PRIRODNM KRETANJEM STANOVNIŠTVA IZGUBILI SMO U 2023. GODINI 21.193 STANOVNIKA
mr. sc Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Hrvatska je od popisa 2011. do popisa 2021. godine izgubila 413.056 stanovnika s prosječnim gubitkom godišnje više od 41 tisuću stanovnika. Za taj period prirodnim kretanjem prema podatcima Državnog zavoda za statistiku izgubili smo 159.403 stanovnika, a migracijskim kretanjem 112.269. Ukupni gubitci prema podatcima Državnog statističkog zavoda iznose 271.762 stanovnika, a to je za 141.393 stanovnika manje od gubitka prema popisu 2021. godine. Imamo li mi stvarno 3.871.833 stanovnika pitaju se demografi? Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku krajem 2021. godine imali smo 3.862.305 stanovnika, a 2022. I 2023. godine izgubili smo prirodnim kretanjem 44.559 stanovnika. Broj živorođenih u 2023. Godini bit će manji od 34 tisuće.
Od 25. veljače 2020. do 30. prosinca 2023. godine umrlo je od COVID- a 22.364 osoba prosječne starosti 76,8 godina, a ne znamo koliko je nestalo stanovnika migracijskim kretanjem. Ukupni broj umrlih do 31. prosinca 2022. godine kod dobnih skupina mlađih od 60 godina je 1.291 ili 7,34 posto od ukupno umrlih od ili s COVID-19, a smrtnost iznosi 0,13% i broj umrlih na milijun stanovnika 476. Za dobne skupine 60+ godina ukupni broj umrlih bio je 16.305 ili 92,66 posto i broj umrlih na milijun stanovnika 14.085 osoba.
U studenom 2023. godine umrlo je od COVID-19 ili sa 174 osoba, a bilo je pozitivno na test 6.814 osoba. Smrtnost s je iznosila 2,55 posto. Za jedanaest mjeseci ove godine umrlo je od korone ili sa 4.788 osoba, a pozitivnih na test bilo je 545.811 te smrtnost ove godine iznosi 0,87 posto.
II. PRIRODNO KRETANJE STANOVNIKA I KRETANJE PODATAKA PANDEMIJE COVID – 19 PO MJESECIMA U 2023. GODINI
Više od 58 tisuća učenika osnovnih i srednjih škola, ili njih 11,44 posto, Hrvatska je izgubila u proteklom desetljeću od 2013./2014. do 2023./2024. školske godine prema podacima Školskog e-rudnika (ŠeR) Ministarstva znanosti i obrazovanja, piše u srijedu Večernji list
Toliki gubitak djece zbog rekordno niskog broja rođenih posljednjih godina i iseljavanja obitelji s djecom nameće pitanje koliko će učenika Hrvatska još izgubiti u idućem desetljeću, osobito imajući na umu da će u školske klupe tek pristizati djeca rođena u godinama kada je Hrvatska bilježila sve manji broj rođenih.
Naime, u završnim razredima osnovnih škola sada su još djeca iz vremena kada je u Hrvatskoj bilo godišnje 44,5 tisuća djece, dok je lani rođeno tek 33.883 djece, a ove godine u prvih devet mjeseci rođeno je samo 24.145 djece prema podacima Državnog zavoda za statistiku, što znači da će ove godine broj rođenih jedva doseći 34 tisuće.
Čak i da se zaustavi iseljavanje mladih i obitelji s djecom zbog velikog pada broja rođenih istaknutog osobito nakon 2015. obrazovni sustav teško će proći bez lomova u sljedećem desetljeću.
Na burzi rada na dan 30. rujna, prema podacima koje smo dobili od HZZ-a, bilo je ukupno 914 nezaposlenih učitelja, nastavnika i profesora te pedagoga, a među njima 292 učitelja razredne nastave i razrednih učitelja. Deficitarne nastavničke struke iz STEM područja neće imati problem sa zapošljavanjem.
U 2013./2014. školskoj godini imali smo 509.208 učenika da bismo na početku ove školske godine, prema podacima od prošlog tjedna, imali 450.933 učenika (podaci se ažuriraju op.a).
Demograf Stjepan Šterc smatra da predviđanja u idućih 5 do 10 godina uz postojeće pretpostavke nastavka prirodnog pada stanovništva, iseljavanja i mirnog promatranja demografskih negativnosti ne nude mogućnost promjene trendova i pokazatelja.
“Gubitak u tom razdoblju čak 58.275 učenika osnovnih i srednjih škola samo s linearnim nastavkom značilo bi smanjivanje u idućih 10 godina za novih više od 50.000 učenika i svođenje njihova ukupnog broja ispod 400.000”, kazao je Šterc, piše novinarka Večernjeg lista Dijana Jurasić.
HOP
HOP -portal na telegramu
