Peđa Grbin (SDP) smatra da u zakonu ima niz problema, od procesa donošenja jer nisu uključeni prijedlozi političke konkurencije ni ustavnih stručnjaka, do toga da podaci u registru birača nemaju objektivno empirijsko utemeljenje a izborne jedinice se ne podudaraju s administrativnim granicama te se dodatno cijepaju. “U petoj izbornoj jedinici broj birača je 21 posto veći od broja punoljetnih stanovnika, a u devetoj izbornoj jedinici je 19 posto veći”, rekao je Grbin.

FB_IMG_1692707043016

Benčić: Nije se pročistilo registar birača

Sandra Benčić (Možemo) rekla je da Zakon samo u jednoj točci implementira odluku Ustavnog suda a to je da se treba donijeti novi Zakon i ni u jednoj drugoj. “Ustavni sud je napisao što je minimum a predloženo je daleko ispod minimuma”, ustvrdila je. Nije se pročistilo registar birača, nema neovisne komisije za delimitacijski postupak, nije bilo stručne skupine za izradu Zakona, izborne jedinice i dalje imaju “frakenštajnski izgled”, navela je Benčić i ocijenila kako vladajuća većina ne poštuje niti jednu neovisnu demokratsku instituciju pa ni Ustavni sud.

Predstojnica Katedre za ustavno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci Sanja Barić predložila je da Sabor usvoji zaključak kojim bi obvezao Vladu da u sljedećih godinu ili dvije sredi popis registra birača, te obveže buduću Vladu da razmisli o izbornom sustavu, da on bude logičan i ima pet do šest izbornih jedinca, istaknula je, “ovo nije logično, ovo je katastrofa”.

Milorad Pupovac (SDSS) rekao je da je Vlada predložila nužne minimalne izmjene u odnosu na ono što je očekivao Ustavni sud kako ne bismo imali još dulju krizu. Dodao je kako bi najjednostavnije bilo da se išlo mijenjati broj mandata u postojećim izbornim jedinicama ali to nije prihvaćeno. Podržao je prijedlog Barić o usvajanju zaključaka ocijenivši također da je to “minimum ali i naša obaveza da produbimo svijet da je neophodno da se o ovoj materiji povede sustavna i otvorenija rasprava te izvrši temeljitija reforma”.
Slavica Lukić je 2. rujna nakon slanja Priedloga Zakona o izbornim jedinicama u Jutarnjem listu napisala: „Vlada je odlučila izigrati nalog povjerenika za informiranje da objavi tko su autori novog Zakona o izbornim jedinicama. Povjerenik za informiranje je 24. kolovoza, na temelju žalbe koju mu je podnijela udruga GONG, izdao Vladi nalog da u roku od osam dana objavi imena autora tog Zakona.
Međutim, GONG je u petak, zadnjeg dana toga roka, primio dopis Ministarstva pravosuđa i uprave u kojem se tvrdi da radna skupina za izradu Zakona o izbornim jedinicama nije bila ni formirana, ali u njemu nema odgovora na pitanje tko su autori tog, jednog od najvažnijih, Zakona.
Budući da Ministarstvo pravosuđa i uprave, koje je formalni nositelj izrade Zakona o izbornim jedinicama, već mjesecima ne želi odgovoriti na pitanje novinara, kao ni na dva pitanja – tko su osobe koje su autori nacrta Zakona o izbornim jedinicama i tko su članovi radne skupine koja ga je izradila. Kako od Ministarstva nije dobio odgovor, GONG se žalbom obratio povjereniku za informiranje Zoranu Pičuljanu.
Grupa MARŠ
Povjerenik je 24. kolovoza naložio Vladi da GONG-u u roku od osam dana odgovori na postavljena pitanja. U petak, zadnjeg dana toga roka, u GONG je stigao “odgovor” Ministarstva u kojem se navodi da radna skupina za izradu nacrta zakona o izbornim jedinicama nije ni postojala, ali i dalje se ne doznaje koje su osobe onda taj Zakon pisale.
“To pitanje su jednostavno odlučili ignorirati”, ističu u GONG-u. “Time se zapravo može potvrditi da ‘stručnjaka iz Ministarstva‘, na kojeg su se ranije pozivali premijer i ministar pravosuđa, nije bilo, nego su, kao što su to mediji objavili, Zakon najvjerojatnije uz ministra pisali političari vladajuće stranke, tzv. grupa MARŠ (Malenica, Anušić, Ressler i Šeks)”, kažu u GONG-u.
“Čim nam je u petak Ministarstvo pravosuđa i uprave pokazalo da je odlučilo ignorirati nalog povjerenika i da nam i dalje ne želi dati tražene podatke o autorima Zakona, uputili smo dopis povjereniku za informiranje Zoranu Pičuljanu u kojem od njega tražimo da novčano kazni ministra Ivana Malenicu kao odgovornu osobu u tijelu javne vlasti koje krši rješenje povjerenika i uskraćuje javnosti podatke koje ima pravo znati. To je i svojevrsni test za povjerenika da pokaže kako će koristiti svoju novu zakonsku ovlast koju ima zahvaljujući prošlogodišnjoj izmjeni Zakona o pravu na pristup informacijama”, rekla nam je direktorica GONG-a, Oriana Ivković Novokmet.
Podsjetila je da ta nova zakonska ovlast omogućava povjereniku za informiranje da odgovornu osobu u tijelu javne vlasti, u ovom slučaju ministra Malenicu, novčano kazni jer nije u zadanom roku od osam dana izvršio rješenje povjerenika i dostavio tražene informacije. Novčana kazna ovrhom mu se obustavlja od plaće.
Naime, sve do prošlogodišnje izmjene zakona, povjerenik za informiranje je u slučajevima kad tijelo javno vlasti ignorira njegov nalog za dostavom traženih informacija, bio prilično nemoćan – morao je protiv čelnika toga tijela pokretati dugotrajne prekršajne postupke i zatim godinama čekati njihov ishod, a ishod bi najčešće bio – zastara. Zahvaljujući tome, čitav niz čelnika tijela javne vlasti i na nacionalnoj i na lokalnoj razini nije snosio nikakve posljedice za izigravanje rješenja povjerenika i ignoriranje obaveze pružanja građanima traženih informacija.
“I dosad je HDZ”, podsjeća direktorica GONG-a, “u više slučajeva izigravao zakonsku obavezu o transparentnosti zakonodavnog procesa, ali ovaj slučaj je posebno sporan jer se krši obveza objave imena ljudi koji su radili na iznimno važnom organskom zakonu koji je dio izbornog zakonodavstva”.
Banski dvori ignoriraju
GONG je u više navrata ukazivao na netransparentan i isključiv proces izrade zakona o temeljnim političkim pravilima koja se tiču svih političkih aktera te je o tome upozorio Venecijansku komisiju i OSCE/ODIHR.
Osnivanje radne skupine je, ističu u toj udruzi, dio standardne procedure prilikom donošenja zakona, a tu proceduru Vlada detaljno opisuje i na svojim stranicama. I ne samo to, nego je i Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata Vlada i ovaj put odlučila ignorirati odbijanjem da se neovisni stručnjaci uključe u proces izrade jednog od najvažnijih zakona Republike Hrvatske, unatoč širokoj javnoj raspravi koja se godinama vodi o problematici izbornih jedinica.
U demokratskim društvima, upozoravaju iz GONG-a, izborni zakoni mijenjaju se na transparentan način, uključujući opoziciju, stručnjake i civilno društvo. Time se osigurava povjerenje u izborni proces od strane kandidata i birača, a kroz rasprave vladajućih, opozicije, struke i civilnog društva nastoje se pronaći najbolja rješenja.“
Ustavni sud je ukinuo Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača po općim izbornim jedinicama sa Zakonom i sredi evidenciju birača s prebivalištem u Hrvatskoj.
Kritički osvrt na Vladin prijedlog Zakona o izbornim jedinicama
Grad Zagreb je podijeljen na tri izborne jedinice: I. izborna jedinica obuhvaća gradske četvrti: Črnomerec, Donji Grad, Gornji Grad-Medveščak, Maksimir, Novi Zagreb-istok, Peščenicu-Žitnjak, Podsljeme i Trnje s ukupno 311.506 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 306.638, II. izborna jedinica obuhvaća gradske četvrti: Donja Dubrava, Gornja Dubrava i Sesvete s ukupno 162.592 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 161.614 i VI. izborna jedinica obuhvaća gradske četvrti: Brezovica, Novi Zagreb-zapad, Podsused-Vrapče, Stenjevec, Trešnjevka-jug i Trešnjevka-sjever s ukupno 293.033 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 290.689.
Zagrebačka županija je podijeljena u četiri izborne jedinice: I. koja obuhvaća: Veliku Goricu, Kravarsko, Orle, Pisarovinu, Pokupsko i Rugvicu s ukupno 77.207 popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 76.647 stanovnika, II. koja obuhvaća: Dugo Selo, Ivanić-Grad, Sveti Ivan Zelinu, Vrbovec, Bedenicu, Brckovljane, Dubravu, Farkaševac, Gradec, Kloštar Ivanić, Križ, Preseku i Rakovec s ukupno 88.545 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 87.063, III. koja obuhvaća: Bistru, Dubravicu, Jakovlje, Luku, Mariju Goricu i Pušću s ukupno 17.356 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 16.914 i VI. koja obuhvaća: Jastrebarsko, Samobor, Svetu Nedelju, Zaprešić, Brdovec, Klinča Sela, Krašić, Stupnik i Žumberak s ukupno 116.877 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 116.080.
Koprivničko-križevačka županija se dijeli prema prijedlogu na: II. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Križevce, Gornju Rijeku, Kalnik, Rasinju, Sokolovac, Sveti Ivan Žabno i Sveti Petar Orehovec s ukupno 35.367 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 34.952 i IV. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Đurđevac, Koprivnicu, Drnje, Đelekovac, Ferdinadovac, Golu, Hlebine, Kalinovac, Kloštar Podravski, Koprivničke Brege, Koprivnički Ivanec, Legrad i Molve s ukupno 65.854 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 64.985.
Sisačko-moslavačka županija se dijeli na: V. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Hrvatsku Kostajnicu, Novsku, Donje Kukuruzare, Hrvatsku Dubicu, Jasenovac, Lipovljane i Majur s ukupno 20.684 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 20.621 i na VII. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Glinu, Kutinu, Petrinju, Popovaču, Sisak, Dvor, Gvozd, Lekenik, Martinsku Ves, Sunju, Topusko i Veliku Ludinu s ukupno 118.919 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 117.255.
Primorsko-goranska županija se dijeli na dvije izborne jedinice: VII. koja obuhvaća: Čabar, Delnice, Kastav, Vrbovsko, Brod moravice, Čavle, Fužine, Jelenje, Klanu, Lokve, Matulje, Mrkopalj, Ravnu Goru, Skrad, Vinodolsku općinu i Viškovo s ukupno 73.239 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 72.677 i na VIII. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Bakar, Cres, Crikvenicu, Kraljevicu, Krk, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Opatiju, Rab, Rijeku, Bašku, Dobrinj, Kostrenu, Lopar, Lovran, Malinsku-Dubašnicu, Moščeničku Dragu, Omišalj, Punat i Vrbnik s ukupno 192.180 stanovnika. popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 190.427.
Zadarska županija se prema prijedlogu Zakona o izbornim jedinicama dijeli na dvije izborne jedinice: VII. koja obuhvaća: Obrovac, Pag, Gračac, Jasenice, Kolan, Novigrad, Posedarje, Povljanu, Ražanac, Starigrad i Vir s ukupno 25.764 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 25.623 i na IX. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Benkovac, Biograd na Moru, Nin, Zadra, Bibinje, Galovac, Kali, Kukljicu, Lišane Ostrovičke, Pakoštane, Pašman, Polaču, Poličnik, Preko i Privlaku s ukupno 134.092 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 132.737.
Splitsko-dalmatinska županija se dijeli na: IX. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Kaštela, Sinj, Solin, Trilj, Trogir, Vrliku, Dicmo, Dugopolje, Hrvace, Klis, Lečevicu, Marinu, Muć, Okrug, Otok, Prgomet, Primorski Dolac, Seget i Šoltu s ukupno 147.224 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 146.245 i na X. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Hvar, Imotski, Komižu, Makarsku, Omiš, Split, Stari Grad, Supetar, Vis, Vrgorac, Bašku Vodu, Brela, Cista Provu, Dugi Rat, Jelsu, Lokvičiće, Lovreč, Milnu, Nerežišča, Podbablje, Postiru, Proložac, Runoviće, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac, Tučepe, Zadvarje, Zagvozd i Zmijavce s ukupno 276.183 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 273.904. Iz ovih podataka može se lako izračunati brojeve stanovnika novih izbornih jedinica i izračunati za njih broj birača na tisuću stanovnika. I. izborna jedinica ima 931 birača na tisuću stanovnika prema procijeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine, II. 938, III. 910, IV. 949, V. 1.010 ( više birača od stanovnika ), VI. 898, VII. 977, VIII. 972. IX. 987 i X. 961, a Hrvatska 952. Iz ovih podataka slijedi da u Hrvatskoj ima u svim izbornim jedinicama birača s fiktivnim prebivalištem. Razmjerno broju stanovnika V. izborna jedinica imala bi 13 zastupnika, a VI. 15 i ostalih 8 po 14 zastupnika. U Hrvatskoj je bilo 19. svibnja 2021. godine 468.896 birača više od broja punoljetnih državljana popisanih 2021. godine, a 31. svibnja 2023. godine više od 517 tisuća. Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, ministar unutrašnjih poslova Davorin Božinović i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković grubo manipuliraju popisom birača i zbog toga bi morali kazneno odgovarati. Prije lokalnih izbora 2017. godine je prema izjavama bivšeg ministra Vlahe Orepića trebalo brisati iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj oko 270 tisuću birača koji nisu imali prebivalište. Zašto DORH nije saslušao optužbe Vlahe Orepića o sprječavanju brisanja tih birača.
Pupovčeva interesna zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina
Birači srpske nacionalnosti mogu, protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača, dati glas jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % dobivenih preferencijskih glasova od broja glasova koje je kandidacijska lista dobila kandidatima za napredovanje na listi. To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-e.
Hrvatski sabor je dvotrećinskom većinom glasova spriječio održavanje referenduma o izbornim zakonima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 2014. I 2018. Godine s obrazloženjem da građanske inicijative „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ i „Narod odlučuje“ nisu skupile dovoljan broj valjanih potpisa za održavanje referenduma. Nama potpisnicima peticija građanskih inicijativa pisci Ustava Vladimir Šeks i Krunislav Olujić, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, Dražen Bošnjaković predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i Politički sustav Hrvatskog sabora i potpredsjednica Vlade magistrica agronomije Anja Šimpraga nisu još odgovorili jesu li zastupnici srpske manjine i zastupnici dijaspore izabrani sukladno člancima 45. i 72. Ustavu Republike Hrvatske? Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica je također izbjegao odgovoriti jesu li zastupnici srpske manjine i zastupnici dijaspore izabrani sukladno člancima 45. i 72. Ustava RH i nije objavio popise 3,646.636 birača po županijama, gradovima i općinama za 19. svibnja 2023. godine kako bismo mogli analizirati odstupanja broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva i kvalitetno sudjelovati u javnoj raspravi o HDZ-ovom prijedlogu Zakona o izbornim jedinicama.
Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine izabralo 21.934 birača što je 17,36 puta manje od broja potpisnika peticije građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” za promjenu izbornih načela rujna 2014. godine. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca s 10.733, Draganu Jeckov s 8.376 i Borisa Miloševića sa 7.715 glasova je izabralo maksimalno 11.253 birača što je 33,83 puta manje od broja potpisnika peticije za promjenu izbornih pravila 2014. godine. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 10.681 birač što je 35,64 puta manje od broja potpisnika peticije. Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi, Milorad Pupovac i vojni psiholog zaposlen u zločinačkoj Jugoslavenskoj nacističkoj armiji Furio Radin su svojim glasanjem u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetovali su sastav VRH-e za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara,a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće većine. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legalitet ni legitimitet.
Na izborima 5. srpnja 2020. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 29.353 registriranih birača odnosno oko sedmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko četrnaestine. Izabranim zastupnicima srpske nacionalne manjine je dalo glas samo 5,94 posto birača od broja birača prema Izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača od 1. srpnja 2020. godine. Svih osam zastupnika nacionalnih manjina izabralo je 21.934 birača, a za osam zastupnika MOST je dobio u jedanaest izbornih jedinica 123.194 glasova. Za jedno zastupničko mjesto Most je trebao 3,62 puta više glasova birača od zastupnika nacionalnih manjina. U XI. izbornoj jedinici glasovalo je 28.894 birača, a od tog broja 21.894 u Bosni i Hercegovini. Tri HDZ-ova zastupnika dijaspore porijeklom i Hercegovine: Nevenka Barbarića, Zdravku Bušić i Radoju Vidovića izabralo je 17.905 birača, a od toga broja je 15.517 birača iz Bosne i Hercegovine. U deset općih izbornih jedinica važećih glasova po zastupniku bilo je 11.704. Jedanaest zastupnika dijaspore i nacionalnih manjina pomoću kojih je Andrej Plenković dobio mandat za sastavljanje Vlade izabralo je 39.839 birača ili po jednom zastupniku 3.622 što je 3,23 puta manje od broje važećih glasova u općim izbornim jedinicama. Iz ove analize proizlazi da na nejednakost glasa birača 1,75 puta više utječu XI. i XII. Izborna jedinica od deset općih izbornih jedinica.
Ustavni sud je opet izbjegao donijeti odluku o ustavnosti XI. i XII. Izborne jedinice
Osam zastupnika nacionalnih manjina izabralo je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine samo 21.934 birača, a tri zastupnika dijaspore 17.905. Vladajuća većina je dobila 202.784 glasova manje od oporbenih stranaka. Ukoliko bismo slijedili striktno načelo jednakosti glasa birača u svim izbornim jedinicama XI. i XII. izborna jedinica imale bi ukupno 4 zastupnika.

 

 

RASPODJELA REGISTRIRANIH STANOVNIKA I BIRAČA PO OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA 19.SVIBNJA 2023. GODINE ZA NOVE IZBORNE JEDINICE
IJ S21 S23 ∆S21-23 B23 p ps-23 pb-23 pg zs
I. 388.713 383.285 5.428 356.866 931 0,07 -2,13 1,40 14
II. 388.383 384.009 4.374 360.312 938 0,26 -1,19 1,13 14
III. 402.795 396.459 6.336 360.861 910 3,51 -1,04 1,57 14
IV. 394.248 390.438 3.810 370.565 949 1,94 1,62 0,97 14
V. 358.148 354.371 3.777 357.801 1.010 -7,47 -1,88 1,05 13
VI. 409.910 406.769 3.141 365.225 898 6,21 0,15 0,77 15
VII. 372.775 368.659 4.116 360.036 977 -3,74 -1,27 1,10 14
VIII. 387.417 383.804 3.613 372.924 972 0,21 2,26 0,93 14
IX. 377.697 374.347 3.350 369.334 987 -2,26 1,28 0,89 14
X. 391.747 387.848 3.899 372.712 961 1,27 2,20 1,00 14
RH 3.871.833 3.829.989 41.844 3.646.636 952 0 0 – 140
Oznake: S21 = broj stanovnika popisan 2021. godine, S23 = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine, B23 = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj 19. svibnja 2023. godine, ps-23 = (10S23 / SRH23 – 1)x100% = odstupanje broja stanovnika izbornih jedinica od prosjeka broja stanovnika deset općih izbornih jedinica u postotcima, pb-23 = (10B23 / BRH23 – 1)x100% = odstupanje broja birača izbornih jedinica od prosjeka broja stanovnika deset općih izbornih jedinica i zs = broj zastupnika izbornih jedinica razmjeran broju stanovnika.

 

HOP

HOP -portal na telegramu

https://t.me/hopportal